O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 497

Tragična priča o jednoj od najljepših jadranskih olupina

0

Jedna od najljepših jadranskih olupina grčki je brod Peltastis u akvatoriju nedaleko Šila na Krku. Stotinjak metara od obale, na dubini od 32 metra dom je mnogim morskim životinjama, te idealan za ronjenje svih kategorija ronilaca. Redovito ga obilaze klubovi iz Šila, Krka, Selca i Crikvenice. Leži pramcem okrenut prema obali otoka Krka; piše HRT.

– On stoji ravno kao da plovi, baš je imao pegulu. Da je išao 50 m lijevo ili desno, bio bi se nasukao. Udario je u jedinu stijenu tamo koja nije duboka, a dno je na 30 metara, objašnjava ekipi HTV-ove emisije More Boris Jelenović, vlasnik Ronilačkog centra “Neptun” Šilo.

Mještani još uvijek pamte noć kada je dospio na dno. Orkanska je bura puhala više od 150 kilometara na sat, kaže Ivo koji je tada bio 14-godišnjak zaljubljen u more.

– Uvijek se sjetim brodoloma kad je bura, kad puše bura, kaže Ivo Car.

Brod je bio na putu prema Rijeci. Krenuo je iz Svetoga Jurja, oglušio se na zabranu isplovljavanja zbog bure.

– Međutim, imali su jednog bolesnog mornara i svakako su htjeli doći do Rijeke, jer je u Rijeci postojao još jedan grčki brod na vezu koji je imao liječnika. Kapetan se odlučio da bi ipak se probio do Rijeke. Jaka bura ga je cijelo vrijeme pratila, na kraju se usidrio ispred Selaca, priča Jelenović.

Bura je bila toliko jaka da ga je, iako je bacio dva sidra s lancima i upalio motore kako bi ostao na mjestu, bura nosila, čega njegova posada vjerojatno nije niti bila svjesna.

– S dva sidra i po 200 m lanca brod je usprkos vožnji motorom polako išao prema Krku. Kad je došao između Klimna i Šila, udario je u stijenu, napravila se rupa i brod je počeo tonuti. To je bilo u 4 ili 5 ujutro. U tom momentu, kapetan Theodoras Belesis naredio je da se svi bace u more i pokušaju spasiti, kaže Jelenović.

A naredio je posadi i da ga svežu za kapetanov most, kako bi, kao što tradicija nalaže, potonuo sa svojim brodom. I tim je činom ušao u legendu. A bura je bila sve jača.

To je bilo jedno strašno nevrijeme, takvo nepamtljivo nevrijeme je bilo da se nije vidjelo ni Crikvenice čak, koliko je bura bila jaka, velika… Ali moj pokojni nonić s prozora je gledao u more i njemu su se napravila neka svjetla, kaže Ivo Car.

I ta svjetla, koja je djed vidio na samo trenutak, odredila su sudbinu nekolicine pomoraca.

– Kad mi je to rekao, odmah sam krenuo prema prvoj uvali da idem prema Klimnu, da vidim ako je negdje netko nastradao. Pomalo sam pješke išao prema Klimnu i najedanput sam u jednome grmu spazio čovjeka, prisjeća se Car.

Ovome 66-godišnjaku su i danas oči ispunjene suzama kada se sjeti promrzloga grčkoga pomorca. A nakon što se oporavio – Grk je otišao. Vjerojatno želeći zaboraviti Jadransko more, Podvelebitski kanal i Kvarner. Iako razumije, Ivo koji je proživio i doživio mnogo toga u svojih 27 godina plovidbe, ima veliku želju vezanu za taj događaj koji ga prati cijeli život. Želi vidjeti Grka pomorca kojemu je spasio život:

– To bi mi bila najljepša uspomena u životu, kad bi mi on došao i rekao: “Evo mene Ive, tu sam kod tebe”. Ja bih rekao: “Svaka ti čast, sretan budi i dalje!”

A tu, kobnu noć, preživjela su samo četiri pomorca. Svi teško ozlijeđeni sa smrzotinama. More je uzelo osam života. I od tada, od te 1968. godine, svake godine mještani bacaju vijenac u more kao spomen na osmero pomoraca. Iako žive uz more, od mora, kažu, more je snaga, snaga koja daje, ali i uzima.

Video reportažu pogledajte ovdje.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

SPH: Pomorci moraju imati mogućnost cijepljenja

0

Sindikat pomoraca Hrvatske novim je dopisom apelirao na Ministarstvo zdravstva i RH da pomorcima omoguće cijepljenje protiv COVID 19.

Ovoga puta pozivamo se na zajednički dopis   European transport worker federation i European Community shipowners associations kojim se obrazlaže presudna važnost davanja prioriteta pristupu cjepivu na Covid 19  pomorcima, kao ključnim radnicima u održavanju na životu cjelokupne svjetske industrije.

Glavni tajnik SPH, Neven Melvan naglasio je kako hrvatski pomorci mogu imati problema u očuvanju svojih radnih mjesta ukoliko se nadležna ministarstva ogluše na navedene argumente.

Na svjetskom tržištu rada se permanentno vodi nemilosrdna bitka za radna mjesta, a pojedine države čine sve kako bi njihovi pomorci imali sve uvjete za hitan i olakšan ukrcaj, komentirao je Melvan.

SPH traži hitnu reakciju nadležnih ministarstava i rezervaciju potrebnog broja cjepiva za hrvatske pomorce!

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

U slučaju jakog potresa mogli bi popustiti spremnici s naftom u Gaženici – kakav je plan?

0

Što će se dogoditi pođe li nešto po zlu u Tankerkomercovom Terminalu za trgovinu tekućom robom u Gaženici? Scenariji su različiti, a u najgorem slučaju kolapsa svih spremnika benzina i dizela te nastanka požara bio bi ugrožen život svih djelatnika koji bi se u trenutku nesreće našli na Terminalu; piše 057info. Materijalna šteta bila bi velika, došlo bi do nestanka struje, sustavi za gašenje požara bili bi uništeni te bi došlo do onečišćenja zraka produktima izgaranja naftnih derivata. U ovom slučaju, djelatnici na području postrojenja ne bi bili u mogućnosti reagirati na nasreću te bi bilo nužno aktiviranje Vanjskog plana zaštite i spašavanja Zadarske županije preko ŽC 112 Zadar, stoji u Vanjskom planu zaštite i spašavanja, kojega je Zadarska županija objavila u novom broju Službenog glasnika.

Vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari izrađuju županije za svako područje postrojenja koje prema odredbama Uredbe o sprečavanju velikih nesreća uključuju opasne tvari. Njime se određuju vrste opasnosti i moguće posljedice velike nesreće u području postrojenja po ljude, materijalna dobra i okoliš izvan područja postrojenja, preventivni postupci, mjere za uklanjanje neposrednih posljedica itd.

U ovom slučaju radi se o Tankerkomercovom terminalu kojim upravlja Crodux, a navodno ne prelazi u vlasništvo Petrola, koji je prema izjavama Ivana Čermaka otkupio samo biznis s benzinskim postajama. Temeljna djelatnost operatera na lokaciji TTTR je skladištenje i manipulacija tekućom robom. Pretakanje tekućih naftnih derivata obavlja se iz brodova u spremnike i iz spremnika u brodove, vagon cisterne i auto cisterne. Svi spremnici su izgrađeni na betonskoj podlozi i smješteni su u betonske tankvane koji služe da u slučaju havarije spremnika zadrže teret unutar bazena i na taj način spriječe razlijevanje tereta. Spremnici su zaštićeni antikorozivnim premazima i reflektirajućom svijetlom bojom s natpisom „Crodux”.

Foto: Zadarska županija

Rješenjem MUP-a Policijske uprave Zadarske Tankerkomerc d.d. – Terminal i trgovina tekućom robom u Gaženici razvrstan je u Ih kategoriju ugroženosti od požara. Na području postrojenja Terminal i trgovina tekućom robom nije formirana služba zaštite od požara te poslove preventivne zaštite od požara i unutarnji nadzor nad provođenjem propisanih mjera zaštite od požara obavlja jedan referent. Operativne poslove zaštite od požara koji uključuju intervencije gašenja požara, intervencije kojima se otklanjaju opasna stanja koja mogu prouzročiti požar/eksploziju, tehničke intervencije te intervencije vezane za spašavanje ljude i imovine iz prostora ugroženih požarom/eksplozijom obavlja temeljem Ugovora JVP Zadar – Ispostava Gaženica.

Najgori slučaj na području postrojenja Terminal i trgovina tekućom robom podrazumijeva istjecanje čitave količine benzina i dizela iz svih spremnika na lokaciji kao posljedica domino efekta te nastanak požara. U crvenoj zoni visoke smrtnosti, koja se prostire u radijusu do 275 metara između spremnika R-3 i R-4 i izlazi izvan samog postrojenja, šireći se na objekte i spremnike Kepola, Polikema (u stečaju) i Elgrada, u ovom slučaju očekuju se smrtne posljedice za osobe koje se u njoj zateknu. U narančastoj zoni u radijusu do 330 metara također bi nastala značajna materijalna šteta sa smrtnim ishodima,dok se žuta i zelena zona šire do 475 metara udaljenosti, u kojima se ne očekuju posebne štetne posljedice. U slučaju štetnog događaja koji bi mogao dovesti do havarije potrebno će biti evakuirati do 150 osoba.

Uzrok štetnog događaja može biti prirodna nepogoda jačeg intenziteta (potres), nepažnja i nepravilno rukovanje opremom, zamor materijala, kvar uređaja, pukotina na spremniku itd. Kako bi se izbjegli neželjeni događaji potrebno je konstantno educirati djelatnike, mjeriti debljine stijenki, upotrebljavati materijala prema standardima, redovito održavati postrojenje.

U slučaju nastanka nesreće na području postrojenja odgovorna osoba ili očevidac pozivaju Županijski centar 112 koji aktivira žurne službe te o nesreći obavještava čelnike jedinice lokalne i regionalne samouprave. Gradonačelnik Zadra i načelnik Bibinja aktiviraju vlastite snage sustava civilne zaštite te po potrebi traže da župan aktivira vlastite snage sustava civilne zaštite.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Video: U Makarskoj nestaju prirodne uvale – inspekcije nigdje!

0
Foto: čitatelj

Javio nam se čitatelj sa fotografijama i videom uništavanja pomorskog dobra u Makarskoj.

“Naše lipo Makarsko more, od plave zastave da rade ovo!” – kaže čitatelj.

Foto: čitatelj

Bez obzira na prosvjede i prijave građana na ilegalno nasipanje morske obale – inspekcije nisu izašle na teren!

Pogledajte kako to trenutno izgleda u Makarskoj:

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Video: Kamion “parkiran” u moru ispred vrata Nacionalnog parka Brijuni

0
Foto: Morski.hr

Kamion “parkiran” u moru Istre, pred vratima Nacionalnog parka Brijuni  (Štinjanska vala) pljuska su zdravom razumu zemlji čija himna počinje rječima Lijepa naša domovino.

– Šaka u glavu te iste majčice zemlje  je hrvatski  pravilnik o zbrinjavanju otpadnih  vozila Fonda za zaštitu okoliša  u kojem se ni kamioni ni autobusi niti ne spominju, već samo vozila kategorije N (cestovna vozila koje služe za prijevoz tereta i koja imaju najmanje 4 iili 3 kotača i najveću dopuštenu masu veću od 1 tone) kao i kategorija N1 ( gdje ta motorna vozila za prijevoz tereta imaju najveću dopuštenu masu ne veću od 3,5 tone)  – kazao je predsjednik Udruge Zelene stope, Romeo Ibrišević; piše Morski.hr.

Andrej Jaklin, doktor znanosti i viši znanstveni suradnik u Centru za istraživanje mora rovinjskog Instituta Ruđer Bošković s prijateljem Mirom Vitasom otkrio je ovaj “krivo” parkirani kamion i prosljedio do zakletog neprijatelja auto olupina (ma gdje bile).

Provjereni podatak za one koji to žele znati – tona otpadnog motornog ulja u moru  po svom štetnom djelovanju odgovara količini otpadnog materijala koji stvara grad od 40 000 stanovnika.

– Čim malo more zatopli Andreju  Jaklin  će se pridružiti i članovi udruge Zelene stope koji su u proteklih 17 godina. uz pomoć tvrtke Renault Nisan Hrvatska i C I O S a iz prirode uklonili više od 16 000 sličnih olupina i odvezli ih na reciklažu. Obećali su da slična sudbina čeka i ovaj kamiončić – kaže Ibrišević.

Štinjanska vala

  • ronili M. Vitas i A. Jaklin
  • temperatura mora između 18,1ºC na površini i 17,7ºC na dnu
  • dubina 10 m, relativno dobra vidljivost za to područje
  • kamioncin je usmjeren kao da vozi prema jug, od obale, kao da je parkiran na dnu
  • pozicija kamioncina: 44º 53,498′ N i 13º 48,140′ E
  • pozicija na obali, okomito na kamioncin je cca 3 m zapadno od polomljene bitve: 44º 53,511′ N i 13º 48,142′ E
  • od kamioncina cca2 metra polu-lijevo prema obali leži preokrenuta barka
  • od prove barke cca 1,5 metara prema obali leži osobni automobil, preokrenut na krov

 

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Abordažni most

0

Rimljani, koliko god su bili nadmoć na kopnu, nisu imali iskustva u pomorskom ratovanju, ali su vrlo dosjetljivo pomorske bitke pretvarali u bitke slične onima na kopnu. Na svoje brodove su ugradili “leteći most”.

Brodom bi se približili neprijatelju i spustili most koji za vrijeme plovidbe stoji uspravno. Most je na kraju imao posebne hvataljke kojima se hvatao za neprijateljski brod i time ga čvrsto povezao, a legionari bi jurišali na palubu neprijatelja i na njoj nametnuli borbu kopnenog tipa, prsa o prsa, u kojoj su bili nadmoćni; piše Gorgonija.com.

Snagu novog oružja prvi je osjetio iskusni kartažanski vojskovođa Hanibal u bitki kod Mila, uz sjeverne obale Sicilije, blizu Liparskih otoka. Primijetivši otprilike istobrojnu rimsku flotu, dojučerašnje “mušterije”, nonšalantno bez uobičajnih priprema za borbu uputio se u još jednu laku pobjedu. Čak je, siguran u ishod borbe, dozvolio da se prethodnica odvoji i rastegne flotu. Međutim, dok je glavnina flote stigla, Rimljani su primjenom novog oružja već porazili prethodnicu i trinaest brodova zarobili.

Novo oružje premašilo je sva očekivanja. Prije nego li su se Kartažani snašli, rimski legionari su već bili na njihovim palubama. Pretrpjeli su težek poraz, izgubili 50 brodova, od čega su 33 pala neoštećena u ruke Rimljana. Ova bitka ima još jedan presedan. Ovakav način ratovanja na moru omogućava napadaču da osvoji neprijateljski brod, a da ga pri tom ne ošteti. Tako se desilo da je rimska flota iz borbe izašla brojnija nego li je u borbu ušla.

“Leteći most”, odnosno abordažni most ili kako su ga Rimljani nazivali corvus (lat. gavran), uz manje preinake ostao je kao sastavni dio ratne opreme sve do posljednje pomorske bitke brodova na vesla – Lepantske bitke 1571. godine.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Nakon što je u Italiji izvučeno tijelo golemog kita, naš znanstvenik otkriva može li se tolike sisavce vidjeti u Jadranskom moru

0

Nakon što je talijanska Obalna straža iz mora izvukla tijelo jednog od najvećih kitova ikad pronađenih u Mediteranu, izgleda da se u ovom slučaju najvjerojatnije radi o velikom kitu (kitu perajaru), latinskog naziva Balaenoptera physalus; piše Otvoreno more.

Veliki kitovi nisu rijetki gosti ni u Jadranu. Prošle godine redakciji Otvorenog mora obratio se čitatelj koji je na pučini između Šolte i Visa susreo kitove perajare.

Dr. sc. Alen Soldo iz Centra za studije mora Sveučilišta u Splitu tom je prigodom opisao specifičnosti te vrste sisavaca. Prenosimo dio teksta o toj vrsti kitova koji je prošle godine izišao u tiskanom izdanju Otvorenog mora:

Veliki kit je druga najveća životinja na našem planetu, nakon svoga bliskog rođaka – plavetnog kita. Naraste do 25 metara, a odrasli primjerci teže od 40 do 80 tona. Mužjacima treba šest godina da dosegnu spolnu zrelost, dok ženkama godinu više. To je inače dosta rano, posebice u usporedbi s njihovim životnim vijekom, za kojega većina podataka govori da traje oko 100 godina.

Ženka nakon spolne zrelosti rađa svako dvije godine, uglavnom po jedno mladunče, teško oko četiri tone i dugačko više od šest metara. Mladunčad, bez obzira na tu veličinu, stradava od orka ubojica koje ih posebice vrebaju.

Veliki kit je kozmopolitska vrsta koja se nalazi u svim umjerenim i subpolarnim morima, dok su danas vrlo rijetki u tropskim područjima, iako postoje podaci da su se tijekom 20. stoljeća i tamo često kretali.

U Mediteranu se uglavnom zadržavaju u zapadnom i centralnom dijelu, i to tijekom jesensko-zimskog razdoblja, tako da je dosta rijetka pojava kad se nađu u Jadranu, koji je za ovakve morske životinje zapravo usko i maleno more bez dovoljno hrane, te je stoga posljednji poznati podatak o posjetu ovog kita Jadranu iz 2017. godine.

Početkom ljeta, zagrijavanjem Mediterana, izlaze kroz Gibraltar i taj dio godine uglavnom borave u dubljim područjima istočnog Atlantika.

U ustima ima 500 do 900 ploča gusto poredanih kojima filtrira more jer su im glavna hrana račići koji čine zooplankton, ali u nekim područjima, ako im je dostupno, hrane se i malom plavom ribom te glavonošcima.

Od svih velikih kitova ova vrsta je najbrža i može razviti brzine i do 20 čvorova. Najvjerojatnije ta sposobnost nije razvijena radi lova, nego bijega od njihovih najljućih neprijatelja – orka.

Svakako treba napomenuti da su svi morski sisavci u Jadranu strogo zaštićene životinje te je i samo njihovo uznemiravanje kazneno djelo, za koje su određene zatvorske kazne.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Najveći brodolom u povijesti

0
Foto: Unsplash.com

Tijekom prvog punskog rata, nakon poraza od Kartažana u proljeće 285. godine p.n.e., rimska flota od približno 400 brodova prevozila je poraženu vojsku na Siciliju; piše Gorgonija. Pred samim ciljem, ploveći uz južnu obalu Sicilije, upali su u oluju.

Strahovito nevrijeme orkanske snage divljalo je pučinom. Do tada nitko ništa slično nije vidio. Visoki valovi udarali su o brodove, lomili jarbole, vesla i nadgrađe, kidali jedra i konope, a s paluba odnosili ljude.

Pod silinom valova pucali su trupovi, a brodovi se raspadali i tonuli. U oluji je potonulo 280 brodova, a zauvijek nestalo oko 100.000 ljudi. To je do danas najveći brodolom u povijesti pomorstva.

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Plan dolazaka kruzera je optimističan, ovo bi mogla biti rekordna godina za Split

0

Koronakriza je posljednjih godinu dana utjecala na sve sfere života, ništa više nije kao prijašnjih godina. Turistička sezona je prošle godine odrađena u skladu s uvjetima u kojima smo živjeli, ne samo mi nego i cijeli svijet.

I sezona pred nama je neizvjesna, svi žive u nadi da će ova godina biti bolja negoli lanjska, kao i da će se sve vratiti u normalu; piše Dalmacija Danas. Ove godine Split bi moglo posjetiti gotovo 350 kruzera, ako je suditi prema planu posjeta brodova na kružnim putovanjima. Toliko ih je, naime, za sada najavljeno.

“Mi smo optimistični što se tiče toga, a očekuju i oni optimistično da se nešto pokrene, dugo to traje – da se ništa ne događa. Najave su rekordne, ali moramo vidjeti cijelu situaciju s Covidom. To je odluka koja će biti donesena na svjetskoj razini, ili na razini Europske unije. Hoće li kruzeri krenuti, mogu li krenuti, kakvi će biti uvjeti ukrcaja, hoće li trebati Covid putovnice prije samog ukrcaja, slijedom toga nešto će se tražiti i u lukama, to još moramo pričekati, to će biti zajednička odluka na cijelom europskom tržištu”, kazao nam je Vicko Vrgoč, voditelj operative Lučke uprave Split.

“Nije sve na kompanijama”

Ukoliko svi ti kruzeri zaista dođu, bio bi to rekordan broj koji je posjetio splitsku luku.

“Prijašnjih godina bilo bi ih preko 280, ovo bi bio nekakav rekord, da se sve ostvari. Brodova je sve više, putovalo se sve više i to je neka nada da će se sve vratiti na staru situaciju, ali evo čekamo kao i svi. Vidjet ćemo kako bude vrijeme odmicalo, onda će se odlučivati da li da se krene ili ne. Nije sve na kompanijama i ljudima nego će države imati zadnju riječ”, pojasnio nam je Vrgoč.

Puno je toga vezano uz turizam.

“Mi čekamo, ima nas puno u tom lancu. O tome ovisi puno toga, ne samo luka. Tu su i agencije, autubusi, kafići, suvenirnice, vodiči, samo sam dio spomenuo. Tu je cijela industrija koja čeka da se pokrene”, zaključio je naš sugovornik, u nadi da će se situacija pokrenuti.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Kako je potonuo norveški brod Argo?

0

Brodolom norveškog broda ARGO jedna je od najvećih tragedija koja se dogodila na Jadranu. Dugo su godina ronioci znali za tu olupinu u Kvarneriću, ali sve do početka ovog stoljeća nije se znalo o kojem se brodu radi; piše HRT.

Trebalo je proći više od pedeset godina da bi se otkrilo kako se radi o norveškom brodu koji je plovio iz Venecije za Rijeku da bi u našem akvatoriju naletio na minu zaostalu iz Drugog svjetskog rata. Bilo je to u siječnju 1948. godine, a od 12 članova posade spasio se samo Nils Mikalsen koji je tada imao 25 godina i koji je uspio doplivati do plaže Vošćica nedaleko Koromačnog u Istri.

Ribari su olupinu Arga koja se nalazi na pedeset metara dubine dugo godina nazivali brod-bolnica, međutim istraživanja su pokazala kako se radi o norveškom brodu-hladnjači, ali put do njegove identifikacije nije bio nimalo lagan, ispričao je u programu Radio Rijeke istraživač podmorja Danijel Frka. Poslušajte ovdje.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca