Potaknuti crtežom i idejom koju je na svojoj Facebook stranici objavio splitski umjetnik Neno Mikulić, portal Pomorac.net pokreće peticiju za podizanje spomenika pokojnom Anti Mrvici u splitskoj luci.
Ante Mrvica bio je hrvatski pomorac, sveučilišni profesor, te koordinator Jadrolinije za plovno područje Splita i Dubrovnika.
Umirovljen je krajem kolovoza 2017. godine; za Jadroliniju je radio 27 godina, te je bio proglašen Komunikatorom godine – 2018. godine mu je uručena nagrada, kao priznanje za njegovu ukupnu karijeru. Za svoj rad dobio je brojna priznanja, a Splitsko-dalmatinska županija mu je 2019. godine dodijelila nagradu za životno djelo. Njegova veličina i karizma bila je nevjerojatna.
Podizanjem spomenika obilježilo bi se sjećanje na gospodina Antu i odala počast „dobrom duhu splitske trajektne luke“, kao i svim “malim velikim ljudima”, a ovaj šibenski bodul je uistinu to i bio.
Ako se slažete s nama, molimo Vas da potpišete peticiju te ju podijelite sa drugima!
Globalna kriza smjene posade mogla bi dovesti do manjka pomoraca ako iscrpljena posada odluči napustiti brodarsku industriju, a ne riskirati još jedno dugo razdoblje zarobljeništva na moru, upozorila je Pomorska uprava Jamajke (MAJ).
Umirovljeni admiral Peter Brady, generalni direktor MAJ-a, govorio je o potencijalnoj opasnosti za brodsku industriju ako dođe do masovnog smanjenja broja pomoraca s njihovih trenutnih radnih mjesta radi zapošljavanja na kopnu, što im daje više vremena s obiteljima.
To će imati dugoročni utjecaj na kvalitetu posade koja se pridružuje industriji.
Brady je trenutno je glavni delegat Jamajke u IMO-u.
Čelnici brodske industrije i zakonodavci trebali bi se ponovno okupiti kako bi razgovarali o situaciji, potiče Brady. Rekao je: „Čini se da je vrijeme da još jedan globalni summit uključi Ujedinjene narode, njihove relevantne agencije poput IMO-a, Međunarodnu organizaciju rada, industrijska tijela poput Međunarodne brodske komore, pa čak i Međunarodnu organizaciju civilnog zrakoplovstva. Na tim sastancima trebali bi se postaviti ciljevi u industriji, a zatim je potrebno globalnim financijskim institucijama poslati uvjerljiv dokument koji ukazuje na utjecaj na globalnu trgovinu ako pomorci ne budu htjeli raditi svoj posao.”
Pitanje prikupljanja kvalitetne posade nakon Covida bila je jedna od glavnih tema u istraživanju brodskog menadžmenta provedenom prošlog mjeseca.
“Učinak ove pandemije vrlo je štetan za buduće zapošljavanje pomoraca”, upozorio je Carl Schou, izvršni direktor i predsjednik brodske uprave Wilhelmsen.
Kishore Rajvanshy, veteran, šef uprave flote, komentirao je: “Ne sumnjam, ovo će imati dugoročni utjecaj na kvalitetu posade koja će se u dogledno vrijeme pridružiti industriji.”
Dva člana posade na bulk carrieru Navigare Boreas ozlijedili su se za vrijeme rada 16. veljače. Kapetan je zatražio hitnu medicinsku pomoć. Brod je plovio južno od Menorke (Baleari, Španjolska).
Ozlijeđena posada prebačena je helikopterom u bolnicu, a bulk carrier je nastavio putovanje.
Nisu još uvijek poznati detalji o karakteru nesreće i stanju ozlijeđenih pomoraca.
Prema podacima Spinnaker’s Maritime HR Association, udio zaposlenih muškaraca i žena unutar kopnene radne snage ostao je uglavnom stabilan u 2020. godini – 56% muškaraca, 41% žena i 3% neodređeno.
U kompanijama s velikim brojem zaposlenih (500+ zaposlenika) utvrđeno je da samo Velika Britanija i Filipini zapošljavaju više žena nego muškaraca, ukupno 53%, odnosno 67% radne snage.
Filipinski i Singapurski zaposlenici su najčešće žene. Filipinke obično rade kao članovi posade ili u financijama. Raznolikiju vrstu posla u pomorstvu rade Singapurke, a i one uglavnom rade u svojoj matičnoj zemlji, Singapuru.
Nadalje, ključni podaci iz istraživanja pokazuju da 95% svih administrativnih uloga zauzimaju žene dok je samo 5% žena zaposleno na nekim rukovoditeljskim ulogama u pomorstvu.
Područja posla u kojima su žene slabije zastupljene su ona koja imaju veće tržišne plaće; kao što su na primjer neki tehnički poslovi, čarter i trgovina.
Velika je i razlika u plaći među spolovima. Analiza je otkrila da Danska ima najmanji jaz u plaćama između spolova – 30%.
“Nažalost, utjecaj Covida vjerojatno će pogoršati situaciju – s obzirom na to da će se žene u svim industrijama najvjerojatnije suočiti s promjenama u radnim ulogama ili radnim satima ili će postati višak”, izjavili su iz tvrtke Spinnaker.
Putnički brod Elobey XII, usidren u luci Malabo (otok Bioko, Ekvatorijalna Gvineja), pretrpio je veliki požar 16. veljače. Na brodu su u tijeku bili radovi na održavanju, a požar je navodno izazvan tim radovima.
Požar je ugašen, no unutrašnjost broda teško je oštećena tako da će brod biti poslan na popravak.
Postotak odbijenih zahtjeva za američke vize u Hrvatskoj pao je ispod 3% što znači da bi hrvatski građani uskoro mogli putovati u SAD bez vize, objavila je zamjenica američkog ambasadora u Hrvatskoj na Twitteru.
“Službeno je! Ukupni postotak odbijenih turističkih ili poslovnih viza u Hrvatskoj pao je na 2,69% prošle godine što je nužan korak naprijed u priključivanju tzv. visa-waiver programu. Veselimo se što će Hrvati u bliskoj budućnosti putovati u SAD bez vize”, napisala je Victoria J. Taylor, zamjenica američkog ambasadora u Hrvatskoj; prenosi Novi list.
“Nastavit ćemo blisko surađivati s Hrvatskom kako bismo dovršili sve zahtjeve za bezvizni režim”, dodala je.
Ukidanje viza već je desetljećima neriješeno pitanje u odnosima dviju zemalja. Za ulazak u bezvizni režim bilo je potrebno ispuniti brojne preduvjete, a zadnji koji je Hrvatska trebala ispuniti je manje od tri posto odbijenih zahtjeva.
Svi znamo da je oceanska voda slana, ali jeste li se ikad zapitali zašto? Nije li čudno da je oceanska voda uvijek slana, a druge vode poput jezera i rijeka uopće nisu slane.
U prosjeku se oceani sastoje od oko 3,5 % soli, što u našem moru iznosi milijun milijardi tona soli. Ako nakupimo svu tu oceansku sol na kopno, to bi stvorilo sloj visok 152 metra. Dakle, pitanje je – kako je sol dospjela u ocean?
Sol u oceanu dolazi iz dva izvora: otjecanje s kopna i otvori u morskom dnu.
Stijene na kopnu glavni su izvor soli otopljene u morskoj vodi. Kišna voda koja padne na kopno je blago kisela, pa erodira stijene koje zauzvrat oslobađaju ione koji oteku u potoke i rijeke koji na kraju dospiju u ocean. Mnogo otopljenih iona koriste organizmi u oceanu i tim putem nestaju iz vode. Ostatak ostaje pa se koncentracija s vremenom povećava.
Voda u rijekama i jezerima također sadrži sol, ali količina soli u tim vodama je vrlo mala, otprilike 220 puta manja od morske vode, ali je ima i ta se sol taloži u more kad se rijeka ulije u more. Važno je napomenuti da se sol koncentrira u moru jer sunčeva toplina destilira vodu s površine.
Drugi izvor soli u oceanu su hidrotermalne tekućine koje dolaze iz otvora u morskom dnu. Oceanska voda prodire u pukotine u morskom dnu i zagrijava se magmom iz Zemljine jezgre. Toplina uzrokuje niz kemijskih reakcija. Voda gubi kisik, magnezij i sulfate, a iz okolnih stijena skuplja metale poput željeza, cinka i bakra. Zagrijana voda izlazi kroz otvore u morskom dnu, noseći sa sobom metale. Neke oceanske soli potječu od podvodnih vulkanskih erupcija koje izravno oslobađaju minerale u ocean.
Dva najrasprostranjenija iona u morskoj vodi su klorid i natrij. Zajedno čine oko 85 posto svih otopljenih iona u oceanu. Magnezij i sulfat čine još 10 posto ukupnog broja. Ostali ioni poput kalcija nalaze se u vrlo malim koncentracijama, jer živi organizmi poput mekušaca, rakova i koralja koriste ogromne količine kalcija za izgradnju svoje tjelesne strukture. Bez ovog priljeva soli i minerala iz rijeka i potoka život u oceanima bio bi vrlo različit.
Postoje razlike u salinitetu širom svijeta. Prema polovima, morska se voda razrijeđuje otapanjem leda i obilnim oborinama dok na područjima koja graniče s ekvatorom, gdje je vruće, brzina isparavanja premašuje količinu kiše pa je voda ovdje puno slanija.
Također, postoje dokazi koji ukazuju na to da se ove razlike povećavaju kako temperature mora rastu.
Linija za krstarenje Swan Hellenic najavila je da će zahtijevati od svoje posade cijepljenje protiv COVID-19. Ovaj Start up brand planira započeti s radom ove godine s kruzerom Minerva.
Iz tvrtke navode da će se ciklus cijepljenja provoditi u njihovim centrima za zapošljavanje ili u matičnim zemljama članova posade u skladu s važećim lokalnim smjernicama i odobrenim medicinskim protokolima.
Izvršna direktorica Swan Hellenica Andrea Zito rekla je: “Potpuno smo predani zdravlju naše posade i gostiju, osiguravajući im da se mogu opustiti i u potpunosti usredotočiti na užitak naših usluga”
Kompanija Swan Hellenic je u priopćenju za medije naglasila da grade tri broda s najnovijom tehnologijom i prema najvišim standardima.
Putnici mogu rezervirati putovanje Swan Hellenicom s potpunim povjerenjem, znajući da su zaštićeni pravilima otkazivanja putovanja – ako otkažu put do 30 dana prije polaska, dobit će Future Cruise Credit koji vrijedi dvije godine.
CROSMA, neprofitna Udruga hrvatskih posrednika pri zapošljavanju pomoraca, prije nekoliko dana je donirala jedan stambeni kontejner na potresom pogođena područja. Još je to jedan u nizu dokaza da su pomorci, kako sadašnji, tako i oni bivši, te svi koji za more i od mora žive, uvijek spremni pomoći najugroženijima kada je najpotrebnije.
Nije CROSMA poput većine udruga koje služe za ostvarivanje osobnih interesa i poriva, ona je zapravo mnogo više od udruge, ona je ambasador hrvatskih pomoraca u Europi i svijetu zahvaljujući svojim međunarodnim vezama, ali i članstvom u Eurocrew organizaciji koja okuplja partnere iz država sa tla Europe koje daju najviše pomoraca u proces globalnoga prijevoza roba i putnika. CROSMA je udruga kojoj je cilj potaknuti ljude na pomorstvo, ali ne bilo kakvo, već po standardima krovnih svjetskih organizacija i sa strogim kriterijima koje uvjetuje zahtjevno pomorsko tržište.
U sklopu Eurocrew-a, predsjednik CROSMA-e, capt. Mario Zorović, djeluje kao delegat, te tako izravno zastupa više od osamnaest tisuća hrvatskih pomoraca. Upravo s njime smo razgovarali o aktualnoj situaciji, o donaciji kontejnera na područje Banovine i o pomorcima općenito. Evo razgovora:
Gospodine Zorović, jedna obitelj je zbrinuta zahvaljujući donaciji CROSMA-e. Kakvo je, ovako iz prve ruke, trenutno stanje na području Banovine i smatrate li da će situacija uzrokovana potresom biti riješena u neko skorije vrijeme?
Predivan je osjećaj pomoći nekome. Ti ljudi su kao i svi mi, usprkos Covidu-19, čekali i veselili se Novoj godini, bogatoj trpezi, pekli kolače i onda ostali bez ičega u nekoliko sekundi. Samo probajte zamisliti da se to upravo Vama dogodilo. Znam da su mnoge članice CROSMA-e promptno reagirale i individualno, ili kroz neke druge inicijative, poslale pomoć pogođenom području. Stoga je logično da smo se i unutar naše udruge organizirali i kupili stambeni kontejner. Naime, krov nad glavom i sigurno utočište je vrijedna donacija, a deficitarna po svim informacijama dobivenim sa potresom pogođenog područja. Doista ne bih znao u detalje kakvo je trenutno stanje na području Banovine, jer to pratim kroz medije kao i većina građana koja nije direktno involvirana u pomoć stradalima. Nadam se da će povratak normalnom životu biti moguć što skorije, sa obnovljenim kućama i ostalom infrastrukturom.
Foto: CROSMA
Što mislite o sustavu Republike Hrvatske? Koliko je potrebno da se on vrati na pravi kurs?
To je složeno pitanje i vjerojatno nisam silno kompetentna osoba za neku dublju analizu. Ako pričamo o potresu, moj dojam je da su vlasti i odgovorni kasnili sa reakcijom i organizacijom pomoći. Znači, sustav je, vjerojatno, samo na papiru, onda idu improvizacije i plasiranje spinova u javnost, tzv. kupovanje vremena, pa tek onda dolazi konkretna pomoć. I dalje oni koji su zaduženi za tu pomoć i oko organizacije, te operativne pomoći dolaze iz politike ili politički povezanih krugova, pa se s pravom pitamo – Zar nitko od stručnih ljudi nije sposoban i dostojan preuzeti neku od tih uloga?
Kako se ono kaže, riba smrdi od glave. To je odgovor na pitanje koliko sustavu, odnosno nama, treba da se vratimo na pravi kurs. Općenito gledajući, ne vodeći se stranačkom pripadnošću, našu zemlju godinama vode nekvalitetni i nesposobni ljudi, političari koji je guraju u propast. Da bi upravljao javnim novcem i dobrom prije svega moraš biti pošten čovjek. Kod nas pak caruju korupcija i pogodovanje vlastitim interesima. Da bi bio sposoban političar moraš svojim djelovanjem omogućiti da se u zemlji i lokalnoj zajednici razvijaju gospodarske i tržišne vrijednosti kako bi građani ove zemlje imali mogućnost lijepo i dostojno živjeti radeći kvalitetne i dobro plaćene poslove. Umjesto toga političari javnim novcem glume dobre gospodarstvenike i svojim poslovnim potezima ne čine dobro ekonomiji. S druge strane, okupiraju medijski prostor do hvaleći se do besvijesti svojim uspjesima, što je iritantno do bola i, u principu, svakodnevno muku mučimo kako ih izbjeći po novinama, televiziji ili internetu. Pravosuđe nam je rak rana društva jer dokle god ne bude pravda jednaka i efikasna za sve, ljudi će i dalje bježati iz ove zemlje, prvenstveno uz ekonomski poriv naravno. Znaci potreban nam je jedan veliki RESET i onda godine mukotrpnog rada. Za to su potrebni veliki lideri i vizionari.
Poznato je da je CROSMA stambeno zbrinula romsku obitelj. Jesu li pomorci bili zapravo prvi Hrvati u velikom procesu globalizacije i prevladavanja rasnih, te vjerskih predrasuda?
Stvar je vrlo jednostavna. Kad je stambeni kontejner bio spreman za isporuku isto smo iskomunicirali prema Banovini. Povratna informacija dogradonačelnice Gline i udruge iz Zagreba koja se dokazala humanitarnim radom od prvog dana potresa je bila da je stambeni kontejner trenutno najpotrebniji romskoj obitelji koja je ostala bez krova nad glavom, spava u kombiju i socijalna služba prijeti odvajanjem djece od ostatka obitelji. Žalosno je bilo za čuti da neki donatori uvjetuju dostavu pomoći s obzirom na nacionalnost onih kojima je potrebna. Sve je to čovjek kojemu je potrebna pomoć. Pomorci i mi koji smo bivši pomorci ili vezani uz pomorce imamo drugačiji set-up u glavi. Naučeni smo živjeti i raditi sa raznim nacionalnostima, ljudima raznih boja koža i cijenimo te poštujemo njihovu kulturu i običaje. Pomorci su, između ostalog, i građani svijeta, kozmopolitani, te kao takvima im je možda važnije kakav je tko čovjek, a ne njegova nacionalnost ili boja kože. Zato ponavljam, mi u CROSMA-i nismo niti jednog trenutka dvojili treba li donirati stambeni kontejner romskoj obitelji. Vjerovali smo dobroj procjeni ljudi s terena, a toj obitelji bio je kontejner tad najpotrebniji.
Sada je bio u pitanju stambeni kontejner, nedavno su pomorci donirali novac za respirator, često su u grupama pomoraca na društvenim mrežama prikupljanja sredstava za različite humanitarne akcije. Znači li to da su baš pomorci oni koji ostaju ljudima usprkos svim preprekama modernoga svijeta i kao što ih opisuje jedna Gibonni-jeva pjesma “To su samo dica daleko od kuće”?
Maloprije sam opisao zašto je to tako i zašto su zbog tog kozmopolitskog duha pomorci drugačiji. Naravno, svi smo ostali impresionirani kako se zapravo cijela zemlja digla na noge pomoći pogođenom području. To daje nadu u ljude, a pomorci se tu samo lijepo uklapaju u cijelu priču. Gibonnijeva pjesma odlično opisuje pomorce. Koliko god godina imali, izborani i nagriženi vremenskim neprilikama i teškim poslom, oni su duhom uvijek tako mladi, drugačiji i posebni na jedan način koji inspirira sve u njihovom okruženju.
Kako biste Vi u sedam riječi opisali život jednoga pomorca?
Ponovit ćemo za gospodinom Zorovićem: „More, ljubav, odvojenost, zarada, izazov, avantura, beskonačnost.“, pa zaključiti da je pomorsko zanimanje uistinu jedan beskonačni izazov na beskonačnom moru sa beskonačnim avanturama, sa ljubavi kojoj ova odvojenost ipak daje jednu posebnu čar i sa zaradom koju su pomorci uvijek spremni podijeliti sa onima koje su snašle životne nevolje. Time pomorci podsjećaju ostale, da i mjesecima odvojeni od kopnenog čovjeka, oni ne zaboravljaju biti ljudi i da, usprkos distanci koja traje mjesecima i mjeri se u tisućama milja, oni ne zaboravljaju na zajednicu. Pomorci imaju dojam nacije, za razliku od većine ostalih koja miješa taj pojam sa pojmom naroda, jer zajedno djeluju sa profesionalcima iz cijeloga svijeta pod istom zastavom – zastavom zajedništva, napretka i uvažavanja različitosti. Možda bi se baš zato bilo dobro sjetiti pomoraca kod donošenja nekih odluka jer su oni ipak bili svugdje i vidjeli štošta, shvatili kako treba i kako ne treba, te u samoći, na debeloj pučini nepreglednih oceana, uz zvuk brodskoga motora, pronašli u sebi ono što neki nikada neće pronaći – čovjeka.
Dva broda kineske obalne straže ušla su u japansko teritorijalno more blizu otočja Senkaku u utorak, objavila je japanska obalna straža, piše Nikkei.
U posljednje vrijeme brodovi kineske obalne straže više su puta ušli u japansko teritorijalno more. Taj je razvoj događaj tim zanimljiviji, pošto je Peking zakonski (u siječnju) omogućio obalnoj straži da puca na strane brodove; prenosi Geopolitika News. Zakon također omogućava obalnoj straži da stvori, ako je potrebno, zone zabrane prolaska za strane brodove.
Zakon je problematičan za kineske susjede pošto poštoji mnoštvo neriješenih teritorijalnih sporova u Južnokineskom moru i Istočnokineskom moru.
Tako primjerice, nenaseljeno, ali strateški važno, otočje Senkaku (Kina ga naziva Diaoyum a Tajvan Tiaoyutai), kontrolira Japan, ali ga također svojataju Kina i Tajvan.
Japanska obalna straža kaže da su kineski brodovi ušli u japansko teritorijalno more u ponedjeljak te da su se približili japanskom ribarskom brodu.
Japansko je ministarstvo vanjskih poslova zatražilo od kineske vlade hitno povlačenje brodova.
