O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 480

Pogledajte kako izgleda Ibrahimovićeva jahta od 20 mil. eura

0
Foto: Marine Traffic

Zlatan Ibrahimović u ponedjeljak navečer predstavljen je kao gost festivala Sanremo, a na slavni festival stigao je jahtom od 20 milijuna eura.

Zlatan na jahti “Unknown” boravi s trojicom prijatelja, a najviše pažnje na luksuznoj jahti izaziva teren za mali nogomet; piše Index. Nogometaš Milana je jahtu kupio prošlog ljeta, duga je 30 metara i uz mali nogometni teren ima i teretanu.

Foto: Marine Traffic

Jahta može primiti deset gostiju raspoređenih u pet kabina, a o Zlatanu i prijateljima brine peteročlana posada.

Još fotografija pogledajte ovdje.

Najveći brod za prijevoz stoke na svijetu bit će ponuđen za 1 kunu!

0
Foto: Milivoj Mijošek / Glas Istre

Dok nova uprava Uljanika, predvođena sindikalistom Samirom Hadžićem, u obnovi brodogradnje u Puli planira dovršiti i Livestock Carrier, najveći brod za prijevoz žive stoke na svijetu, čija se konstrukcija nalazi na navozima pulskog brodogradilišta, to je plovilo ovih dana, kako doznaje Novac.hr, ostalo bez jedinog kupca. Riječ je o kuvajtskoj Livestock Transport and Trading Company, koja je službeno bila izrazila interes za kupnju Uljanikova Livestock Carriera u potpuno dovršenom stanju, no naši izvori, detaljno upućeni u namjere kuvajtskog brodara, tvrde da on više ne postoji.

– Unatoč vrlo jasnoj i utemeljenoj ponudi Livestock Transport and Trading Companyja za kupnju broda, država je ustrajala na dražbama za prodaju konstrukcije plovila, odnosno Uljanikove gradnje 526, na koje se baš nitko ne javlja. Kuvajćanima treba takav brod, ali dovršen, i nisu se niti pomišljali uključiti u dražbe. U svakom slučaju, Kuvajćani jednostavno više ne mogu čekati i odlučili su potražiti drugo rješenje za nabavu broda namijenjenog prijevozu žive stoke – navodi sugovornik portala Novac.hr, koji je informaciju o odustajanju kuvajtskog brodara od kupnje Livestock Carriera potvrdio pod uvjetom da mu se ne spominje ime i prezime.

Gradnja 526 unesena je u stečajnu masu Uljanika d.d. nakon otvaranja stečaja u pulskom brodogradilištu u svibnju 2019. Livestock Carrier naručio je spomenuti kuvajtski brodar koji je, kao i svi Uljanikovi naručitelji, otkazao narudžbu kada je pulski škver bankrotirao.

U svakom slučaju, u stečaju Uljanika glavnu riječ vodi država, kojoj je u interesu da se brodovi zatečeni na navozima pulskog brodogradilišta dovrše i prodaju te da se zaradi novac kojim bi se koliko-toliko pokrili ogromni gubici Uljanika namireni iz državnog proračuna aktivacijom famoznih jamstava po kreditima za gradnju brodova.

Kada je Vlada donijela odluku da se brodogradnja u Puli nastavi i osnovala u tu svrhu novu tvrtku, Uljanik brodogradnju 1856, kojoj je na čelu Samir Hadžić, javili su se Kuvajćani s ponudom da kupe dovršeni Livestock Carrier. No, umjesto da sjednu za stol s kuvajtskim brodarom i dogovore posao, predstavnici države u stečaju Uljanika d.d. ustraju na prodaji gradnje 526 na dražbama na koje se nitko ne javlja!

– Uljanik brodogradnja 1856 formalnopravno nema s gradnjom 526 ništa, vlasnik te imovine je država, a mi smo svakako zainteresirani primiti narudžbu za dovršetak broda – rekao je Samir Hadžić. Na pitanja ima li informacija o tome kakvi su planovi države s gradnjom 526, odgovara da su u tijeku dražbe i da je to sve što zna. Što ako ne bude kupaca za Livestock Carrier, hoće li ono što je brodu dosad napravljeno u rezalište, upitan je direktor Uljanik brodogradilišta 1856.

– To je pitanje za vlasnika broda, državu, odnosno one koji ju predstavljaju u stečaju Uljanika. Ako me pitate za osobno mišljenje, na osnovi onoga što se događalo s nekim drugim Uljanikovim gradnjama procjenjujem da bi interesa za Livestock Carrier moglo biti ako ga se dovrši. Jasno je da brodarske kompanije i drugi veliki naručitelji nisu zainteresirani za kupnju, primjerice, trupa, nego ih zanima dovršeni brod – poručio je Hadžić, koji nije htio komentirati informaciju o odustajanju kuvajtskog naručitelja s obrazloženjem da se radi o poslovnim odlukama ne raspravlja preko novina.

Ako se ne pojavi novi kupac Livestock Carriera i propadne ono što je dosad napravljeno na Uljanikovoj gradnji 526 pa brod završi u rezalištu, propast će najmanje 18 milijuna eura. Po toj je cijeni, naime, gradnja 526 ponuđena na prvoj dražbi, a kada se doda trošak dovršetka broda, od najmanje šest milijuna eura (taj se iznos navodi u poslovnim planovima Uljanik brodogradnje 1856), šteta se penje na 24 milijuna eura.

Stav države oko Uljanikove gradnje 526 je nepromijenjen, brod se nudi na dražbama i sve dok se one ne završe, nema promjene plana raspolaganja imovinom Uljanika d.d. u stečaju. Nakon što se na prvoj dražbi za Livestock Carrier, održanoj 19. lipnja prošle godine, nitko nije javio, stečajna upraviteljica Uljanika d.d. Marija Ružić donijela je odluku da se brod po sniženoj cijeni ponudi na drugoj i trećoj dražbi, koja je okončana 23. veljače ove godine. Ni na trećoj dražbi nije bilo zainteresiranih. Sada se očekuje četvrta dražba, na kojoj će brod biti ponuđen za jednu kunu.

Francuzi i Švicarci najavljuju: Cilj nam je napraviti najbržu jedrilicu na svijetu i dosegnuti brzinu od 150 km/h!

0
Foto: Ilustracija, Pixabay

Dva neovisna tima iz Francuske i Švicarske izrađuju inovativne jedrilice u namjeri da samo uporabom snage vjetra obore brzinski rekord na moru.

Prošlo je već osam godina od postizanja starog rekorda, priznatog od World Sailing Speed Record Councila, koji od studenoga 2012. drži Australac Paul Larsen; piše Otvoreno more. On je tada s Vestas Sailrocketom u Južnom Atlantiku blizu Namibije dosegnuo 65,45 čvorova, odnosno 121 km/h.

Francuzi i Švicarci sada žele biti brži od Larsena i najavljuju da im je cilj napraviti najbržu jedrilicu na svijetu i dosegnuti 80 čvorova, odnosno 150 km/h. Obje ekipe već uvelike ozbiljno rade na dva slična jedriličarska koncepta i, naravno, nastoje biti brži od konkurencije.

SYROCO IZ TRI DIJELA

Vođa francuskog tima Syroco iz Marseillea je Alex Caizergues (41), iskusni jedriličar i ljubitelj rekorda koji je 2010. postao prvi čovjek koji je samo uz pomoć vjetra prošao granicu od 100 km/h.

Svakako treba napomenuti da je on četverostruki prvak svijeta u kite speed surfingu, zbog čega se njihova jedrilica Syroco bazira na konceptu jedra postavljenog visoko u zraku. Preciznije, treba kazati da su Francuzi zamislili plovilo iz tri dijela. Prvi predstavlja veliko leteće kite jedro, drugi je aerodinamični trup, dok je treći fleksibilno hidrokrilo, koje u brzini jedino dodiruje more.

Najprikladniji naziv za 6 metara dugi trup Syroca je kapsula. Naime, trup više nalikuje malom zrakoplovu ili ribi nego brodu, i on će zapravo lebdjeti iznad morske površine. U njoj će sjediti dvije osobe, pri čemu je jedna zadužena za upravljanje jedrom, a druga za pomično hidrokrilo, preko kojeg se održavaju stabilnost i pravac.

POKUŠAT ĆE 2022. GODINE

– Dizajn Syroca je rezultat proširenog istraživanja u područjima aerodinamike i fizike fluida, a iskreno se nadam da će takvo rješenje jednog dana unijeti revoluciju i na drugim vrstama plovila – kaže Caizergues.

Prije pokušaja obaranja rekorda, predviđenog početkom 2022. godine, Francuzi će izraditi manju, detaljnu repliku Syroca, kojom će upravljati radiovezom i proučavati kako se ponaša na moru. Što se tiče financija neophodnih ovom speed projektu, one ekipi iz Marseillea neće manjkati s obzirom da iza njih stoje investitori iz Francuske i Silicijske doline.

SP80 JE ŠVICARSKA MORSKA FORMULA 1

Rivali Francuzima u utrci za brzinskim rekordom su Švicarci, okupljeni u timu École Polytechnique Fédérale de Lausanne. Predvode ih glavni inženjer Xavier Lepercq, projektni menadžer Mayeul van den Broek, te kitesurfer Benoit Gaudiot i njegov brat, inženjer Thomas Gaudiot.

Švicarska jedrilica SP80 je malo manje vizualno spektakularna u odnosu na Syroco. Također će imati aerodinamični trup poput zrakoplova, ali u brzini neće poput kiteboarda lebdjeti iznad morske površine već će ploviti na tri točke – sprijeda na dva hidrokrila uz kormilo na krmi.

Naravno, tu je i leteće jedro sa strane, koje pokreće ovu švicarsku morsku Formulu 1. Za razliku od Francuza, Švicarci ne žele inicirati revoluciju uporabe snage vjetra u pomorstvu, nego ih isključivo zanima postizanje brzine veće od 150 km/h. U Lausanni znaju jako dobro da francuski rivali napreduju sa Syrocom, ali smatraju da će ipak oni biti prvi koji će probiti barijeru od 80 čvorova.

Neki stručnjaci misle da specijalni projekti Syroco i SP80 predstavljaju jedriličarske dizajnerske iznimke i služe samo za dosezanje rekorda, poput Spirit of America, Thrust ili Blue Flame specijalnih automobila koji su svojevremeno bili napravljeni isključivo za cestovne rekorde. Tim sportom se mogu baviti samo vrlo bogate zemlje, ali korist od toga imaju istraživači iz cijeloga svijeta.

Da bi se plovilo, cijepiti se mora

0
Foto: Regionalni dnevnik, HRT

Da bi se ukrcali na brod, pomorci moraju imati dva negativna PCR testa, a zatim na brodu u karanteni provesti još 14 dana. Na brodu ostaju i po devet mjeseci sa zabranom izlaska na kopno, na povratku s broda opet vrijede različita pravila. 

Romano Perić iz Sindikata pomoraca Hrvatske i ITF koordinator ističe da su pomorci u neizvjesnosti zbog ukrcaja, iskrcaja, mogućih problema tijekom plovidbe, a uz to kada se pomorac vrati s broda, čekaju ga „silni medicinski certifikati i karantene i sve ostalo”; piše HRT.

I poslovanje brodova, osobito kruzera na kojima plove, krajnje je upitno u pandemijsko vrijeme.

Pomorac Marin Vlašić kaže da je brod na kojem je plovio završio u rezalištu te zaključuje da je kriza tolika da se kompanijama ne isplati čekati jer su troškovi na dnevnoj bazi milijunski. Dok čekaju odlazak na brod i ponovno pokretanje kruzing industrije, jedini izlaz vide u cijepljenju.

Vlašić ističe da je to jedini način da se posao normalno odvija.

Sindikat pomoraca zato je uputio zahtjev Vladi da se pomorcima kao ključnim radnicima da prioritet kod cijepljenja.

– Mi u sindikatu pomoraca zalažemo se za prioritetno cijepljenje pomoraca, odnosno za rezervaciju određene količine cjepiva duž većih gradova uz našu obalu kako bi pomorci zaštitili svoj posao, kaže Perić.

Neki brodari, pa čak i zračne luke, počeli su putovanje uvjetovati cijepljenjem, stoga bez njega pomorci uskoro neće moći raditi svoj posao.

Video reportažu pogledajte ovdje.

Brodosplit isplaćuje dividendu, a Krafftu mora platiti 12 milijuna eura

0
Foto: Brodosplit / NL

Informacija da se jedna domaća tvrtka, pogotovo brodogradilište, sprema isplatiti dividendu u iznosu od blizu 251 milijun kuna uzvitlala je priličnu pozornost i pitanja u javnosti. Riječ je o Brodograđevnoj industriji Split, čija je Uprava 23. veljače donijela odluku o sazivanju izvanredne skupštine društva sa samo jednom točkom dnevnog reda – isplati zadržane dobiti dioničarima u ukupnom iznosu od 250,77 milijuna kuna, odnosno 28,10 kuna po svakoj dionici; piše Novi List.

U odluci o sazivu ove izvanredne skupštine Brodosplita d.d., koja je zakazana za sutra, 5. ožujka, navodi se da će dividenda biti isplaćena iz dijela zadržane dobiti iz 2013., 2016. i dijela 2017. godine, dakle iz razdoblja petogodišnjeg programa restrukturiranja splitskog škvera pod kapom Tomislava Debeljaka, odnosno njegove DIV grupe, a što je država sa svoje strane potpomogla s oko 1,5 milijardi kuna dozvoljenih državnih potpora.

DIV-u kao većinskom vlasniku dobit će samo biti proknjižena, ali će se odmah izvršiti prijeboj za dospjelo potraživanje Brodosplita d.d. za vrijednost opreme i strojeva koje je DIV za potrebe istraživanja i razvoja otkupio od Brodosplita. Ostalim će dioničarima dividenda biti isplaćena u novcu na njihove žiroračune. Dakle, većinski vlasnik će samo pretvoriti svoju dobit u imovinu koja ostaje u grupaciji. Budući da većinski vlasnik neće primiti nekakvu isplatu, nema nikakvog odlijeva sredstava s računa Brodosplit d.d., a i oprema koju je u cilju realizacije projekta istraživanja i razvoja DIV otkupio – ostaje u Splitu, apostrofira se u jučerašnjem priopćenju iz Brodosplita, slijedom kojeg bi se novčano isplatilo samo ostale dioničare i to u ukupnom iznosu od 428.862 kune.

Istovremeno s ovim sazivanjem izvanredne skupštine Brodosplita, u brodograđevnim krugovima počela se širiti vijest o odluci nizozemskog Arbitražnog suda na kojem je Brodosplit u srpnju 2019. godine pokrenuo postupak protiv kompanije Star Clippers, u vlasništvu obitelji Mikaela Kraffta. U  pitanju je bio raskid ugovora za najveći jedrenjak s križnim jedrima na svijetu, ultraluksuzni »Flying Clippers« koji je u međuvremenu, ostavši u vlasništvu Brodosplita, promijenio naziv u »Golden Horizon«.

Brodosplit bi, prema odluci arbitraže, navodno trebao Krafftovoj kompaniji platiti oko 12 milijuna eura na ime raznih troškova i odšteta, uvećano za kamate. Ujedno, Brodosplitu je tribunal u Rotterdamu zabranio da koristi bilo kakve specifikacije, planove, projektnu dokumentaciju, tehničke opise ili rezultate testiranja vezano uz dizajn i konstrukciju 162-metarskog jedrenjaka bez prethodne pisane suglasnosti Star Clippersa. Također, Brodosplit ne bi smio graditi drugi brod na osnovi tehničkih podataka dostavljenih od strane Star Clippersa, osim za tu kompaniju. Ogluše li se u splitskom škveru na ovaj nalog arbitraže, prijeti im kazna od 25 milijuna eura.

Odgovore oko odluke nizozemskog Arbitražnog suda Novi List je zatražio i od Brodosplita, u paketu s pitanjima vezanim uz sazivanje izvanredne skupštine društva, međutim, odgovora još nema.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

Pilot preminuo na tankeru u Argentini

0
Foto: FleetMon

Pilot je umro od srčanog udara na tankeru JC Bazan (Emerald) koji je privezan u San Lorenzu (Argentina), na rijeci Parani, 2. ožujka.

Pozvana je hitna pomoć, ali bolničari ga nažalost nisu uspjeli spasiti, te je proglašen mrtvim na brodu.

Tanker je napustio San Lorenzo u noći 2. ožujka, krenuvši prema Buenos Airesu. Drugih detalja o ovom tragičnom događaju još nema.

Indija će na razvoj luka potrošiti 82 milijarde dolara

0
Foto: splash247.com

Indija će do 2035. godine uložiti ukupno 82 milijarde dolara u razne lučke projekte kako bi potaknula pomorski sektor u zemlji.

Na pomorskom summitu u Indiji, indijski premijer Narendra Modi otkrio je da će projekti promicati čistu obnovljivu energiju u pomorskom sektoru, razvijati plovne putove i jačati turizam.

Prema Modiju, više od 574 projekta čija je cijena 82 milijarde dolara predviđeno je za provedbu u okviru ovog projekta do 2035. godine.

„U procesu smo instaliranja solarnih i vjetroenergetskih sustava u svim glavnim lukama širom zemlje. Cilj nam je povećati upotrebu obnovljive energije na više od 60% sve energije do 2030. godine.” – rekao je Modi dodajući kako zemlja također želi dalje razvijati domaće tržište brodogradnje i popravka brodova.

Indijski ministar luka, brodarstva i plovnih putova Mansukh Mandaviya, je na summitu predstavio i planove za jačanje nacionalnih kapaciteta za recikliranje brodova. Indija je navodno pronašla način da poveća svoj globalni udio recikliranja brodova sa svojih sadašnjih 30% na 50%.

Video: Mega jahta uništila molove u Yacht Clubu na Karibima

0
Foto: FleetMon

Mega jahta GO se 24. veljače dva puta zabila u molove Yacht Cluba St. Maarten (Saint Martin na Karibima). Potvrđeno je da se zbog neispravnosti računala na brodu nije moglo upravljati jahtom. Kao rezultat toga, ova mega jahta dva puta je udarila u drvene molove Yacht Cluba St. Maarten, uništavajući veći dio drvene podnice. Od 2. ožujka jahta je vezana u Yacht Clubu St. Maarten.

Mega jahta GO duga je 77 metara, izgrađena 2018. godine, ima mjesta za 18 gostiju i 18 članova posade. Plovi pod zastavom Kajmanskih otoka. Cijena joj je bila 90 milijuna dolara, a navodno je u vlasništvu Hansa Petera Wilda, švicarskog poduzetnika i pravnika njemačkog porijekla.

Plaće kasne u Brodosplitu, Debeljak tvrdi: ‘Krivi su radnici’

0
Foto: Brodosplit

Oko dvije tisuće radnika splitskog škvera svoje plaće za mjesec siječanj primilo je tek u ponedjeljak, dakle sa zakašnjenjem od dva tjedna, potvrđeno je tportalu.

Kašnjenje je izazvalo stanovitu nervozu među radnicima Brodosplita kojima je prethodna plaća isplaćena još sredinom siječnja, a neki od njih požalili su se i jer ih nitko nije obavijestio o razlozima i eventualnim problemima.

‘Ljudi rade svoj posao, a imaju obitelj za prehraniti i kredite za platiti’, kazao je jedan od njih za tportal.

Problematično im je i da se vlasnik škvera Tomislav Debeljak u isto vrijeme producira na televiziji i objašnjava kako je velika tvrtka koju je preuzeo u privatizaciji sada napokon na zdravim nogama.

U Brodosplitu su za tportal potvrdili zastoj u isplati primanja radnicima.

„Plaća je isplaćena danas. Razlog zašto je to napravljeno kasnije nego inače je vrlo jednostavan: Brodosplit svoje poslovanje, uključujući i plaće zaposlenika, financira isključivo prihodima koje ostvaruje na svjetskom tržištu. S obzirom da zbog neodgovornosti jednog dijela zaposlenika nije obavljena isporuka novogradnje 487 (najkasnije) do 18. veljače, kako je bilo planirano, nego će biti obavljena tek ovog tjedna – Brodosplit nije ostvario planirani prihod“ – kazali su službeno iz Debeljakove tvrtke.

„Vrijednost novogradnje 487 iznosi 112 milijuna eura, od kojih je znatan postotak naše učešće u gradnji broda, s kojim nakon isporuke možemo raspolagati za redovno poslovanje“ – dodaju.

Tvrde i da su „svi radnici bili upoznati s datumom isplate plaće i razlogom za to“.

Milenijska fotografija Anti Mrvici u čast snimljena u splitskoj luci

0
Foto: Šime Strikoman

Sveučilišni profesor, doktor znanosti i dugogodišnji koordinator za Jadrolinijsko plovno područje Splita – sve je to bio Ante Mrvica, dobrostivi duh splitske luke.

Otplovio je prije nešto manje od mjesec dana u neke nove vode i sad tamo počiva u radu – jer takav je bio Mrvica, veliki čovjek i radnik; piše Otvoreno more

Zato nije ni čudo što se jučer u podne, na gatu 25 splitske luke održalo snimanje milenijske fotografije njemu u čast, koju je osmislio i zabilježio svjetski poznati fotograf Šime Strikoman. 

U splitskoj luci, kojoj je Mrvica posvetio život, za ovu priliku složen je njegov lik dimenzija 20 x 17 metara, a zbog epidemioloških mjera, uz iscrtani lik “Kapetana“ fotografirano je i 20-ak osoba. 

Inače, ovo je 729. Strikomanova milenijska fotografija, a napravljenan je uz pomoć djelatnika Jadrolinije, Lučke uprave Split i splitskih vatrogasaca.

Video reportažu pogledajte ovdje.