RANK: 2nd Master/Chief Officer
VESSEL TYPE: Multicat vessel
SALARY: Negotiable
JOINING DATE: ASAP
TOUR OF DUTY: 2 weeks
ADDITIONAL INFORMATION / REQUIREMENTS: Experience with anchor handling, dredging, and pipe work / COC II/2 with valid Netherlands Endorsement / Valid Yellow Fever vaccination certificate
Send your application today: croatia@orca-crew.com
Contact us directly at:
Office: +385 51 33 64 97
Promocija kalendara “Morske olupine 2026.”, posvećenog podmorskoj baštini i potopljenim brodovima Jadrana, održana je u Kući kostrenskih pomoraca, interpretacijskom centru koji čuva identitet lokalne pomorske zajednice. Kalendar donosi izbor najzanimljivijih olupina Kvarnera, Kvarnerića i cresko-lošinjskog akvatorija, prikazujući podmorje kao svojevrsni arhiv pomorske povijesti, piše Novi List.
Publikaciju je realizirao Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije. Pročelnica Izabela Linčić Mužić naglasila je da se kalendar nadovezuje na tradiciju izdanja mjesečevih mijena, ali u moderniziranom i vizualno snažnijem formatu. Istaknula je kako se brodske sudbine ne trebaju promatrati isključivo kroz prizmu tragedije, već i kroz mogućnosti turističke i kulturne valorizacije te važnost digitalizacije, uključujući i novu županijsku aplikaciju Open Sea.
Okupljenima su se obratili i zamjenik župana Robert Matić te ravnatelj Županijskog operativnog centra PGŽ-a Darko Glažar, naglašavajući važnost sustavnog praćenja i upravljanja olupinama, koje su istodobno i rizik i vrijedan dio pomorske baštine.
Središnji dio predstavljanja pripao je autoru fotografija, Danijelu Frki, dugogodišnjem roniocu i istraživaču jadranskog podmorja, koji već pola stoljeća dokumentira potonule brodove i prati njihovo stanje. Frka je podsjetio da njegov ronilački klub iz Kraljevice godinama surađuje s Primorsko-goranskom županijom na kontroli opasnih olupina te da je velik dio prikazanih brodova detaljno obrađen i u njegovoj knjizi “Potonulo blago Jadrana”.
Koncept kalendara zamišljen je kao putovanje podmorjem sjevernog Jadrana. Svaki mjesec donosi jednu olupinu, slaganu iz Frkine arhive fotografija: počinje se u Kvarneriću, zatim se prelazi u glavno kvarnersko područje, potom pred ulaz u Riječku luku, nakon čega se vizualni put proteže Vinodolskim i Velebitskim kanalom. Završnica pripada cresko-lošinjskom akvatoriju, gdje se nalazi najimpresivnija olupina sjevernog Jadrana – austrougarski bojni brod Szent Istvan, potopljen 1918. godine, a sagrađen 1915. u riječkom brodogradilištu. Bio je to u svoje vrijeme najveći ratni brod izgrađen u Rijeci, danas monumentalno podsjećanje na vojnu i industrijsku povijest ovoga kraja.
Kalendar 2026. tako postaje spoj dokumentarne fotografije, lokalne pomorske memorije i trajne obveze prema očuvanju podmorskih lokaliteta koji oblikuju identitet sjevernog Jadrana.
Eni je pokrenuo drugu fazu svog velikog LNG projekta u Kongu nekoliko mjeseci prije planiranog roka, čime ovaj afrički offshore projekt ulazi u novu operativnu etapu za europske i globalne plinske tokove.
Dolaskom druge FSRU/FLNG jedinice Nguya na polje Marine XII, pridružene FLNG Tango koja radi od 2023., Eni sada raspolaže dvjema plutajućim postrojenjima za ukapljivanje plina smještenima izravno iznad nalazišta Nenè i Litchendjili. Uvođenjem plina u novu offshore infrastrukturu, tvrtka najavljuje da očekuje prvu pošiljku LNG-a početkom 2026. godine, piše Offshore Energy.
FLNG Nguya, duga 376 metara i široka 60 metara, opremljena je naprednim sustavima koji smanjuju emisije i omogućuju obradu različitih vrsta plina. Time se otvara prostor za razvoj dodatnih obližnjih ležišta. Druga faza obuhvaća tri proizvodne platforme te jedinicu Scarabeo 5 – nekadašnju bušaću platformu pretvorenu u postrojenje za obradu, separaciju i kompresiju plina. Nguya je zadužena za ukapljivanje i izvoz, a ukupni kapacitet cijelog projekta penje se na 3 milijuna tona LNG-a godišnje, odnosno oko 4,5 milijardi kubičnih metara.
Scarabeo 5 posebno se ističe jer je riječ o primjeru “cirkularne industrijske ekonomije”: offshore bušaća platforma, umjesto otpisa, prenamijenjena je u energetski čvor za obradu i kompresiju plina namijenjenog LNG proizvodnji. Time se optimiziraju troškovi, ali i smanjuje ekološki otisak operacija.
Prema Eniju, ovakva integrirana konfiguracija osigurava stabilan dotok plina prema objema FLNG jedinicama i omogućuje fleksibilno upravljanje volumenima s polja Nenè i Litchendjili. Druga faza puštena je u rad svega 35 mjeseci nakon početka gradnje – što Eni ocjenjuje novim standardom brzine i efikasnosti u globalnim LNG projektima, koji obično traju znatno dulje.
Tvrtka ističe da je uspjeh rezultat kombinacije tehnoloških inovacija, preciznog industrijskog planiranja i snažnog uključivanja lokalnih partnera. Velik dio radova izveden je u Kongu, što je već dovelo do rasta vještina lokalne radne snage i jačanja domaće industrijske baze.
LPG tanker pod portugalskom zastavom, CGas Saturn, napadnut je u vodama zapadno od Ekvatorijalne Gvineje, a najmanje devet članova posade je oteto. Incident se dogodio oko 50 nautičkih milja zapadno od Mbinija, dok je brod plovio prema Malabu.
Prema sigurnosnoj tvrtki Vanguard, plinaš iz 2003., u vlasništvu danskog Christiania Gasa, presreli su pirati u ranim jutarnjim satima. Četiri člana posade ostavljena su na brodu, a jedan od njih je ozlijeđen, vjerojatno od zalutalog metka tijekom napada, navodi Splash247.
Gvinejski zaljev već godinama ostaje jedno od najopasnijih svjetskih žarišta za napade na trgovčke brodove. U posljednjih deset godina zabilježene su brojne otmice posade na tankerima i general cargo brodovima, uključujući slučajeve Nave Constellation, Davide B, Monjasa Reformer, Hana I i Bitu River.
Iako su međunarodne pomorske snage i regionalna suradnja donekle smanjile ukupan broj napada, incidenti i dalje traju. Od siječnja do rujna 2025. zabilježeno je 15 sigurnosnih incidenata, više nego u istom razdoblju lani (12). Od toga se 10 dogodilo u teritorijalnim vodama i klasificirano je kao oružana pljačka, dok je pet slučajeva kategorizirano kao piratstvo na otvorenom moru.
U istom razdoblju ove godine oteto je ukupno 14 pomoraca, što potvrđuje da je rizik za posade i dalje visok, posebno za brodove s manjim nadvođem i ograničenim mogućnostima obrane od brzih piratskih čamaca.
ABS je objavio Port State Control izvješće za treći kvartal 2025., koje donosi pregled nedostataka i zadržavanja na njihovim brodovima tijekom PSC inspekcija u regijama Paris MoU, Tokyo MoU i USCG. Ukupno je u svijetu zadržano 510 brodova, a među njima je tek 26 brodova pod ABS klasom, što čini 5,1 posto svih zadržavanja.
Od tih 26 zadržavanja, četiri su zabilježena u sustavu Paris MoU, 20 u Tokyo MoU, a dva u lukama pod nadzorom USCG-a.
Najčešće kategorije zadržavanja na ABS brodovima bile su:
– ISM (proceduralne i operativne neusklađenosti)
– fiksni sustavi za gašenje požara
– pogonski glavni motor i pomoćni strojevi
– oprema za spašavanje (lifeboats i rescue boats)
– hitne pumpe, generatori i vatrogasna oprema
– instalacije za ventilaciju i protupožarne pregrade
Uočljivo je da se najveći broj nedostataka odnosi na strojarnicu i protupožarnu zaštitu – područja koja tradicionalno nose najveći inspekcijski rizik, osobito kod starijih brodova.
U razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna 2025. ABS brodovi su najviše nedostataka imali u sljedećim PSC kategorijama: pogonski glavni motor, pomoćni motor, vatrogasna oprema, ISM, kormilarski uređaj, električne instalacije, te zapisi i planovi povezani s balastnim vodama.
To pokazuje da inspektori sve više fokus stavljaju na operativnu spremnost strojarnice i funkcioniranje protupožarnih sustava – dva segmenta koja PSC nadzori širom svijeta tretiraju kao prioritet visokog rizika.
Prema ABS-u, najviše intervencija zabilježeno je na:
– bulk carrierima (prosjek starosti 14,1 godina)
– tankerima (15,4 godina)
– kontejnerskim brodovima (17,3 godina)
– LNG/LPG brodovima (10,3 godina)
Starost flote i intenzitet operacija vidljivo utječu na učestalost intervencija, osobito kod kontejneraša i tankera u azijskim i australskim lukama.
Paris MoU – U trećem kvartalu zabilježeno je 177 zadržavanja, a samo četiri su bila na ABS brodovima. Zadržani brodovi imali su od 15 do 19 godina, a inspekcije su obavljene u Québecu, Trstu, Milazzu i Valletti.
Tokyo MoU – U regiji s tradicionalno najstrožim PSC nadzorima zabilježeno je 313 zadržavanja, od čega 20 na ABS brodovima. Većina zadržanih brodova bila je u Australiji i Kini. Starosna struktura bila je raznolika, uključujući i dva broda starija od 30 godina.
USCG – Od ukupno 20 zadržavanja u SAD-u, samo dva bila su na ABS brodovima, starima između 12 i 18 godina, u lukama New Orleans i Charleston.
Zbog ozbiljnih kašnjenja pri iskrcaju LNG tereta u egipatskoj luci Ain Sokhna, tržište plina i raspoložive LNG tonaže u Atlantiku ulazi u razdoblje znatnih poremećaja. Posljednjih tjedana LNG tankeri čekaju na sidrištu i do 10–15 dana prije nego što dobiju slobodan vez, što je već dovelo do naglog rasta vozarina i smanjenja dostupnosti tonaže.
Ain Sokhna nalazi se na zapadnoj obali Crvenog mora, južno od Sueza, i osim LNG infrastrukture ima i kontejnerske, bulk i general cargo terminale te logistički park DP Worlda. Egipat je dugo bio izvoznik LNG-a, no zbog pada domaće proizvodnje i rasta potrošnje od 2024. sve se snažnije okreće uvoznoj logistici. Samo u prvih devet mjeseci 2025. uvoz je porastao za više od 50 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Egipat je za 2025. planirao do 160 dolazaka LNG tereta, a nedavno je potpisao i ugovor s Hartree Partnersom o dodatnih 80 isporuka od početka 2026. Time je postao najveći uvoznik LNG-a na Bliskom istoku, prestigavši Kuvajt. Iako ministar energetike Karim Badawy najavljuje povećanje proizvodnje na 6,6 milijardi kubičnih stopa dnevno do 2030., trenutačna situacija pokazuje koliko je prijelazno razdoblje operativno zahtjevno.
Terminal radi s tri FSRU jedinice – Energos Eskimo, Energos Power i Hoegh Galleon – ali uz rast uvoza kapaciteti i lokalne operacije pokazuju ozbiljna ograničenja. Produljena sidrenja već su pogurala atlantske LNG vozarine do 146.750 USD dnevno (28. studenoga), najviše razine u ovoj godini. Kako svaki dodatni dan čekanja povećava troškove čartera, pritisak se prelijeva i na cijene plina.
Istodobno, na tržište stižu veće količine LNG-a iz Nigerije i SAD-a, a manjak raspoloživih tankera dodatno zaoštrava situaciju. Posljedično, i pacifičko tržište prati trend rasta – vozarine su se podigle na 89.250 USD dnevno, najviše od prosinca 2023., pokazuju podaci Spark Commoditiesa.
Budući da egipatski investicijski planovi naglasak stavljaju na povećanje domaće proizvodnje, a ne na razvoj trajnih regasifikacijskih kapaciteta, industrija očekuje da će se operativni zastoji u Ain Sokhni nastaviti i u narednom razdoblju. Za brodare to znači još neizvjesniju raspodjelu tonaže, duže kruženje brodova i nastavak visokih vozarina – posebno u Atlantskom bazenu, gdje je raspoloživost LNG tankera već sada kritično niska.
LNG flota nastavlja se širiti unatoč slabijem ritmu novih narudžbi, što potvrđuje da brodari i dalje igraju na provjerenu tehnologiju
Narudžbe brodova na alternativna goriva značajno su pale u 2025., pokazuju podaci DNV-ove platforme Alternative Fuels Insight (AFI). U prvih jedanaest mjeseci naručena su 232 takva broda, što je pad od čak 53% u odnosu na rekordnu 2024. godinu. Unatoč usporavanju, LNG ostaje apsolutni favorit među brodarima.
Samo u studenom zabilježeno je deset novih narudžbi, sve za brodove pogonjene LNG-om. Ključni udio ponovno su preuzeli kontejneraši sa šest narudžbi, dok su tankeri činili preostale četiri. Na razini cijele godine kontejnerski segment dominira s 66% svih narudžbi brodova na alternativna goriva.
“Tržište se ohladilo nakon snažnog rasta, ali trend je jasan – LNG i dalje prednjači, pogotovo u kontejnerskom sektoru,” istaknuo je Jason Stefanatos, globalni direktor za dekarbonizaciju u DNV Maritime. Dodao je kako kretanja na tržištu goriva i infrastrukture snažno utječu na odabir pogona.
Godina 2025. tako označava naglašeni zaokret u odnosu na 2024., kada je naručeno rekordnih 515 brodova na alternativna goriva – čak 38% više nego godinu ranije. Tadašnji val narudžbi predvodili su kontejnerski brodovi i car carrieri, a veliki dio novih jedinica specificirao je mogućnost rada na alternativno gorivo.
Iako LNG ostaje prvi izbor, metanol gubi zamah. Ove godine metanol je činio samo 20% narudžbi, dok je 2024. dosegao 32%, kada je naručeno čak 166 metanolskih brodova. Prema DNV-u, pad može biti povezan sa sporim razvojem infrastrukture i dostupnosti zelenog metanola, što brodarima otežava dugoročne planove.
Unatoč slabijem ritmu narudžbi, operativna flota LNG brodova ubrzano raste. Do kraja 2024. u uporabi je bilo 641 LNG-pogonjeno plovilo, nakon rekordnih 169 isporuka te godine. Flota LNG brodova udvostručila se u razdoblju 2021.–2024., a DNV očekuje da bi se ponovno mogla udvostručiti do kraja desetljeća.
Dekarbonizacijski pritisak i dalje najviše dolazi od teretnih vlasnika, koji žele smanjiti ugljični otisak lanaca opskrbe, dok brodarske kompanije zamjenjuju stariju tonnažu. Regulatorna neizvjesnost i dalje postoji, no smjer industrije ostaje jasan.
U isto vrijeme, amonijak se tiho probija kao idući ozbiljan kandidat, s potvrđenih 27 narudžbi tijekom 2024.
Ruski tanker Midvolga-2, koji je plovio iz Rusije prema Gruziji prijavio je napad oko 70 nautičkih milja od turske obale. Iako posada od 13 članova nije ozlijeđena, incident je odmah podigao razinu opreza među brodarima koji prolaze kroz ionako napetu crnomorsku rutu.
Turska Uprava za pomorska pitanja objavila je da brod nije tražio pomoć te nastavlja plovidbu prema luci Sinop. Incident se smatra dijelom nove serije udara ukrajinskih pomorskih dronova na rusku i s Rusijom povezanu flotu, što potvrđuju i nedavni napadi na tankere Kairos i Virat, piše Splash247.
Osiguravatelji već reagiraju. Premije rizika za prolazak Crnim morem naglo rastu nakon što su ukrajinski dronovi pogodili dva “shadow fleet” tankera, što analitičari brokera BRS opisuju kao najznačajniji napad na komercijalna plovila u tom području od početka rata.
⚡️Photos from the Russian tanker MIDVOLGA-2, which was hit by a drone this morning near the Turkish coast
— NEXTA (@nexta_tv) December 2, 2025
Preliminary reports suggest the strike was carried out by a fixed-wing drone, likely an FP-1. https://t.co/2k8jTmWGPR pic.twitter.com/bkhdVO7TWh
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan upozorio je da je sigurnost plovidbe ozbiljno narušena i poručio da je “ciljanje komercijalnih brodova u turskoj isključivoj ekonomskoj zoni neprihvatljivo”.
Napadi su pogodili i ključnu energetsku infrastrukturu. U istoj operaciji u kojoj su oštećeni tankeri, pogođen je offshore terminal CPC-a kod Novorosijska, preko kojeg prolazi oko 1 % svjetske opskrbe naftom i većina kazahstanskih izvoza. Jedan od tri SPM-a (SPM2) izbačen je iz pogona i mogao bi biti neoperativan gotovo godinu dana, dok je SPM3 već na održavanju. Sada teret može primati samo jedan vez, što reže izvozne kapacitete na pola i moglo bi potrajati do ranog 2026.
Stručnjaci upozoravaju da će geopolitički pritisci povećati premije i potaknuti Europu da privremeno posegne za alternativnim izvorima sirovina – ponajprije iz SAD-a i Sjeverne Afrike.
Rusija je još jednom doživjela diplomatski udarac u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO), nakon što članice na tajnom glasovanju nisu podržale njezin povratak u Vijeće u kategoriji (a). Riječ je o najelitnijoj skupini unutar Vijeća, rezerviranoj za deset država s najvećim globalnim interesom i kapacitetom u pružanju pomorskih prijevoznih usluga.
Moskva je već u mandatu 2024.–2025. izgubila svoje mjesto u kategoriji (a), što je prvi put u suvremenoj povijesti da Rusija nije bila dijelom ovog kruga. Isključenje je uslijedilo nakon početka invazije na Ukrajinu, koja je pokrenula niz političkih i institucionalnih posljedica unutar međunarodnih organizacija.
U pokušaju da povrati poziciju, Rusija se ponovno kandidirala, no članice su je odbile. Neugodno za Moskvu, tijekom zasjedanja podsjećeno je i na kašnjenje u plaćanju članarina prema IMO-u – što je dodatno narušilo njezinu poziciju u trenutku kada traži povrat povjerenja.
Ukrajina je otvoreno istupila protiv ruske kandidature, poručivši kako je “nespojiva s međunarodnim pomorskim pravom”, pozivajući se na posljedice agresije i sigurnosne rizike koje rat stvara za brodove i morske rute u Crnom moru.
Diplomatskih komentara bilo je i oko druge velike sile – Sjedinjenih Američkih Država. Američka kandidatura izazvala je neformalne rasprave zbog političkog okvira u Washingtonu i poznatog nepovjerljivog odnosa predsjednika Donalda Trumpa prema UN-inim institucijama. Unatoč tome, SAD su potvrdile svoje mjesto u Vijeću.
Novoizabrano Vijeće od 40 država počinje mandat početkom prosinca. Prvi sastanak, 136. po redu, održat će se 4. prosinca, kada će se birati predsjednik i potpredsjednik Vijeća za sljedeće dvogodišnje razdoblje. Upravo ovim izborom postavlja se ton za rad IMO-a u idućem ciklusu, uključujući regulatorne procese, sigurnosne smjernice i nastavak globalnih razgovora o dekarbonizaciji pomorstva.
Odbijanje ruske kandidature tako ostaje još jedan pokazatelj kako se geopolitička previranja sve snažnije odražavaju na institucije koje su godinama funkcionirale izvan dnevne politike. Za pomorski sektor, odluke Vijeća izravno utječu na buduća pravila navigacije, sigurnosne protokole i tehničke standarde flote širom svijeta.
Mediteranske države ponovno su otvorile raspravu o mogućem proglašenju cijelog Sredozemnog mora područjem pod pojačanom kontrolom emisija dušikovih oksida (Med NOx ECA), što bi za brodare značilo znatno strože granične vrijednosti ispušnih plinova. Sastanak stručnjaka održan je 18. i 19. studenoga u malteškoj Liji, u organizaciji REMPEC-a kroz IMO-ov program tehničke suradnje.
Na skupu je sudjelovalo više od 40 predstavnika iz 20 mediteranskih zemalja te nekoliko međunarodnih organizacija. Ključna točka bila je detaljna analiza nacrta Završne tehničke i izvedbene studije REMPEC-a, koja procjenjuje okolišne, zdravstvene, tehničke i ekonomske posljedice uvođenja NOx ECA zone. Studiju su zajednički financirali IMO, Francuska i Mediteranski fond.
Sudionici su naglasili da bi smanjenje emisija NOx-a imalo izravne pozitivne učinke na kvalitetu zraka u obalnim područjima, što je posebno važno za gusto naseljene mediteranske gradove i luke. Raspravljalo se i o mogućim rješenjima za usklađivanje, uključujući tehničke zahvate na strojevima, korištenje goriva s nižim emisijama ili primjenu sustava naknadne obrade ispušnih plinova. Dio razgovora odnosio se na iskustva iz Med SOx ECA zone, koja je stupila na snagu početkom godine i predstavljala prvi zajednički korak regije u kontroli emisija iz pomorskog prometa.
Sudionici su se složili da je nužna usklađena regionalna akcija, jedinstvena primjena pravila i stalno jačanje kapaciteta država koje još nemaju dovoljno tehničkih resursa. Na sastanku su usvojene preporuke koje će se uputiti REMPEC-ovim fokalnim točkama 2027. godine. Među njima su pozivi na hitnu ratifikaciju i dosljednu provedbu MARPOL-a Priloga VI te službena podrška Završnoj tehničkoj i izvedbenoj studiji. Zemlje koje imaju poteškoća u pripremi tehničkih kapaciteta zatražile su daljnju stručnu i financijsku pomoć.
REMPEC će sada objediniti zaključke i koristiti ih u daljnjem procesu odlučivanja u okviru UNEP/MAP-a, koji koordinira napore zaštite morskog okoliša u regiji. Organizacije civilnog društva već su ranije pozvale da se Mediteran proglasi područjem kontrole emisija NOx-a, nadovezujući se na već uspostavljeni SECA režim za sumporne okside.
