Kad smo prije skoro godinu dana ‘otkrili‘ Marina Njirića, koji je lani u prosincu ispričao kako je stvorio ‘Skalu‘ od lego kockica, bilo je jasno da će se ova priča nastaviti jer je kreativnost koja izbija iz Marina – nezaustavljivo vrelo novih ideja.
Tako je 38-godišnjak, koji je diplomirao strojarstvo i brodogradnju, svoj hobi pomalo počeo pretvarati u posao kojim bi se rado bavio i od njega živio. Zasad to još nije slučaj, ali ide tim putem, piše Dubrovački vjesnik.
Lani se iz Zagreba, gdje je studirao, a onda i duže vrijeme radio na fakultetu kao vanjski suradnik, a uz to radio i u Rimca kao konstruktor u odjelu razvoja, vratio u rodni Dubrovnik i odlučio ostati tu.
Kao predan dundo svom neputu i nepući, sestrinoj djeci Lovru i Dori, primijetio je da tom uzrastu u Dubrovniku nedostaje edukativnog sadržaja i tu prepoznao priliku za ponuditi im zanimljivu vanškolsku aktivnost – edukacije slaganja kockica. To neće biti ono klasično slaganje, već kompjutersko, u 3D obliku. Radionice kreću početkom 2023. za djecu od 9 do 14 godina, o čemu će nas Marin detaljnije izvijestiti na svojoj web i fb stranici Kockus.
– Čekam da se riješi papirologija. Djeca vole slagati kockice. Lego je ove godine proslavio 90 godina postojanja kompanije, tako da to uopće nije upitno. No, Lego kockice su skupe i koliko god ih imamo, nije nam dosta. Smetaju po kući, posebno ako se živi u manjem stanu. A danas svi imaju računalo, za razliku od nas kad smo bili mali. Na računalu postoji program koji je fantastičan za slaganje 3D modela, znači kockica. Svaka industrija ga koristi, pa tako i Rimac. Prvi Rimčev auto je nastao na kompjuteru, pa je s kompjutera prešao u stvarnost. Tako i Lego, sve je prvo nastalo na računalu, pa kad prođe tisuće testova i proba, završi na polici. To je budućnost. Djeca ionako provode vrijeme ispred ekrana, a mogli bi ga provoditi kvalitetnije, usvajanjem vještina kroz igru koje im kasnije mogu postati i posao – kaže Marin i dodaje kako će cijeli program biti na engleskom, što je još jedan ‘plus‘ u usvajanju znanja.
IMA NEŠTO U TIM BRODOVIMA
No, vratimo se na brodove, od kojih je sve počelo. Nakon što je napravio ‘Skalu‘, koju smo lani predstavili, palo mu je napamet napraviti novi brod, ovaj put gusarski. A evo kako je nastao ‘Kosmeč‘:
– Gledali smo s djecom ‘Pirate s Kariba‘ jedne nedjelje popodne i nakon filma odlučili složiti brod. Nismo imali sve dijelove, ali je Lovro u jednom setu imao jednu malu gusarsku barčicu. Rekao sam mu da ćemo od nje probati složiti manji gusarski brod. Složili smo brod koji je ‘ličio na nešto‘ – smije se Marin. – Kasnije sam doma razmišljao o tom brodiću koji smo složili i probao napraviti ‘više s manje‘ – sa što manje kockica pokušao sam stvoriti brod. Napravio sam tri verzije i konačno ga uspio dobiti. Ta tri Kosmeča već imaju svoje nove vlasnike – jedan je za Lovra, drugi za Doru, a treći za Bornu.
– Taj mali gusarski brod, koji sam nazvao ‘Kosmeč‘, ima samo 198 kockica, za razliku od ‘Skale‘, koja ih ima 1300. ‘Kosmeč‘ ima sve što treba imati gusarski brod, komprimirano na mali set – opisuje.
– Svo znanje koje sam stekao na fakultetu i u tvrtki Rimac svjesno i nesvjesno koristim dok gradim kreacije – ističe Marin. – Ima nešto u tim brodovima, pogotovo u starim jedrenjacima. Romantični su, a možda je to samo bijeg od ove sad stvarnosti. Fora su, ljudima se sviđaju, nisu bez razloga svi ti filmovi snimljeni o tom vremenu.
‘Kosmeč‘ je u međuvremenu postao i komercijalni proizvod koji se može kupiti.
– Kontaktirali su me Kinezi ovog ljeta. Napravio sam strip koji je baziran na temi ‘Kosmeča‘, radnja je gusarska. To je bila priča koja mi se vrtila po glavi dok sam ga slagao, pa sam napravio strip – kaže Marin, čiji su talenti, kako se pokazalo, raznoliki.
A SADA DOLAZI ‘TRITON‘
– Napisao sam ga i producirao na kompjuteru, te objavio na internetu. U svijetu se pokazao interes za ‘Kosmečom‘ kao dizajnom, pa sam završio na portalu koji se bavi lego kreacijama iz vremena jedrenjaka i gusara, za koji sad i pišem kao autor. Napisali su članak o ‘Kosmeču‘ i tako je to došlo do Kineza – opisuje kako su saznali za njegov gusarski brod. – Svidio im se dizajn. Prodavao sam samo upute u PDF-u kako se može složiti. Znači, čovjek može kupiti upute i od svojih kockica koje ima doma složiti brod. Kinezi su vidjeli da sam originalni dizajner i ponudili mi da prodaju moj dizajn. Prvo sam bio skeptičan jer nisam bio siguran u kvalitetu njihovih kockica. Poslali su mi na dar 2800 kockica na testiranje, u biti je to bio jedan veliki brod. Oduševio sam se kvalitetom kockica. Jedino što na njima ne piše Lego, ali to nije krivotvorina jer Lego više nema patent za proizvodnju kockica, tako da se tržište otvorilo za sve druge proizvođače. Tko ima kapital, može ući na to tržište i prodavati svoje kockice. Lego ima trademark na figurice, pa je samo njihova proizvodnja ilegalna.
– Moj brod su Kinezi nazvali ‘Warty Crab‘, ‘Kosmeč‘ na engleskom. Može ga se kupiti za 190 kuna, a dostava je besplatna do Hrvatske – govori Marin. Dali su nam i promo kod za sve domaće ljude – Marin (18 posto), a isti popust vrijedi i za Skalu i za Kosmeča.
Htio je Marin, osim ‘Skale‘, napraviti i ‘Zrinskog‘, ali ga je, kaže, zasad izgurao drugi projekt:
– Radim na ‘Tritonu‘ koji je potonuo ispred Lokruma. Ljudi me pitaju koliko mi treba za napraviti jedan brod, ali takav projekt nema vremensko ograničenje. Napravim ga u segmentima. Dva tjedna radim, pa dva mjeseca to stoji i ‘kuha‘. Radim kad mi dođe. Nakon godinu dana, ‘Triton‘ je pri kraju. Čekam da mi dođu prave kockice, da ga sastavim i provjerim valja li sve jer na kompjuteru nikad ne znam je li to – to. Vidjet ćemo uskoro. Ako bude sve dobro, trebao bi izaći početkom 2023. Kinezi su već zainteresirani, pokazao sam im digitalne slike i oduševljeni su. S ‘Tritonom‘ mislim napraviti i nastavak stripa – najavljuje.
Marin zasigurno ni tu neće stati – već ima nove ideje za kreativne projekte. Želja mu je napraviti dubrovački galijun, a ima još dva projekta na kojima povremeno radi. Fokus mu je sada na edukaciji djece, ‘Tritonu‘ i što će biti sa suradnjom s Kinezima, a za njega će se zasigurno još daleko čuti!
