O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 274

STELLA MARIS II: Kruzer kakav Mediteran do tada nije vidio

0
Foto: Ivo Batričević (privatni arhiv) / Dubrovački dnevnik

Na navozima bremenskog brodogradilišta Adler Werft izgrađena je početkom travnja 1960. godine novogradnja broj 19 koja je dobila ime BREMERHAVEN. Naručitelj, kompanija Bremer Helgoland – Dienst Argo – Reederei uposlila je brod na redovnoj putničkoj pruzi Bremerhaven – Helgoland.

Bio je to brod od 2694 bruto tona, dug 88 metara, a dva Deutz dizel glavna pogonska stroja ukupne snage 2687 kW preko dvije propele omogućavala su mu plovidbu brzinom od 15,5 čvorova. BREMERHAVEN je redovno plovio na ovoj uhodanoj i dobro organiziranoj pruzi sve do svibnja 1965. godine kada je u sudaru u luci Bremerhaven teško oštećen i djelomično je potonuo na pjeskovito morsko dno.

Foto: Ivo Batričević (privatni arhiv) / Dubrovački dnevnik

NAKON TEŠKE NESREĆE DOBIO PRILIKU

Nakon samo jednog tjedna uspješno je odsukan, osposobljen da se nekako održava na morskoj površini i raspremljen. U takvom je jadnom stanju uskoro pao u oko grčkom brodovlasniku Charalambosu Keusseoglou, osnivaču kompanije Sun Line, koji je vidio u njemu potencijal jednog dobrog broda za kružna putovanja. Otkupio ga je 1966. godine te ga odmah dao otegliti u brodogradilište pored luke Pirej u Grčkoj na potpunu rekonstrukciju, piše Dubrovački dnevnik.

Nakon preuređenja brod je zablistao svojom ljepotom, imao je smještaj za 200 putnika, a zaplovio je pod novim imenom STELLA MARIS II. Odmah je postao simbolom modernih luksuznih putovanja kakve Mediteran do tada još nije vidio. Za njega su govorili kako je “the best little cruise ship in the world” (najbolji mali kruzer na svijetu). Bio je prethodnicom većine kasnijih putničkih kruzera koji su svojim komforom i luksuzom unaprijedili svijet brodskih kružnih putovanja.

VJERNI GOSTI NAVRAĆALI I U NAŠ GRAD

Kao malo koji sličan brod, STELLA MARIS II je imala svoje vjerne putnike koji su se uvijek i rado ponovo vraćali. Pune 32 godine plovila je neumorno krstareći Sredozemljem, a znala je često navratiti i u naš grad. Prvo joj je uplovljavanje u luku Gruž bilo već 17. rujna 1967. godine. U ljeto 1978. plovi na tri dvotjedna krstarenja iz Venecije tičući luke: Dubrovnik, Krf, La Valletta, Tunis, Costa Smeralda, Elba, Portofino, Nica te natrag Portofino, Costa Smeralda, Tunis, La Valletta, Katakolon, Krf, Dubrovnik, Venecija. S polaskom 30. kolovoza 1978. iz Venecije tiče luke: Split, Dubrovnik, Kotor, Krf, Itea, Korint, Mikonos, Delos, Kusadasi, Hydra i Pirej gdje završava putovanje 12. rujna. U objavljenim programima putovanja za 1981. i 1982. godinu, plovila je na krstarenju s polaskom iz Nice, tičući luke: Portofino, Tunis, La Valletta, Katakolon, Krf, Dubrovnik i Veneciju.

SKONČALA U INDIJSKOM REZALIŠTU

Nakon ujedinjenja kompanija Sun Line i Epirotiki Line 1996.g. u novu tvrtku Royal Olympic Cruises (ROC), uprava društva je odlučila otpisati manje i starije brodove te sagraditi dva nova, brza i veća. Kasnije se ispostavilo da će ih ova odluka, izgradnja brzih kruzera OLYMPIA EXPLORER i OLYMPIA VOYAGER, dovesti do propasti kompanije. Posljednji put STELLA MARIS II je posjetila Dubrovnik 27. srpnja 1990. godine tičući luke: Venecija, Dubrovnik, Krf, La Valletta, Messina, Capri, Elba, Portofino, Nica.   

Odani i vjerni putnici starijih brodova nikada nisu prihvatili ove moderne i brze brodove što je u konačnici uvjetovalo slabim interesom za putovanja, manje prihoda te na koncu i stečajem ROC-a. STELLA MARIS II je prodana 1998. brodaru Viking Bordeaux SA. iz Luksemburga, te je dobila novo i prikladno ime VIKING BORDEAUX. Često je plovila u vodama oko Malvinskih otoka (Falklandskih) ali i na vinskim turama između luka Bordeaux i Nantes. Pod imenom BORDEAUX koncem studenog 2004. je raspremljena u nizozemskom Eemshavenu. Novog je kupca našla u travnju sljedeće godine u južnoafričkom brodaru Indian Ocean Cruises, koji je nakon potpune rekonstrukcije uposlio pod imenom MADAGASCAR na kružnim putovanjima po egzotičnim lukama i otocima istočne afričke obale.

Slabo organizirana i neiskusna kompanija je uskoro doživjela poslovni krah, a brod se od 2006. našao na prisilnom vezu u Durbanu. Sljedeće godine ga je kupio još jedan južnoafrički brodar Razzmatazz Ocean Cruises, pa brod opet mijenja ime, ovaj put u RAZZMATAZZ. Iz Durbana poduzima kraća kružna putovanja, nažalost samo nakratko, jer je zbog dugovanja vlasnika, RAZZMATAZZ uskoro ponovo prisilno vezan u Durbanu. Ponuđen na prodaju, kupca je 2008. godine našao u indijskim rezalištima u Alangu gdje je do konca godine konačno izrezan u staro željezo.

Autor teksta: Ivo Batričević, Dubrovački dnevnik

Novi turistički raj: Ostanite u krevetu, a putujte svijetom

0
Foto: Screenshot / Anantara, Dhigu, Maldives Resort

Jedni nemaju vremena za putovanja, druge onemogućuje financijska situacija, a treći osjećaju nelagodu biti daleko od kuće. No, svi oni mogu putovati – u mašti. I to ne onoj koja se događa u glavi iza zatvorenih očiju, već vizualiziranoj u metaversu pomoću kompjuterskog programa.

Kibernetički prostor postao je, naime, novi turistički raj u kojem avatari bezbrižno uživaju u atraktivnim svjetskim destinacijama bez potrebe fizičkog odlaska na put, prenosi Gloria. Zvuči izuzetno privlačno, naročito kad se sjetimo svih gnjavaža koje prate fizičko putovanje: pakiranja kovčega, nesnosnih gužvi na kolodvorima i u zračnim lukama, (su)putnika koji imaju potrebu nametnuti se drugima samo zato što dijele isti hotel ili prijevozno sredstvo, neracionalnih cijena smještaja i hrane…

Prema nedavnom istraživanju Booking.coma, globalne internetske platforme za rezervaciju smještaja, kojim je bilo obuhvaćeno više od 24 tisuće osoba iz 32 zemlje, gotovo polovina spremna je i željna barem jedan dio svog odmora provesti u virtualnoj stvarnosti. Stoga su hotelski lanci odlučili proširiti poslovanje i na svijet imaginacije. Nizozemski citizenM među prvima je kupio zemljište u Sandboxu, jednom od novonastalih virtualnih svjetova, pa “izgradio” hotel opremljen dizajnerskim namještajem. Njihovim putem su krenule i grupacije InterContinental Hotels & Resorts te Dream Hotel Group, koje su otvorile virtualne hotele čija su predvorja ukrašena digitalnim djelima suvremenih umjetnika, a gosti ih mogu kupiti u kripto valutama. I britanski hotel LEVEN, koji je fizički smješten u Manchesteru, širi svoje poslovanje u imaginarnim destinacijama. Uskoro otvara hotel u modnom kvartu virtualnog Decentralanda, koji su arhitekti oblikovali pomoću umjetne inteligencije.

No, i oni koji smatraju da su virtualni svjetovi samo zabava za bogate i dokone, također će poći na takva putovanja kako bi unaprijed istražili željenu fizičku destinaciju, dodaje Gloria. Virtualne ture u svom objektu već nude neki poznati luksuzni resorti kako bi povećali zainteresiranost putnika za boravak, primjerice Anantara Dhigu na Maldivima. Obilazak u koji se može upustiti besplatno na njihovoj internetskoj stranici, omogućuje potpuni uvid u smještajne jedinice kao i sve popratne sadržaje, plažu i cijeli otočić gdje je smješten resort te pruža panoramski pogled iz zraka na čitavu lokaciju, pa se pri dolasku gosti već osjećaju kao kod kuće.

Bernard Marr, njemački marketinški stručnjak i predavač te autor nekoliko knjiga o umjetnoj inteligenciji i njenom utjecaju na turizam, smatra da su prednosti virtualnih putovanja nemjerljivi. “Try before you buy” (Probaj prije nego što kupiš), kaže Marr u jednom od svojih izlaganja na YouTubeu, nadovezujući se na rezultate spomenutog istraživanja. Turisti žele znati što mogu očekivati na odabranoj lokaciji kako bi im stres bio što manji, a to posebice vrijedi za one koji – iz profesionalnih ili privatnih razloga – putuju na izložbe, koncerte, sajmove i konferencije.

Umjetna inteligencija će imati i veliki utjecaj u organizaciji putovanja, smatra Marr. Osim što će uz pomoć aplikacije turisti i putnici moći rezervirati karte za sva prijevozna sredstva, imat će mogućnost komuniciranja s računalnim programom koji će ih izvještavati o svim promjenama u vezi putovanja. Ali i savjetovati o najzanimljivijim mjestima koja treba posjetiti u odabranoj destinaciji, pa čak i nuditi mogućnost audio ture. Među prvim takvim platformama je Amadeus Go&Get, koji se reklamira kao virtualni pomoćnik za putovanja. I dok je za većinu takvih iskustava dovoljno posjedovati pametni telefon, odnosno prijenosno računalo, za neka virtualna putovanja su potrebne 3D naočale. Tako će najveće zrakoplovne kompanije uskoro uvesti virtualna putovanja u svrhu zabave i opuštanja putnika tijekom dugih letova koji će, s VR naočalama na glavi, biti mentalno preneseni na tropsku plažu, saharsku pustinju ili u mondeni svjetski grad.

Najveća knjiga narudžbi u povijesti: MSC ugovorio izgradnju još 10 kontejnerskih brodova na LNG

0
Foto: Offshore Energy

Najveća brodarska kompanija na svijetu Mediterranean Shipping Company (MSC) ponovno posluje s kineskom brodograditelju Zhoushan Changhong International Shipyard. Ovaj put riječ je o narudžbi od dodatnih deset kontejnerskih brodova s pogonom na LNG.

Prema dogovoru, Zhoushan Changhong International Shipyard izgradit će deset kontejneraša s pogonom na LNG. Svaki će imati kapacitet od 10.300 TEU, priopćilo je brodogradilište.

Ove dual-fuel kontejnerske brodove od 10.000+ TEU neovisno je razvila i dizajnirala CIMC-ova podružnica CIMC Ocean Engineering Design and Research Institute (CIMC ORIC). Sa svojih 300 metara dužine, 45,6 metara širine i gazom od 12,5 metara, ovaj tip plovila ujedno i najveći kontejnerski brod koji može uploviti u Crno more kroz Bospor i Dardaneli, priopćilo je brodogradilište, a prenosi Offshore Energy.

Ovi brodovi postizat će brzine od 20 čvorova, a imat će najveći tank LNG goriva kategorije C u svojoj klasifikaciji. Dizajn plovila omogućuje pogon na LNG i konvencionalna goriva, a brodovi su namijenjeni za rute od Kine do Europe te od Kine do SAD-a. Indeks energetske učinkovitosti (EEDI) ovih plovila premašuje referentne vrijednosti koje je postavio IMO, sa značajnim smanjenjem emisija štetnih plinova od 50%.

Ključni aspekt dizajna brodova je njegov dual-fuel glavni stroj i generator, koji su optimizirani za korištenje LNG-a, te prilagodljiva konfiguracija koja također omogućuje potencijalo korištenje amonijaka i metanola kao brodskog goriva.

Brodovi će biti isporučeni između druge polovice 2026. i tijekom 2027. godine. Cijena narudžbe nije objavljena.

Foto: Offshore Energy

U ovoj godini, Changhong International osigurao je narudžbe za ukupno 16+4 brodova, uključujući LR2 product tankere i dual-fuel kontejnerske brodove na LNG. Brodogradilište je dosad izgradilo 48 brodova, a rokovi isporuke pomiču se do 2027. godine. Što se tiče kontejnerskog sektora, brodogradilište radi brodove kapaciteta od 3.000 do 12.000 TEU, dok će strateški naglasak tvrtke biti usmjeren na plovila koja koriste LNG, metanol i druge ekološki prihvatljive alternative brodskim gorivima. Uz to, brodogradilište radi na osiguravanju narudžbi za MR chemical tankere i LR2 tankere.

Najnovija narudžba dio je ugovora potpisanog početkom 2023., kada je MSC naručio deset brodova od 11.500 TEU na LNG. CIMC ORIC također je projektant ovih brodova, a novogradnje će se isporučiti između 2025. i 2026. godine.

Nadalje, brodovi su dizajnirani s maksimalnom učinkovitosti te imaju 5 % nižu potrošnju goriva u usporedbi s brodovima iste veličine. Osim dual-fuel pogona, koji omogućuje rad i na LNG i na konvencionalno gorivo, brodovi će također imati napredan ‘ammonia-ready’, odnosno imat će mogućnost pogona i na amonijak.

Vodeća kompanija kontejnerskog brodarstva snažan je zagovornik LNG-a kao brodskog goriva i nedavno se pridružio koaliciji SEA LNG s ciljem istraživanja mogućnosti bio-LNG-a, posebno obnovljivog sintetičkog LNG-a.

“U skladu s našim obvezama postizanja nultih emisija do 2050., LNG na bazi fosilnih goriva smatramo gorivom u tranziciji i u potpunosti očekujemo da će BIO i obnovljivi sintetički LNG biti ključni dio naše dugoročne strategije”, rekao je Bud Darr iz MSC Grupe.

Ranije ove godine, MSC je postao prvi brodar koji je premašio nevjerojatnih 5 milijuna TEU u kapacitetu flote. U samo 22 mjeseca, MSC je povećao svoju flotu sa 4 milijuna TEU na 5 milijuna TEU.

Alphalinerovi izračuni pokazuju da je MSC od kolovoza 2020. kupio 306 kontejnerskih brodova kapaciteta od 1,2 milijuna TEU, u osnovi kupujući svaki brod kojeg su se mogli domoći.

Švicarski kontejnerski div ima najveću knjigu narudžbi u povijesti industrije, s oko 130 naručenih kontejnerskih brodova.

Iris je novi hit restoran koji pluta norveškim fjordom, a uspoređuju ga s filmom “The Menu”

0
Foto: @iristherestaurant / Instagram

U Hardangerfjordqu, norveškom fjordu na manje od dva sata vožnje od Bergena, nedavno se otvorio restoran koji su društvene mreže odmah usporedile s filmom „The Menu”, trilerom s elementima humora u kojem glavne uloge igraju Ralph Fiennes i Anya Taylor-Joy, a u kojem radnja prati bogataše koji trajektom odlaze na otok kako bi uživali u ekskluzivnom iskustvu fine dininga.

Ovdje je, naime, riječ o restoranu Iris koji se nalazi unutar plovila nalik svemirskom brodu (ili možda cepelinu) koje čitavo vrijeme pluta ovim fjordom. Istovremeno fascinantan, ali i zastrašujuć, Salmon Eye kako se zove ove struktura, postao je jedan od hitova na društvenim mrežama te podijelio publiku na one koji bi se vrlo rado upustili u avanturu večeranja usred mora i one kojima ovo iskustvo predstavlja savršenu podlogu za horor film, prenosi Gloria.

@marieriksmoen Svarer @Amanda Still alive…???? #themenu #iristherestaurant #restaurant #extraordinary #michelin #michelinstar #marieriksmoen ♬ Nature is Timeless (from “The Menu” Soundtrack) – Colin Stetson

Mari Eriksmoen, norveška operna pjevačica, jedna je od prvih koji su imali priliku posjetili Iris i iskusiti ovu kulinarsku avanturu. Na tu je temu objavila i TikTok u kojem je pratitelje povela sa sobom na ovo nezaboravno iskustvo koje stoji 285,50 € po osobi, a u večeri prima svega 24 gosta. S obzirom na to da ovo plovilo ne dolazi na obalu, do njega se plovi 100 % električnim brodom, a sam ulazak u restoran podsjeća na filmske ulaske u svemirske letjelice ili pak podmornice. Po dolasku, prije prvog slijeda, prikazuje se kratki film o bacanju hrane, a kako i priliči ovakvom restoranu, večera nije klasičnog tipa već je koncipirana kao priča koja će vas potaknuti na razmišljanje o odnosu prema hrani, namirnicama i otpadu.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Iris (@iristherestaurant)

Iako je sama lokacija bila dovoljna da se svjetski mediji raspišu o Iris, jednako je zanimljiva i priča koja stoji iza ovog multisenzornog iskustva. Iris je fine-dining koncept posvećen informiranju svijeta o ekološkoj proizvodnji morske hrane. Inicirala ga je obitelj koja stoji iza Eide Fjordbruka, prvog svjetskog proizvođača lososa koji je certificiran kao ugljično neutralan. Kako je i za očekivati od ovakvog restoranskog iskustva ni meni ni u kojem smislu nije konvencionalan.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Iris (@iristherestaurant)

Danska chefica Anika Madesen koja se kulinarstvom bavi od svoje 17-e godine složila je meni koji se čita poput priče o izazovima i prijetnjama globalnom prehrambenom sustavu. Svaku večer, u svega dva termina, služi se 18 slijedova pripremljenih od sezonskih i lokalnih namirnica s naglaskom na one morske. Svaka od namirnica korištena pri pripremi jela mora dolaziti iz radijusa od 500 metara oko samog restorana. Rezultat toga su zanimljiva i inovativna jela te jedinstveno iskustvo koje vas nakon večere ostavlja duboko impresioniranima i s razmišljanjem o važnosti održivosti u prehrambenoj industriji. Ako se, naravno, ne bojite iskustva iz gore spomenutog filma.

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Iris (@iristherestaurant)

Hrvatska bogatija za još jedan restoran s Michelinovom zvjezdicom

0
Foto: Unsplash

Odlične vijesti za hrvatsku gastronomiju stižu iz MICHELINA, globalno najznačajnijeg i najpriznatijeg gastronomskog vodiča, koji je hrvatskom restoranu Korak iz Jastrebarskog dodijelio prestižnu zvjezdicu.

Sada se Hrvatska može pohvaliti s ukupno 11 nositelja ove prestižne oznake s obzirom da su restorani Pelegrini (Šibenik), 360º (Dubrovnik), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb), Draga di Lovrana (Lovran), Boškinac (Novalja), LD Restaurant (Korčula), Nebo (Rijeka), Alfred Keller (Mali Lošinj) i Agli Amici (Rovinj) uspješno zadržali svoje zvjezdice, prenosi Chic.hr.

„Nova selekcija hrvatskih restorana od strane MICHELINA potvrđuje kako gastro scena naše zemlje iz godine u godinu napreduje i prati globalne trendove, odnosno kako Hrvatska u ovom segmentu nudi vrhunsku kvalitetu koju prepoznaju i sami inspektori MICHELINA. Činjenicu da Hrvatska danas ima 11 restorana s prestižnom zvjezdicom, odnosno da imamo ukupno 89 restorana nositelja neke od oznaka MICHELINA, itekako ćemo iskoristiti u našim promotivnim aktivnostima i nastojanjima da Hrvatsku još snažnije pozicioniramo kao kvalitetnu, održivu i poželjnu cjelogodišnju eno-gastronomsku destinaciju“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, uputivši iskrene čestitke svim nagrađenim i izdvojenim restoranima.

Foto: Chic.hr

U sklopu novog vodiča MICHELINA za Hrvatsku svoju su oznaku MICHELIN Green Star uspješno zadržali restorani Zinfandel’s (Zagreb) te Konoba Mate (Korčula), dok je restoranu Korak (Jastrebarsko), uz prestižnu zvjezdicu, dodijeljena i ova oznaka koja se dodjeljuje restoranima koji su posebno posvećeni gastronomiji koja je održiva i ekološki prihvatljiva.

Foto: Chic.hr

„Ove su godine inspektori MICHELINOVA vodiča uočili da je sve veća pažnja usmjerena na kvalitetu lokalnih namirnica te da kuhari i vlasnici restorana imaju sve veću predanost u traženju lokalnih poljoprivrednika. Bilo da je riječ o restoranima s MICHELINOVOM zvjezdicom ili Bib Gourmand oznakom, uvažavanje kvalitetnih namirnica je prioritet jer naši timovi teže kvalitetnim gastronomskim iskustvima“, izjavio je Gwendal Poullennec, međunarodni direktor vodiča MICHELIN, nadodavši kako je Hrvatska primjer istinske osjetljivosti prema održivosti te ekološkim kulinarskim praksama.

Foto: Chic.hr

Uz navedene oznake MICHELIN je na listu Bib Gourmand dodatno uvrstio još tri restorana, odnosno restorane pa se tako Hrvatska danas može pohvaliti s ukupno 14 restorana s ovom MICHELINOVOM oznakom koja se dodjeljuje restoranima koji nude kvalitetne menije po pristupačnim cijenama.

Foto: Chic.hr

„Novi MICHELINOV vodič pokazuje da moderna hrvatska gastronomija postaje jedna od najzanimljivijih u Europi i predstavlja najbolju pozivnicu brojnim turistima koji žele uživati u posjetu Hrvatskoj upravo zahvaljujući elementima mediteranske i srednjoeuropske kulinarske tradicije, odličnim autohtonim sastojcima, a posebno kreativnosti i strasti hrvatskih chefova. Stoga i u našoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine razvoj eno-gastro turizma zauzima važno i posebno mjesto. Uvrštenje u svjetski relevantne gastronomske vodiče poput MICHELINA priznanje je i značajan poticaj svima koji rade na unaprjeđenju raznovrsnosti hrvatske gastronomije te od srca čestitam svima koji su ove godine osvojili svoje zvjezdice. Vjerujem da će svaki novi MICHELINOV vodič uključivati nove hrvatske chefove, jer oni to zasigurno zaslužuju“, zaključila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Dodajmo kako su nove oznake rezultat tajnog obilaska hrvatskih restorana od strane profesionalnih inspektora MICHELINA, globalno najznačajnijeg i najpriznatijeg vodiča za restorane na čijim je stranicama objavljen popis za Hrvatsku.

Na listi najljepših otoka svijeta nalazi se i jedan hrvatski

0
Foto: Unsplash

Portal Travel + Leisure objavio je listu najljepših otoka na svijetu na temelju iskustava njihovih čitatelja.

Na vrhu liste portala Travel + Leisure nalazi se prekrasni karipski otok Sv. Lucija, a među 21 otokom koji su se našli na popisu, nalazi se i jedan biser Hrvatske – otok Hvar. Njega su smjestili na 12. mjesto, prenosi N1.

“Hvar se smjestio tik uz obalu Hrvatske, a njegov glavni grad, također nazvan Hvar, nudi savršenu kombinaciju povijesti, šarma i prekrasnih plaža”, piše u Travel + Leisureu. Preporučuju svojim čitateljima šetnje popločanim ulicama grada te istraživanje vinske scene otoka koja, pišu, datira tisućama godina unazad.

Osim Hvara, na popisu se nalaze i drugi prekrasni otoci kao što su Bali, Santorini, Bora Bora, Bermuda, Mallorca i dr. Cijeli popis možete pogledati ovdje.

“Između slikovitih planina Piton, mirnih slapova, lisnatih palmi i zadivljujuće obale, otok Sveta Lucija je jednostavno idiličan. Ovo karipsko područje omiljeno je među planinarima, ali i roniocima i snorkelarima – čak postoji ronilačka lokacija nazvana Fairyland, poznata po raznobojnim koraljima i susretima s kornjačama”, piše u opisu otoka sv. Lucija, koji se nalazi na vrhu liste.

VIDEO: Najčudniji istraživački brod na svijetu FLIP odlazi na rezalište nakon 60 godina

0
Foto: Scripps / The Maritime Executive

Inovativno plovilo, Floating Instrument Platform (FLIP) Instituta za oceanografiju Scripps, posljednji je put otegljena uz zalazak sunca prema rezalištu. Bio je to vjerojatno najneobičniji i najprepoznatljiviji istraživački brod ikad izgrađen, a znanstvenici koji su na njemu radili prisjećaju se njegove iznimne učinkovitosti.

Više od 50 godina, FLIP je služio kao istraživačka postaja na moru za znanstvenike Scrippsa i njihove kolege diljem svijeta. Ovo jedinstveno plovilo, koje je tehnički gledano platforma, moglo se djelomično uronuti u more – točnije, krma broda mogla se potpuno uroniti u more čime bi se težište uzgona plovila promijenilo te bi plovilo stajalo uspravno, poput platforme.

Za manje od sat vremena, mogao se pretvoriti iz teglenice u spar platformu, odnosno promijeniti položaj iz horizontalnog u vertikalni kako bi omogućio obavljanje operacija na određenom mjestu. Za promjenu iz okomitog u vodoravni položaj, posada bi ispumpavala balastne tankove komprimiranim zrakom, a krma broda bi se ponovno podignula na površinu, prenosi The Maritime Executive.

Zahvaljujući svojem dizajnu, FLIP je bio minimalno pod utjecajem valova i prilika na moru, a znanstvenicima je pružio izuzetno stabilnu i tihu platformu za provedbu osjetljivih eksperimenata. Oceanografsko istraživanje provedeno na FLIP-u došlo je do “izvrsnih” podataka, prema riječima direktora odjela ONR Ocean Sensing Battlespace dr. Toma Drakea, i uspostavilo “zlatni standard” za modeliranje oceana za potporu istraživačkim ciljevima američke mornarice.

„Djelovalo je kao da smo na kopnu, osim što smo bili nasred oceana. Bilo je jednostavno veličanstveno“, prisjetio se Scrippsov oceanograf John Hildebrand, koji je proučavao zvukove morskih sisavaca.

Prema Scrippsovom znanstveniku i dugogodišnjem istraživaču FLIP-a, Robu Pinkelu, ideja za gradnju FLIP-a nastala je u Odboru Nacionalnog istraživačkog vijeća za oceanografiju kasnih 1950-ih. Popis glavnih prioriteta odbora uključivao je dubokomorsku podmornicu – slavni ALVIN – te FLIP.

Jedinstvenu spar platformu dizajnirao je i napravio Scripps, a porinuta je 1962. godine. Većina njezinih temeljnih sustava, ali i drugih značajki, od zračnih kompresora do ormarića u kuhinji, dizajnirani su za rotaciju za 90 stupnjeva. Dizelski generatori bili su postavljeni na gimbal stabilizatore i spojeni na cijevi za gorivo i ispušne plinove pomoću fleksibilnih crijeva.

„FLIP je postavio temelje za razmišljanje o tome kako bi tehnologija pomogla u novim znanstvenim otkrićima“, rekao je Eric Terrill, direktor Scrippsovog laboratorija Marine Physical Laboratory (MPL). „Izgrađen je u doba kad se riskiralo, a to je duh koji pokušavamo vratiti i potaknuti u sljedećoj generaciji pomorskih znanstvenika.”

Časni spar brod otegljen je posljednji put, ali dio njega je ostao u Scrippsu. Institut je organizirao da se jedan od krakova dizalice ukloni s FLIP-a i postavi na pristanište, gdje će se i dalje koristiti za postavljanje instrumenata u vodu.

VIDEO: Kako se kvalitetno pripremiti za intervju za posao? Profesor Jurica Ruić ima nekoliko savjeta za mlade pomorce

0
Foto: Screenshot/YouTube

Jurica Ruić, pomorac i bivši profesor Pomorske škole u Zadru, moru je posvetio više od dvadeset godina svog života, a sada je odlučio podijeliti svoje bogato iskustvo i time pomoći mlađim kolegama te onima koji će to tek postati.

Zahvaljujući jednom slučajnom susretu na samim počecima karijere, s tankera je prešao na offshore. Kobne 2007. godine oteli su ga pirati, a u zatočeništvu usred nigerijske džungle proveo puna 33 dana. Zatim je nekoliko godina radio i kao profesor u Pomorskoj školi Zadar, istoj onoj iz koje je i sam potekao. Premda ga je život odveo drugim putem, ljubav prema podučavanju nikad ga nije napustila, stoga je odlučio pokrenuti YouTube kanal sa savjetima za mlade pomorce.

Kroz serijal edukacijskih videa, Jurica Ruić daje mladim pomorcima smjernice za zapošljavanje i dijeli vlastita iskustva koja je stekao kroz godine prijava i razgovora za posao. Kako bi pomogao u boljem razumijevanju kriterija zapošljavanja, kroz video nas uvodi u glavne, ali i one skrivene kriterije, kao i moguće greške koje nam se mogu potkrasti prilikom intervjua.

„Nikada nemoj negirati svoje slabosti“ i „ne govori o sebi u superlativima“, samo su neki od savjeta profesora Ruića, koji nudi i nekoliko rješenja o tome kako „upakirati“ svoje mane. Savjetuje mlade pomorce da pri razgovoru za posao naglase svoju otvorenost, želju i volju za napretkom te da su spremni poslušati savjet starijih i iskusnijih kolega.

Više pogledajte u videu u nastavku:

Kako izgleda jedan dan na brodu, kako odraditi dobar intervju, napisati CV i još mnogo tema, pogledajte na YouTube kanalu Jurica Ruic – Professor, ali i u serijalu kojeg ćemo objavljivati u suradnji s profesorom Ruićem.

Više o Jurici Ruići i njegovom iskustvu u pomorstvu, pročitajte ovdje:

Na Lokrumu održana 12. Ljetna škola brodogradnje: Pored mališana, zainteresirali se i roditelji

0
Foto: Zajednica tehničke kulture / Otvoreno more

Protekli vikend, 29. i 30. srpnja u masliniku na Lokrumu održala se 12. Ljetna škola brodogradnje. Mladen Mitić iz Modelarskog instituta Nave Dumins i Vanja Glavočić iz Društva brodomodelara Argosy održali su brodomodelarske radionice za dvije grupe polaznika.

Osim tridesetak djece, za sudjelovanje se zainteresiralo i nekoliko roditelja, prenosi Otvoreno more.

– S obzirom na veliki interes, i ove godine ćemo krajem kolovoza imati još jednu Ljetnu školu brodogradnje, u sklopu koje će se održati brodomodelarske radionice te mornarski čvorovi, navode organizatori.

Ljetna škola brodogradnje organizirana je u suradnji Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, Modelarskog instituta Nave Dumins, Društva brodomodelara “Argosy”, Društva pedagoga tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije uz podršku Rezervata Lokrum i Hrvatskog saveza brodomaketara.

Mladi svjetioničar otkriva koje vještine su potrebne da bi se bavili njegovim poslom: “To nije za svakoga”

0
Foto: Dubrovniknet.hr

Otočić Sveti Andrija kod Dubrovnika oduvijek je bio mjesto za koje su se vezale legende i mistične priče. Na njemu su od sredine 13. do 18. stoljeća živjeli benediktinci, a jedna od najgorih kazni u bivšoj Republici bila je izgon na Andriju.

Danas njim dominira svjetionik, koji se nalazi na visini od 69 metara, sagrađen 1873. godine. A na otoku odnedavno živi i radi mladi svjetioničar Mario Matušić, koji je sezonske poslove na moru odlučio zamijeniti stalnim poslom u osami pučinskog otoka, piše Dubrovniknet.hr.

-To nije posao za svakoga. Treba voljeti more, pa i onda kad zbog valova ne možeš nikuda i onda kad gromovi udaraju, a kiša ne prestaje padati, a zimski dani brzo prelaze u noć, kaže Mario odmah na početku razgovora, dodajući, kako njemu osobno ni samoća ni oluje ne predstavljaju problem, jer posla oko svjetionika, ali i svjetioničarske kuće uvijek ima.

Foto: Dubrovniknet.hr

Čini se ljeti idilično boraviti na svjetioniku, kupati se, ribati, uživati, ali nije to baš tako. Čovjek je tamo potpuno sam i puno toga od kuhanja do održavanja higijene, a prije svega popravka svjetionika, treba sam znati i moći napraviti.

– Budim se svako jutro u 4 sata i pregledam vizualno svjetionike u blizini. Ako primijetim kvar na Olipi, Bezdanu ili Grebenima, javljam u bazu. Onda pregledam svoj svjetionik. Napon baterija, solarni sistem i vjetro-generatore i ako ima nekih problema, uglavnom ih rješavam sam, ako ne mogu, onda zovem pomoć s kopna. Uz to vodim dnevnik svjetionika. Ako mi ostane vremena održavam zgradu i okoliš, a u 11 sati mi formalno završava radno vrijeme, no i dalje traje dežurstvo. Onda spremam objed, odmorim i popodne se nastavlja s radom. Ljeti je to sve puno lakše, jer nema velikih oluja, manje je kvarova, lakše je održavanje, a ponekad mi svrate i turisti i ribari i drugi znatiželjnici.

Mario je na otoku 15 dana, a drugih 15 dana je doma u Zatonu, gdje je odrastajući „uz poje i more“ naučio i ribati i ploviti i kopati, ali i popravljati kamene međe te raditi s drvom. A kad se prijavio na natječaj za posao svjetioničara, sve te vještine, uz psihičku stabilnost, bile su itekako bitne.

Foto: Dubrovniknet.hr

-Pa znam popraviti međe, persijane, struju, vodu, kaže skromno Mario, koji ne vidi neko čudo u svom poslu, a čudi ga zanimanje medija i ljudi, koji njegov posao doživljavaju kao neku egzotiku.

Ovaj 35-godišnjak dva puta dnevno obvezno se mora javiti u dubrovačku bazu Plov Puta, kako bi oni znali da je s njime sve u redu. Jer kad se na osamljenom otoku čovjek ozlijedi, pa makar i ne strašno, pomoć mu ne može stići odmah. A zašto je odlučio promijeniti posao?

-Završio sam studij Jahte i marine na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku. Godinama sam radio u marinama, pa onda kao skiper. Sve su to bili sezonski poslovi, a onda sam odlučio da mi treba stalni posao, bez tog konstantnog pritiska u sezoni i ovo mi se činilo idealnim poslom. Položio sam ispit za svjetioničara u Plovputu Split i tamo prošao obuku, a imam i D9 brevete za radio operatera s ograničenom odgovornošću. Od bivšeg svjetioničara na Andriji sam puno naučio, ipak je iskustvo najbolja škola.

Foto: Dubrovniknet.hr

Na Andriji je najgore boraviti za vrijeme oluja i zimske južine. Onda su valovi toliko visoki da se i barka mora izvući na obalu, a ništa na otok ne može pristati. Ponekad se dogodi da Mario i nakon što mu smjena završi ostane na otoku dok se more ne smiri, zna to trajati i nekoliko dana.

-Rekao sam već, gromova se ne bojim, more volim, pa i kad je valovito, a nije mi problem samoća. Znam dobro planirati, pa mi se ne događa da mi nestane hrane, robe ili nekih drugih potrepština i to je to. Oluje na Andriji su nezaboravne, ali tad se zatvorim u kuću i nešto radim.

Biti svjetioničar je sve, osim običan posao, a oni koji ga doživljavaju kao Mario, očito su jedini koji ga stvarno i mogu raditi.