O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 299

Zagrebački ronilački klub “Roniti se mora” uvijek spreman pomoći

By
redakcija
-
0
Foto: HRT Magazin

Ekološki projekt čišćenja podmorja i jezera ronilačkog kluba “Roniti se mora Zagreb” u 12 godina postojanja iza sebe ima 29 velikih ekoloških akcija.

U emisji “Dobro jutro Hrvatska” HRT predstavlja ovogodišnje dobitnike priznanja “Ponos Hrvatske”. Zagrebački ronilački klub “Roniti se mora” sigurno je ponos Hrvatske, iza kojih stoje mnogobrojne ekološke akcije čišćenja našeg mora i jezera. Uz ekološke akcije pokrenuli su i humanitarni projekt “Plavo ronilačko srce” za SOS dječje selo, prenosi HRT Magazin.

– Svega 10-ak dana od osnutka kluba počeli smo s prvom ekološkom akcijom, čistili smo Maksimirsko jezero. To je bio početak kad je sve krenulo i od jedne male ekološke akcije naraslo je do ozbiljnih razmjera, rekao je Damir Zurub, predsjednik kluba.


Uvijek su spremni pomoći pa su osmislili i projekt Plavo ronilačko srce za SOS dječje selo. Plavo ronilačko srce omogućava obuku djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi za ronilačka zanimanja.

– Sve ono što se od tih sirovina obradi, što se proda, taj novac se iskoristi za naš projekt “Plavo ronilačko srce za SOS dječje selo”, gdje školujemo djecu iz dječjeg sela kao buduće ronioce, buduće instruktore ronjenja i pomažemo da dobiju priliku više od onoga što imaju, dodao je Zurub. 

Svi u klubu su ponosni što na ovaj način mogu pomoći očistiti otpad iz prirode.

– To je nešto predivno, pogotovo u mojoj dobi kad si pod vodom 40 i nešto godina. Onda se sjećam početaka, kada su vode i more bili čisti i ponosni smo kad ih sada očistimo i ostavimo za buduće generacije, rekao je Zlatko Knežević.

– Najveća pomoć našim lokalnim zajednicama je edukacija, kad ljudi vide što sve izvadimo iz mora. Onda se drugačije počnu odnositi prema tome. Jarun je dobar primjer jer kontinuirano čišćenje zadnjih 11 godina polučilo je dobar rezultat. Sad nađemo samo ono što vjetar donese, a ljudi više ne bacaju, rekao je Davor Ostrman Oskar.

Članovi ronilačkog kluba Roniti se mora Zagreb svakako su ponos Hrvatske te smo sigurni kako će i dalje nastaviti nesebično pomagati.

Najveći sudari na moru: Impresivan crni niz brodova “Jugolinije”

By
redakcija
-
0
Foto: Novi list

Brodovi su, kao i automobili, iako plove velikim morskim prostranstvima, često sudionici sudara manjeg ili većeg intenziteta.

Neki prolaze samo s ogrebotinama, a neki završe na dnu mora. Izabrali smo samo neke od sudara koji su se dogodili.

Možda najdramatičniji sudar doživio je brod “Makarska” 29. srpnja 1979. kad se sudario s kontejnerskim brodom “Sydney Express” oko sedam milja sjeverozapadno od Cabo de Gata kod Almerije. Stradala su tri člana posade. Pramac “Sydney Expressa” ušao je čak sedam metara u nadgrađe “Makarske” – piše Danilo Prestint za Novi list.

Trgovački brodovi

Parobrod »Hrvatska«, izgrađen 1904. godine u brodogradilištu Ditta Giovanni Poli u Chioggi za Hrvatsko parobrodarsko društvo Senj, u rujnu 1917. godine, dok je bio rekviriran za potrebe K.u.K. Kriegsmarine kao peljarski brod u luci Zelenika, sudario se s tegljačem »Issa« koji je potonuo.

Putnički motorni brod male obalne plovidbe drvene gradnje »Marin Držić« izgrađen je 1954. godine u Brodogradilištu Zadar za Pomorsko transportno poduzeće Dubrovnik. Tri godine kasnije prepušten je Jadroliniji, a 1978. prodan je Goranu Bačiću iz Rijeke. Petog ožujka 2002. godine u 17.30 minuta, dok je bio vezan na lukobranu u Rijeci, udario ga je krmom turski brod »Ahmet Erdoglu« kojemu je otkazao stroj. Brodu »Marin Držić« teže su oštećeni lijevi bok i nadgrađe, ali nitko nije nastradao. Nakon toga je prodan Jerolimu Nazoru iz Krila koji ga je preinačio u putnički brod za turistička putovanja – »Jerolim«.

Šestog srpnja 1930. godine oko 3,5 nautičke milje zapadno od Biograda sudarili su se parobrodi »Karađorđe« (Ungaro-Croata) pod zapovjedništvom kapetana Romana Prodana iz Bakra, i talijanski »Francesco Morosini« (San Marco, Venecija). Stradali su Ljudmila Novotny, Marija Švejdova-Františkova, Rihard i Ana Federer te Juraj Mihajlović.

Sedmog listopada 1934. godine putnički parobrod »Topola« (Jadranska plovidba d.d., Sušak) izgrađen 1914. u Malom Lošinju (M.U. Martinolich SA) kao »Lomnicz« (porinut tek 1918. godine) pri izlasku iz sušačke luke sudario se s talijanskim parobrodom »Numidia«. Tom prilokom oštećeni su i parobrodi »Plav«, »Soča« i »Zagreb«.

Pomorska katastrofa

Mali putničko-teretni parobrod »Ika« izgrađen je 1885. godine u Trstu (Stabilimento Tecnico Triestino) za riječkog brodovlasnika Matu Švrljugu, a 1891. je u floti Mađarsko-hrvatskog parobrodarskog društva iz Rijeke. Deset godina kasnije, 21. rujna 1897., parobrod je potonuo u riječkoj luci nakon sudara s britanskim parobrodom »Tyria« (Cunard), pod zapovjedništvom kapetana Williama H. Beacona, a na tom brodu je bio lučki peljar Ivan Franko. Bila je to najveća nesreća te kompanije u njenom tridesetogodišnjem postojanju i najveća pomorska katastrofa 19. stoljeća na Jadranu. Od 42 putnika i deset članova posade spasio se samo zapovjednik, kapetan Romano Forempoher iz Bakra i sedmero ukrcanih. Kapetan Forempoher je uhićen, dok engleski nije… U svibnju 1900. godine održano je suđenje na riječkom kraljevskom sudu glavnom optuženom Romanu Augustinu Forempoheru, starom 50 godina, zbog kažnjivog djela iz paragrafa 445 ugarskog kaznenog zakonika. Saslušan je najprije zapovjednik »Ike«, a tek trećeg dana zapovjednika »Tyrie«. Peljar nije bio na suđenju, jer je poslan u Pariz na izložbu kako ne bi svjedočio. Odvjetnik kapetana Forempohera je ustvrdio da je peljar Franko zanemario sve okružnice i naredbe lučkog ureda… Osuda je pročitana 19. svibnja: kap. Forempoher je proglašen krivim te je osuđen na četiri mjeseca zatvora. Sud je stao na stanovište da do katastrofe ne bi došlo da kap. Forempoher nije dao naređenje »svom snagom naprijed« (to naređenje nije priznao) vidjevši da ne može izbjeći sudar. No, to nije bio kraj – četiri mjeseca kasnije Viši sud u Budimpešti je usvojio njegovu žalbu te je potpuno oslobođen krivnje za sudar. Godinu dana kasnije kraljevska kurija je telegramom potvrdila rješenje suda u Budimpešti. Cunard Line je u studenom 1902. godine isplatilo Ungaro-Croati 50 tisuća kruna odštete za parobrod na osnovu presude koja je svu krivnju našla na engleskoj strani. Istog mjeseca je »Ika« izvađena, privremeno popravljena i raspremljena u Mrtvom kanalu. Kasnije je prodana na dražbi za devet tisuća forinti u Grčku, a isporučena je nakon temeljitog popravka u brodogradilištu u Brgudima, 26. srpnja 1898. godine. Kap. Forempoher se ponovno ukrcao na brod, ali veoma brzo je odustao od plovidbe, povukao se u Bakar i nakon nekoliko godina umro.

Nesreće parobroda

Putničko-teretni parobrod »Beograd« (Jadranska plovidba d.d., Sušak), izgrađen 1916. u Malom Lošinju, ali dovršen tek 1923. kao »Beograd«, imao je dva sudara: 5. listopada 1926. pri isplovljavanju iz sušačke luke u njega udara parobrod »Solun«, a 8. veljače 1927., zbog havarije na kormilu udara u parobrod »Split« na Sušaku.

Parobrod »Hegedus Sandor« izgrađen je 1900. godine u brodogradilištu Oderwerke Maschinenfabrik & Schiffsbauwerft A.G, u Stettin-Grabowu (u ono doba u Njemačkoj, a danas je to Szczecin u Poljskoj) za Leopolda Schwarza iz Rijeke. No, već sljedeće godine je u floti Ungaro-Croate. Za vrijeme Prvog svjetskog rata brod je rekviriran u K.u.K. Kriegsmarine te je 1917. stacioniran u luci Zelenika. Sredinom veljače 1918. godine u plovidbi iz Bara za Drač sudario se s torpiljarkom Tb-15. Oba broda su pretrpljela manju štetu te su nastavila plovidbu.

Putnički parobrod »Salona« (Ungaro-Croata), izgrađen 1904. godine u engleskom brodogradilištu Swan Hunter & Wigham Richardson Ltd. u Newcastleu, 1908. godine imao je sudar u blizini Splita s parobrodom »Jadran«…

Putničko-teretni parobrod »Drava« (Ungaro-Croata), izgrađen 1913. u Malom Lošinju (M.U. Martinolich SA), 4. lipnja 1927. se u Selcu, zbog nesporazuma u manevriranju oba zapovjednika, sudario s parobrodom »Frankopan« (Ungaro.Croata).

Parobrod »Kostrena« (Brodarsko G. A. Šodić, Kostrena) izgrađen 1902. u brodogradilištu Napier & Miller (Yoker), 10. veljače 1907. godine u balastu (Dunkerque-Methil) pod zapovjedništvom kap. Andra Kopajtića iz Kostrene, sudario se s parobrodom »James Joyce« u magli. Trup je probijen te je popravljen u Leithu.

U siječnju 1901. godine spominje se sudar bracere »Zbogom mila« iz Jesenica s bragocom »Paron Checco« iz Chioggie, ali bez težih posljedica za oba jedrenjaka. U kolovozu 1908. zabilježen je neobjašnjivi sudar – mala bracera »Jurka« iz Lukova udarila je kod Ražanca u neki nepoznati predmet. Dolaskom u luku, otkriven je prodor mora, a zapovjednik je u Lučkoj kapetaniji tvrdio da su se sudarili s nekom golemom ribom!

U veljači 1935. godine, kod ušća rijeke Piave, teretni parobrod »Vila« (Brodarsko a.d. Oceania, Sušak) izgrađen 1914. godine u Greenocku, u gustoj magli sudario se s talijanskim parobrodm Rodi, pri čemu su stradala četiri člana brodske posade.

U novije vrijeme bilježimo da se bulk carrier Atlantske plovidbe AP Revelin od 38.000 tona nosivosti je 22. kolovoza 2022. pri izlasku iz luke Port Arthur u Teksasu sudario s teretnim brodom Damgracht od 18.000 tona nosivosti pod nizozemskom zastavom te je pretrpio značajnu materijalnu štetu. Srećom, bez ljudskog stradanja i bez posljedica za okoliš.

Možda najdramatičniji sudar doživio je brod »Makarska« (Jadroplov, Split) izgrađen u Brodogradilištu Split 1968. godine. Dana 29. srpnja 1979. godine sudario se s kontejnerskim brodom »Sydney Express« (Hapag Lloyd) oko sedam milja sjeverozapadno od Cabo de Gata kod Almerije. Stradala su tri člana posade (prvi časnik Antonije Planinšek, drugi časnik Ivan Čerina i telegrafist Ilija Čačija), a posadu i 42 putnika spasio je kontejnerski brod. Splitski brod je potonuo 31. srpnja u pokušaju tegljenja tegljača »Tempest« i »Biscay Star«. Pramac »Sydney Expressa« ušao je čak sedam metara u nadgrađe broda koji je plovio iz Tangera za Valenciju u redovitom servisu za Velika jezera.

Potopio ratni brod

Zanimljiv je slučaj u kojem kontejnerski brod u sudaru potopi ratni brod: dogodilo se to krajem siječnja 2011. godine u luci Mumbai. Zašto je zanimljiv? Jer je zapovjednik kontejnerskog broda koji je plovio pod ciparskom zastavom bio iz – Rijeke i jer je ovo prvi put da se objavljuje priča o tom slučaju. Nećemo navesti ime zapovjednika (zaštita privatnosti), ali je autoru napisa njegov identitet poznat. Štoviše, čak je i plovio s njime na brodu Jugolinije.

Kontejnerski brod »Nordlake« je pri izlasku iz luke udario u indijsku fregatu »Vindhyagiri« (Niigiri Class frigate) u plovnom kanalu na ulazu u luku Mumbai. Prve tiskane vijesti u Indiji navele su da je zapovjednik kontejnerskog broda iz neke sjevernoeuropske zemlje bez navođenja imena. Na fregati je bilo oko 400 osoba, uključujući posadu i njihove obitelji, obilježavajući Dan mornarice, koje su uspješno evakuirane prije nego je izbio veliki požar na brodu oko 12 sati kasnije. U sudaru je na ratnom brodu nastao prodor mora u prostorije kotlova, a tu je i izbio požar. No, kako je kopno bilo vrlo blizu, nitko nije stradao. Na nesreću, požar nije mogao biti ugašen te je brod potonuo na dubinu manju od sedam metara, a na brodu je bilo oko 300 tona goriva koje je uzrokovalo manje onečišćenje.

Prvi rezultati istrage su pokazali da je »Nordlake«, izlazio iz luke, a da je fregata dolazila iz suprotnog smjera. »Nordlake« je naglo skrenuo kako bi izbjegao jedan brod, te je udario u fregatu. Indijska mornarica je potonuće fregate progasila najvećom mirnodopskom nesrećom, napominjući da ju je potopio civilni brod. Indijska fregata izgrađena je 1981. godine i u sudaru i požaru pretrpjela je veliku štetu, ali je zapovjedništvo mornarice objavilo da je brod moguće popraviti i eventualno vratiti u službu.

Kontejnerski brod »Nordlake«, koji je plovio pod zastavom Cipra, nije pretrpio nikakvu ozbiljnu štetu, na njemu je bila mješovita međunarodna posada. Peter Rybarczyk, izvršni direktor kompanije Klaus E. Oldendorff iz Hamburga, izjavio je da je sreća da nesreća nije uzročila ljudske žrtve niti onečišćenje. Generalni direktor luke Mumbai naredio je provođenje istrage, dok je mornarica odmah uložila žalbu tvrdeći da se ciparski brod nije pridržavao standardnih procedura. Zapovjednik i posada trgovačkog broda su optuženi prema indijskom kaznenom zakonu: sekcija 280 (sudar), 337 (ugrožavanje života) i 427 (uzrokovanje štete). Istražna komisija koja je istraživala uzroke nesreće zaplijenila je službene videosnimke te fotografije gostiju na fregati. Potopljena fregata, najavljeno je, bit će podignuta s dna, nakon što istražna komisija utvrdi štetu i utvrdi je li fregatu moguće popraviti.

Tek 17. siječnja 2016. godine nadležni sud iz Londona je objavio presudu po kojoj je najveći krivac za nesreću kontejnerski brod »Nordlake« i to 60 posto, indijska fregata 20 posto, trgovački brod »Sea Eagle« i još jedan ratni brod po deset posto. Što je, prema sudu, skrivio kontejnerski brod pod zapovjedništvom riječkog zapovjednika? Kršenje pravila plovidbe u uskom kanalu i nepridržavanje propisane brzine plovidbe, odnosno nepridržavanje propisanog razmaka. Samo su brodovi »Nordlake« i »Sea Eagle«, prema mišljenju suda, krivcima, a brod indijske mornarica nije odgovoran za nastalu štetu. Prema mišljenju suda, nesreća je nastala kao rezultat konfuzije u pridržavanju pravila plovidbe: poslijepodne 30. siječnja 2011. godine indijska fregata »Vindhyagiri« ulazila je u luku Mumbai nakon što je na brodu održana zakuska za goste, slijedio ju je brod »Sea Eagle«. Zbog cijele serije nesporazuma oko plovidbene situacije, fregata i brod »Nordlake« koji je odlazio iz luke su se sudarili. U prvom izvještaju, indijska mornarica je za nesreću optužila »Nordlake« tvrdeći da je skrenuo s kursa i udario fregatu. Zapovjednik broda Nordlake iz Slovačke (!) odbacio je kategorično svaku krivicu. Sudar je uzrokovao prodor mora i požar na fregati te je privezana u dijelu ratne luke, municija s broda je iskrcana, a posada evakuirana, ali, unatoč naporima, brod je potonuo.

Nakon nesreće, sud u Mumbaju je odredio zabranu isplovljenja brodu »Nordlake« na zahtjev ratne mornarice, zbog štete koja je procijenjena na 150 milijuna dolara. Nakon žalbe, sud je početkom 2012. godine utvrdio da zatražena svota za puštanje broda ne može prijeći vrijednost samoga broda, pa je odredio da to bude samo sedam milijuna dolara. Indijska fregata nikad više nije zaplovila te je završila u rezalištu.

Još neki sudari

26. listopada 1897. – parobrod »Jokai« (Adria Royal Hungarian Sea Navigation Co., Rijeka) sudario se s parobrodom »Baron Ardrossan« kod rta Dungeness i potonuo (stradala četiri člana posade)

17. studenoga 1892. – parobrod »Stefanie« (Adria Royal Hungarian Sea Navigation Co., Rijeka) sudario se s dubrovačkim parobrodom »Arrigo« (Adria Royal Hungarian Sea Navigation Co., Rijeka) kod Molfette (stradalo osam članova posade)

23. travnja 1902. – parobrod »Buda« (Adria Royal Hungarian Sea Navigation Co., Rijeka) sudario se i potonuo s nizozemskim parobrodom »Ariadne« kod Cabo de Gata

22. srpnja 1916. – parobrod »Carola« (rekviriran od Adria Royal Hungarian Sea Navigation Co., Rijeka) potonuo u sudaru s parobrodom »Matyas Kiraly« između Bara i Shengjina

6. ožujka 1910.- parobrod »Nador« (Ungaro-Levante, Rijeka) potonuo u sudaru s grčkim parobrodom »Aghios Georgios« u Constantinople

14. lipnja 1931. – parobrod »Ungheria« (Societa di Navigazione Fiumana, Rijeka) potonuo u sudaru s francuskim parobrodom »Rochembeau« kod Ouessanta

20. veljače 1935. – parobrod »Vila« (Oceania, Sušak) potonuo nakon sudara s talijanskim brodom »Rodi« kod ušća rijeke Piave (stradala četiri člana posade)

10. veljače 2001. – motorni brod »Zamet« (Lošinjplov) sudario se s panamskim bulkom »Eupo Agnik« kod Mahajanga

14. prosinca 1960. – tanker »Petar Zoranić« (Jugotanker) sudario se s tankerom »World Harmony« u Bosporu

Sudari brodova Jugolinije

6. veljače 1948. – p/b »Gorica« sudara se s brodom »Baltic« u Kielskom kanalu

14. listopada 1961. – turbinaš »Hrvatska« sudario se s talijanskim brodom »FINA Canada« oko 200 Nm od New Yorka

1963. – t/p »Hrvatska« sudario se s trajektom »Messina« u Mesinskom tjesnacu

2. srpnja 1966. – m/b »Viševica« sudario se s turbinskim brodom »Pioneer Myth«

19. travnja 1967. – m/b »Romanija« sudario se s američkim brodom »Globe Explorer« u Sueskom kanalu

12. veljače 1971. – sudarili su m/b »Sloboda« i m/b »Matko Laginja« kod Bresta

15. rujna 1972. – m/b »Rijeka« sudario se sa švedskim brodom »Brasilia« kod Flushinga

4. siječnja 1973. – m/b »Tuhobić« sudario se s liberijskim brodom »Sanovia« pred New Yorkom

14. kolovoza 1985. – m/b »Triglav« sudara se s LNG tankerom »Ramdane Abane« kod Gibraltara

20. rujna 1987. – m/b »Makedonia« sudara se norveškim brodom »Bajka« kod Ushanta (stradala dva člana posade: Ivan Torić i Milorad Ban)

3. srpnja 1989. – m/b »Vojvodina« sudario se s filipinskim brodom »Ballena« u Panamskom kanalu

21. siječnja 1990. – u m/b »Kvarner« udario češki brod »Labe« na sidrištu Balboa

Pomorac Ivan Gianni Fonović: Jedini stanovnik skrivenog sela Škitača

By
redakcija
-
0
Foto: Dnevnik/HRT

U Istri je ekipa HTV-a posjetila jedno skriveno selo koje je dosad ostalo pošteđeno sveopće apartmanizacije. Zove se Škitača, ima samo jednog autohtonog stanovnika, a najpoznatije je po vidikovcu s kojeg puca jedan od najljepših pogleda na poluotoku.

U pokušaju da u Istri pronađemo selo koje izgleda kao nekad, bez apartmana i vila s bazenima koje danas kao da postaju naš najpoznatiji seoski “proizvod”, doskitali smo do Škitače. I nismo požalili. Rijeka kao na dlanu, cijeli Kvarner i otoci, a kad je vedro, vidi se i cijeli jug Istre, čak i Alpe.

Iznad mora, a ispod neba, to je Škitača!

U selu je jedna doseljena obitelj, no od autohtonih stanovnika ostao je još samo jedan. Ivan Gianni Fonović je stari pomorac koji je svoj život dao moru.

Godinama je “tukao” sva svjetska mora. A onda se vratio u rodno mjesto. Mir i tišinu ni za što ne bi mijenjao, kaže.

– Meni je dobro sve. Ja sam tu naučen i ne bih se maknuo odavde. Ništa mi ne fali, dodaje.

Na pitanje kako je ostao jedini autohtoni stanovnik odgovara da su “stari poumirali, netko je išao u Koromačno, Labin, Pulu, Ameriku, Australiju, Italiju, trbuhom za kruhom, nekad nas je bilo 360”.

Put nastavljamo prema središtu sela gdje se nalazi planinarska kuća. Brojne labinske staze vode upravo u Škitaču.

– Iako puše uvijek ima neku svoju draž, ljepotu, još uvijek netaknutu prirodu i uvijek nas napuni s nekom svojom energijom, kome god da treba napuniti baterije neka dođe ovdje i malo prošeće i napuni pluća i dušu, poziva Roberto Zahtila iz Bike centra Rabac.

A mi pješačimo dalje. Kroz priče i legende. Jedna kaže da je ovamo došla sv. Lucija koja je mještane molila da joj podignu crkvu. Oni su odbili.

– Zato je sv. Luce tužna došla ovdje, zaplakala i zaspala baš na ovom kamenu. Kad se ujutro probudila, nastala je ova rupa s čudotvornom vodom koja nikad ne presušuje, priča Zahtila.

Čudotvorna voda, čudesni vidici. Priroda i mir. Mnogo je razloga da doskićete u Škitaču.

Projektant Titanika ostao je na brodu do kraja i s njime potonuo

By
redakcija
-
0
Foto: Wikipedia

Thomas Andrews zalagao se za postavljanje većeg broja čamaca za spašavanje te za dizajn s dvostrukom oplatom. Sa 39 godina krenuo je na svoje sudbonosno putovanje.

Thomas Andrews, inženjer koji je projektirao Titanic, rođen je 7. veljače 1873. Rodio se u Irskoj, no smatrao se Britancem jer je pripadao obitelji protestantskih doseljenika u Irsku iz Velike Britanije, priču prenosi Morski.hr. svoje

Od mladosti je radio kao inžinjer brodogradnje u poznatom brodograđevnom poduzeću u Belfastu, Harland and Wolff, kojega je suvlasnik i direktor bio njegov ujak. Njih su dvojica dizajnirali Titanic i njegove sestrinske brodove Olympic i Britannic.

U trenutku porinuća Titanica 1911. imao je 38 godina. Uskoro je krenuo na putovanje koje se pokazalo sudbonosnim.

Nakon što je Titanic udario u ledenjak i počeo se puniti vodom, Andrews je, svjestan nadolazeće katastrofe, obilazio palube i poticao putnike na brži izlazak. Ostao je na brodu do kraja i s njime potonuo.

Za vrijeme projektiranja zalagao se za postavljanje većeg broja čamaca za spašavanje te za dizajn s dvostrukom oplatom i stoga ga se načelno ne smatra odgovornim za katastrofu.

Foto: Wikipedia

Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima postalo zaštićeno kulturno dobro

By
redakcija
-
0
Foto: OLYMPUS DIGITAL CAMERA/ Wikipedia

Odlukom Ministarstva kulture i medija, Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale postalo je Zaštićeno kulturno dobro i uvršteno je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Prijedlog da se umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale proglasi zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom potpisalo je 57 udruga, ustanova, muzeja, kalafata, škverova i brodogradilišta koji njeguju hrvatsku tradicijsku maritimnu baštinu iz svih jadranskih županija. Rješenjem Ministarstva kulture i medija svi oni postali su nositelji nematerijalnog kulturnog dobra, a na popisu iz Zadarske županije su Brodogradilište Filipi iz Sukošana, Udruga Kanata iz Zadra i Udruga Frkata iz Ugrinića.

Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima podrazumijeva umijeće upravljanja plovilom korištenjem snage vjetra. Osim znanja povezanih s opremanjem broda i upravljanjem jedrom pa time i plovilom (navigacija), te poznavanja karakteristika vjetrova i geografije mora, umijeće jedrenja uključuje niz drugih vještina i znanja: poznavanja materijala pogodnih za izradu jedra, krojenje jedra, izradu jarbolja i snasti, kormila i ostale opreme.

Uz praktična znanja, umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrom uključuje poznavanje maritimnog leksika te vjerovanja i društvene prakse kojima se pokušavala osigurati sigurnost na moru.

Najraniju potvrdu latinskog jedra na području Hrvatske nalazimo kod Donjeg Humca na Braču, u crkvi sv. Luke, na zidnim prikazima koji datiraju na kraj 11., početak 12. stoljeća.

Opremanje i upravljanje brodicom s jedrima je umijeće koje se prenosi iskustveno unutar zajednice i obitelji. Jedrenje tradicijskim jedrima je popularno duž cijele jadranske obale.

Nositelji su okupljeni najčešće u udruge posvećene očuvanju pomorske baštine. Udrugama se pridružuju i poneki jedriličarski klubovi s posebnim sekcijama ili godišnjim programima posvećenima valorizaciji i prijenosu tradicijskog jedrenja.

Nematerijalna vrijednost kulturnog dobra ogleda se prije svega u procesima izgradnje pomorskog identiteta na hrvatskoj obali: neprekidnom prijenosu vještine plovidbe tradicijskim jedrima, tehnikama gradnje plovila s jedrima, izradi i čuvanju jedara, nazivlju i obredima.

Crni rekord: Zabrinjavajući porast broja pomoraca koji su napušteni tijekom 2022.

By
redakcija
-
0
Foto: The Maritime Executive

Više od 1.682 pomoraca na ukupno 103 plovila napušteni su u 2022. godini, koja je postala najgora godina u povijesti prema broju prijavljenih slučajeva napuštanja pomoraca.

Slučajevi napuštanja u konstantnom su porastu već pet godina, a pandemija i napuštanje potaknuto svjetskim sukobima vodeći su pokretači povećanja broja ovih slučajeva, prenosi Splash247.

Ukupno 103 plovila i 1.682 pomorca napušteni su u 2022., čime se ukupni broj zabilježenih napuštanja posade u posljednjih 20 godina popeo na čak 9.925. Vodeće zemlje u kojima su zabilježeni slučajevi napuštanja u 2022. bile su Ujedinjeni Arapski Emirati, Španjolska i Turska. Ukupno se radi o 106 država te 85 država zastava.

Najnoviji podaci koje je prikupio RightShip pokazuju da brodovlasnici napuštenim pomorcima duguju čak 40 milijuna dolara. Najviše napuštenih pomoraca dolazi iz Indije, a zatim iz Ukrajine i Rusije.

Teretni brodovi čine 31,2 % slučajeva, brodovi za rasute terete 8,2 %, a chemical tankeri 7,2 % slučajeva. Ove vrste brodova najčešće su napustili brodovlasnici. Što se tiče starosti, plovila između 26 i 30 godina čine 16,7 % od ukupno 703 napuštena plovila u posljednjih 20 godina, prenosi The Maritime Executive.

RightShip u sklopu platforme RightShip Platform utvrđuje s kojim su kompanijama povezana napuštena plovila.

„Kako regulatori i RightShip budu stavljali pritisak na sve dionike opskrbnog lanca, neminovno će doći do katastrofalnih financijskih posljedica za one koji surađuju s upraviteljima brodova koji posežu za ovakvim praksama”, komentirao je Steen Lund, izvršni direktor RightShipa.

„Ne možemo i nećemo preporučiti ove kompanije našim klijentima te ih tijekom procesa provjere označavamo neprihvatljivima”, rekao je Lund, opisujući slučajeve napuštanja pomoraca kao „nemilosrdnu posljedicu kapitalizma”.

Foto: Splash247.com

Nove mjere za poboljšanje uvjeta za pomorce, uključujući one koji su napušteni, donesene su u prosincu na sastanku u kojem su sudjelovale vlade te predstavnici pomorske industrije. Tripartitna radna skupina Međunarodne organizacije rada (ILO) te Međunarodne pomorske organizacije (IMO) usvojila je smjernice za rješavanje slučajeva napuštanja pomoraca.

Smjernicama se nastoji riješiti znatan porast broja napuštanja članova posade prijavljenih ILO-u, koji je porastao s manje od 20 slučajeva godišnje u periodu od 2011. do 2016., na čak 40 u 2019., 85 slučajeva u 2020., 95 u 2021. te 114 slučajeva od sredine prosinca 2022. godine. Cilj smjernica je poboljšati koordinaciju među zemljama, uključujući države zastave, lučke države, države u kojima su pomorci državljani ili imaju boravište te države u kojima djeluju agencije za zapošljavanje i posredovanje pri zapošljavanju, kako bi se brže riješili slučajevi napuštanja, uključujući isplatu plaća pomorcima i repatrijaciju.

Nove smjernice temelje se na relevantnim međunarodnim standardima rada ILO-a, posebno na Konvenciji o radu pomoraca iz 2006. (MLC, 2006.), uključujući njezine najnovije izmjene; raniju zajedničku rezoluciju ILO-IMO-a donesenu 2001.; relevantne međunarodne okvire i sporazume IMO-a; i relevantne trendove i promjene u regionalnom i nacionalnom pravu i praksi.

Prema MLC-u iz 2006., države zastave – države u kojima je brod registriran i/ili pod čijom zastavom plovi – moraju osigurati postojanje sustava financijske sigurnosti za brodove pod tim zastavama. Novim se smjernicama države zastave potiču da barem jednom godišnje provjeravaju valjanost tog financijskog jamstva. Države luke potiče se da obrate posebnu pozornost na tu financijsku sigurnost tijekom inspekcija stranih brodova koji posjećuju njihove luke. Države u kojima posluju agencije za zapošljavanje i posredovanje pri zapošljavanju također se pozivaju da redovito provjeravaju uključuju li te agencije sustave kojim se štite prava pomoraca.

Novim smjernicama utvrđeni su postupci koje države trebaju poduzeti ako brodovlasnik ne ispuni svoje obveze vezane uz pokrivanje troškova repatrijacije pomoraca, nepodmirenih plaća i drugih ugovorenih prava te pružanja osnovnih potreba, uključujući zdravstvenu skrb. U tim okolnostima pomorce se smatra napuštenima. Ti postupci uključuju razvijanje nacionalnih standardnih operativnih postupaka (SOP-ova) u suradnji s organizacijama pomoraca i brodovlasnika, kako bi se izričito definirale obveze i obveze nadležnog tijela i uloge različitih nacionalnih dionika. Ti dionici uključuju odgovarajuće nacionalne odbore i organizacije za socijalnu skrb pomoraca, pomorske agencije, organizacije pomoraca i brodovlasnika, i druge.

Na sastanku Međunarodne organizacije rada i IMO raspravljalo se i o važnosti zajedničke baze podataka ILO-a i IMO-a u kojoj će se bilježiti slučajevi napuštanja pomoraca te o potrebi njezina ažuriranja i poboljšanja.

The Abandoned Seafarer Log, kvartalno izvješće koje mapira slučajeve napuštanja pomoraca diljem svijeta, ističe žarišta diljem svijeta, pri čemu Ujedinjeni Arapski Emirati predvode. Karta u nastavku sastavljena je u studenome, a ažurirat će se kasnije ovog mjeseca.

Imena svih brodova napuštenih diljem svijeta možete pronaći ovdje: baza podataka.

Foto: Splah247.com

VIDEO: Najveći kontejnerski brod ikad prošao kroz Sueski kanal

By
redakcija
-
0
Foto: Suez Canal Authority

Evergreenov gigant, kontejnerski brod Ever Acme kapaciteta 24,000 TEU, prošao je kroz Sueski kanal u petak, 3. veljače, na svom prvom putovanju od Malazije do Nizozemske.

Brod je najnoviji dodatak floti brodova Serije-A tajvanskog brodara Evergreen, a može prevoziti 24.000 kontejnera, prenosi Offshore Energy.

Čelnik Uprave Sueskog kanala Osama Rabie izjavio je kako uspješan tranzit ovog broda dokazuje spremnost Sueskog kanala za sadašnje i buduće generacije velikih brodova. Vlasti su priopćile kako razvojna strategija uključuje izravnu komunikaciju s brodarima i brodogradilištima kako bi se razmjenjivale informacije i osiguralo da budući brodovi mogu sigurno ploviti kanalom.

Ever Acme su isporučili brodograditelji Hudong-Zhonghua u prosincu 2022. godine, 4 mjeseca prije nego što je planirano. To je treći kontejnerski brod kapaciteta 24.000 TEU isporučen kompaniji Evergreen.

Prvi kontejnerski brod iz serije, nazvan Ever Alot, isporučen je tajvanskom brodovlasniku u lipnju 2022. godine, a slijedio ga je drugi – Ever Aria, u rujnu 2022. godine.

Tri broda su među najvećim kontejnerskim brodovima na svijetu na temelju kapaciteta. Trio je dio ukupno devet brodova koje je izgradilo brodogradilište Hudong-Zhonghua.

Brodovi Serije-A dugi su 400 metara i široki 61,5 metara, s gazom od 14,5 metara. Mogu ploviti brzinom do 23 čvora.

Foto: Evergreen

Seriju kontejnerskih brodova kapaciteta 24.000 TEU samostalno su projektirali brodograditelji Hudong Zhonghua, a opremljeni su nizom “zelenih” značajki, uključujući rješenja i nove tehnologije za visoku učinkovitost, uštedu energije i sigurnost u skladu sa IMO Tier III zahtjevima.

To uključuje posebno tzv. ‘twisted’ kormilo i BTF uređaje za uštedu energije kako bi se povećala pogonska učinkovitost propelera, postrojenja za obradu balastnih voda, kao i obloge protiv obrastanja koje smanjuju trenje. Kako je objavljeno, brodovi imaju poseban dizajn bulbastog pramca, propelere velikog promjera i kanale za uštedu energije kako bi se osigurala niska potrošnja energije. Opremljeni su i hibridnim scrubberima.

Ever Acme, kao i sestrinski brodovi iz serije, dizajniran je tako da bude spremna za alternativni pomorski energetski sustav (AMP), koji omogućuje brodu da isključi stroj i smanji emisije u lukama.

Kontejnerski brodovi kapaciteta 24.000 TEU dobili su Environmental Protection Notation od ABS-a te klasifikaciju Lloyd’s Register.

Tragedija na Hvaru: Preminuo iskusni kapetan, tijelo pronađeno u moru kraj broda

By
redakcija
-
0
Foto: Mirko Crnčević

U jelšanskoj luci, gdje su privezana dva radna broda koji su već nešto više od mjesec dana angažirani na pripremanju i izgradnji podmorskih kanalizacijskih ispusta, jutros oko 7 sati u moru je pronađeno mrtvo tijelo muškarca za kojeg se kasnije ustanovilo da je jedan od kapetana tih brodova.

– Na mjestu događaja obavljen je očevid, na tijelu nema tragova koji upućuju na kazneno djelo. O događaju je izvješteno Državno odvjetništvo, a tijelo će biti prevezeno na Patologiju KBC-a Split radi utvrđivanja uzroka smrti – kazao je Jerko Kurevija iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske, javlja Slobodna Dalmacija.

Kako se neslužbeno doznaje, riječ je o 67-godišnjaku iz Malog Lošinja, koji je zaposlenik tvrtke “Jadranski ronilački servis” iz Šibenika. Navodno je imao problema sa srcem i ustao se nešto ranije nego što je to uobičavao.

Inače, središte Jelse je “pokriveno” kamerama pa će se njihovim pregledom vjerojatno moći utvrditi kako je čovjek dospio u more.

Rekordna godina za Big Oil: BP ostvario nikad veću dobit

By
redakcija
-
0
Foto: BP

BP je u utorak izvijestio o rekordnoj godišnjoj dobiti, koja je više nego dvostruko veća od prošlogodišnje jer su cijene fosilnih goriva skočile nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Britanski energetski div objavio da je u posljednjem kvartalu prošle godine ostvario dobit 4,8 milijardi dolara, čime se ukupna dobit tvrtke u 2022. popela na čak 27,7 milijardi dolara – više nego dvostruko više u usporedbi s dobiti od 12,8 milijardi dolara koju je BP ostvario u 2021. godini.

BP je u 2022. oborio i prethodni rekord godišnje dobiti iz 2008. godine, koji je iznosio 26,3 milijarde dolara.

Izvršni direktor BP-a Bernard Looney opisao je zaradu kao “dobar niz rezultata”. Kompanija je također najavila da u narednih sedam godina planira povećati proizvodnju nafte i plina. Do 2030. planiraju proizvoditi 2 milijuna barela ekvivalenta nafte, što je za 25% manje nego 2019., ali je značajno povećanje u odnosu na prethodne planove tvrtke da u istom periodu smanji proizvodnju za 40%. BP će također povećati ulaganja u proizvodnju za milijardu dolara godišnje.

Sličnu rekordnu zaradu tijekom 2022. prijavile su i druge energetske kompanije poput Shella, Exxon Mobila i Chevrona. Podsjetimo, energetski div Shell ostvario je rekordnu godišnju dobit od oko 40 milijardi dolara, nakon što su cijene nafte i plina porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle veljače. Zarada ove britanske tvrtke u 2022. bila je najveća u njezinoj 115-godišnjoj povijesti, što je prekretnica koja je razljutila mnoge Britance koji se bore s većim cijenama i režijama zbog inflacije i novih geopolitičkih okolnosti.

Andrea Brajović nastavila je obiteljsku tradiciju: “Oduvijek volim brodove!”

By
redakcija
-
0

Odrasla je u kapetanskoj obitelji u Šipanskoj Luci. Brodovi su je fascinirali od djetinjstva. Krenula je u drugom smjeru, no onda se ipak predomislila. Danas sa 6 godina navigacije iza sebe i položenim kapetanskim ispitom 28-godišnja Andrea Brajović navegava na kruzeru Norwegian Prima kao prva časnica palube. Uhvatili smo je na Floridi, a trenutno plovi na ruti Meksiko – Karibi – Bahami.

Završila je srednju Turističku i ugostiteljsku školu u Dubrovniku s idejom da će jednog dana poći na brod i raditi na recepciji, ali… Priču o Andrei Brajović sa Šipana i njenoj ljubavi prema brodovima, pomorstvu te o podršci obitelji i prijatelja donosi Katarina Fiorović za Dubrovniknet.hr.

– U drugom srednje odlučila sam da to ipak nije ono što bi htjela. Kako su me brodovi i dalje fascinirali, nakon srednje upisala sam preddiplomski studij Nautike. Naravno, s 18 godina nisam znala da ću stvarno ovo raditi, tada sam samo sanjala o brodovima na kojima danas plovim. Odlučila sam završiti fakultet, poći na brod i vidjeti kako je to, sviđa li mi se to zaista ili ne. U lipnju 2016. godine diplomirala sam na Sveučilištu u Dubrovniku i stekla titulu diplomirani inženjer nautike. U rujnu te godine ukrcala sam se kao vježbenik palube (kadet) na NCL (Norwegian Cruise Line). Ugovor od 6 mjeseci mi je stvarno proletio. Sve mi je bilo novo, zanimljivo i tu sam vidjela da sam ipak sposobna biti na brodu i raditi ovaj posao.

Andrein otac bio je zapovjednik na teretnim brodovima, stric također. Njezin otac se kasnije prebacio na putničke brodove, od kojih je jedan plovio po Jadranu da bi bio bliže obitelji. Kroz djetinjstvo je često išla na brod u posjet ocu i s njim plovila. Uvjerena je da je tako zavoljela ovaj posao.

– Obitelj i prijatelji su mi bili velika podrška kroz cijelo obrazovanje i karijeru. Roditelji su zapravo bili zadnji koji su saznali da ću upisati nautiku. Nisu na prvu baš bili presretni, nisu se nadali da ću izabrati tu karijeru. Danas su jako sretni i ponosni. I dalje su mi velika podrška.

Braća i sestre su mi bili velika podrška. Imam dva brata i dvije sestre. Mislim da je njima teže nego meni kad sam na brodu. Dosta smo povezani, ali srećom današnja puno je bolja nego prije. Stariji brat plovi na putničkom brodu kao prvi časnik palube, a mlađi brat završava 3. razred srednje Pomorske škole, smjer Nautika. Sestre nisu izabrale pomorstvo. Starija sestra radi u turizmu, dok mlađa studira u Zadru na Učiteljskom fakultetu.

Prijatelji su uvijek bili uz mene. Ponosno pričaju drugim ljudima o prijateljici koja navegava. Dan danas kad upoznavam nove ljude ne moram ništa puno govoriti o sebi. Kažu mi samo: A ti si ta!

Kantautorica Katty Perry (kuma broda) s posadom Norwegian Prime
Foto: Dubrovniknet.hr

Nakon završene kadeture, Andrea je položila poručnički ispit te se u lipnju 2018. ukrcala kao drugi časnik palube. Paralelno je nastavila diplomski studij Pomorstvo. Magistrirala je 2019. i stekla titulu magistre inženjerke pomorskog prometa.

– Iako mi za karijeru na moru dodatne dvije godine fakulteta ne znače previše, htjela sam to završiti zbog budućnosti, ako jednom poželim raditi nešto na kopnu da imam bolje preduvjete. Imam tu sreću da sam iz dana u dan sve više zaljubljena u ovaj posao. Ta dinamičnost u poslu je posebna. Svaki dan se nešto novo nauči, tako i dan danas, nakon 6 godina navigacije, kaže Andrea, koja je u prosincu 2019. položila i kapetanski ispit.

Kako izgleda jedan Vaš radni dan?

– Trenutno radim u svojstvu prvog časnika palube što podrazumijeva da sam 8 sati dnevno odgovorna za sigurnu navigaciju broda, za sigurnost posade i putnika. Svaki dan je novi izazov i nikad ne možete znati što očekivati. Također ovisi koja sam gvardija. Ali generalno 8 sati provedem na mostu, a dva sata ili više, ako treba, radeći inspekcije, treninge, odgovarajući na mailove, održavanje…ima tu svega. Ali nikad nije dosadno, to sigurno!

Prošle sam godine dobila priliku biti dio početne posade najnovijeg broda u firmi i sudjelovati u završnoj gradnji istoga i isplovljenju. To je bilo neopisivo iskustvo gdje sam naučila puno novih stvari koje sam samo u teoriji znala, ali nisam ih dotad primijenila.

Koje ste sve gradove, mjesta do sada posjetili? Imate li neku omiljenu turu ili destinaciju?

– Uuuuuuh. Prošla sam Karibe, Bahame, Meksiko, Kanadu, Aljasku, Baltik, Aziju, Indiju… Jako sam sretna jer sam imala priliku proći Panamski kanal i Suez. To je za nas pomorce zanimljivo iskustvo. Samo još nisam bila s brodom u Mediteranu. To mi je velika želja i nadam se da će se skoro ostvariti. Svi moji prošli brodovi su promijenili itinerar te počeli dolaziti u Dubrovnik, a ja sam uvijek negdje daleko. Nadam se da ću uskoro ostvariti ovu veliku želju. Sve je ovo lijepo vidjeti, upoznati drugu kulturu i običaje, ali doma je ipak doma i to ništa ne može zamijeniti. Svaki put kad pođem na Stradun vidim nešto novo, ljudi me gledaju kao stranca jer se iznova divim ljepoti našeg grada.

Jeste li se kao žena pomorac susreli s predrasudama?

– Na brodovima gdje plovim radi 70 različitih nacija i kultura. Uvijek se nađe netko kome se ne sviđa vidjeti ženu na rukovodećoj poziciji. Nažalost, mislim da je tako i na kopnu, ne samo na brodu. Bitno je ne obazirati se na takve stvari i samo ih ignorirati. Nikome se ne moramo dokazivati, naše iskustvo i certifikati pokazuju da smo sposobne obavljati ovaj posao. Bitno je biti i ostati profesionalac.

Andrea u gvardiji
Foto: Dubrovniknet.hr

Koje su prednosti, a koje mane Vašeg zanimanja?

– Slažem se da je težak posao i ne može ga svatko raditi. Istinski se mora voljeti i onda je sve lakše. Ima dosta odricanja, propuštanja važnih događaja. Prednost je kad ste doma, onda ste doma i možete što hoćete. Nema obaveza, brige i stresa.

Kako usklađujete privatni i poslovni život?

– Pa mislim uspješno. Sada radim ugovor 12 tjedana na brodu, 12 doma i sve je lakše. Mogu planirati unaprijed i voditi normalan život.

Kako provodite vrijeme kad niste na brodu?

– Nastojim što više vremena provesti s obitelji i prijateljima. Ako sam doma ljeti onda sam na Šipanu. Ako sam doma u zimskom periodu malo sam na otoku, malo u Gradu, a malo i putujem.

Kakvi su Vam planovi za budućnost?

– Definitivno planiram navegavati još neki vremenski period. Voljela bi jednom imati obitelj i svjesna sam da ću vjerojatno morati ostaviti ovaj posao, kad se to dogodi, ako se dogodi. Vjerujem da će mi biti jako teško, ali se nadam da ću na kopnu naći nešto zanimljivo i dinamično za zamjenu.

Imate li neku poruku za žene, djevojke koje žele krenuti Vašim stopama?

Svim budućim kolegama i kolegicama želim svu sreću. Sve je moguće ako imate želje i volje. Živimo u 21. stoljeću i nema više muških i ženskih poslova.

Norwegian Prima
Foto: Dubrovniknet.hr
1...298299300...523Page 299 of 523

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©