Da bi brodogradnja bila ekološka, uporaba prirodnih materijala je prvi od nekoliko uvjeta. Materijali koje bi trebalo koristiti su drvo, prirodne smole i prediva, kao i ekološke boje jer jedino tako će se taj brod ili brodica jednog dana kada više neće bude za plovidbu moći razgraditi i iza sebe neće ostaviti nikakav trag; piše Burza Nautike.
Znate li da u EU i SAD-u postoji oko 20 milijuna rekreativnih plovila napravljenih od vrlo štetnih nerazgradivih materijala? Svi ovi brodovi će za 10 do 20 godina završiti na nekom otpadu ili na dnu mora, i tek manji dio bit će recikliran, i njihov materijal iskorišten za nešto korisno.
Kao odgovor na ovu prijetnju i nepoštivanje mora i okoliša španjolska tvrtka iz Ibize, La Bella Verde razvila je i sagradila potpuno razgradiv katamaran LBV35! On je napravljen od razgradive epoksidne smole, tkanja napravljenih od vulkanskih vlakana, FSC certificirane balze, te recikliranog materijala nastalog od ovih katamarana kojima je istekao resurs. U pojedinačnoj proizvodnji ovi katamarani prisutni su na tržištu još od 2014. godine, i u početku bili su namijenjeni prvenstveno projektu ekološkog čartera. Osim činjenice da se radi o ekološkim materijalima, tu je i ekološki solarni električni pogon kao i dodatne mreže na katamaranima koje svo vrijeme plovidbe sakupljaju otpad iz mora.
Za sve ovo zaslužna su dva skipera i jedan morski biolog čijom zaslugom će konačno započeti i serijska proizvodnja katamarana LBV35, a tu je i podrška Norberta Sedlaceka iz brodogradilišta Inovation Yachts. Zanimljiv detalj oko LBV35 katamarana je da će brodograditelj od vlasnika otkupljivati stare katamarane koji više neće ploviti, te ih reciklirati. Reciklirani materijal će se u potpunosti iskoristiti za gradnju novih plovila.
Ova zatvorena priča, u kojoj ne bi trebalo biti otpada, mogla bi biti pravi primjer samoodrživosti za cijeli sektor male brodogradnje. Serijska proizvodnja katamarana bit će u francuskom gradu Les Sables d’Olonne, u brodogradilištu Inovation Yachts. Norbert Sedlacek kao iskusni projektant opreme i jedrilja za regatne i natjecateljske jedrilice trebao bi dati svoj obol kvaliteti i performansama, što bi značilo da bi se brzina krstarenja LBV35 kretala od 8 do 12 čvorova s maksimumom od 22 čvora. Ove iznimne rezultate pratit će i ergonomija, i aerodinamika i hidrodinamika trupa. U ovaj koncept odlično se uklapa i vrhunski dizajn, kao i elektropogon i solarni paneli.
Prvi u industriji krstarenja, Princess Cruises su najavili Ocean Sportsbook, novu opciju za klađenje u stvarnom vremenu. Klađenje će biti moguće na brodovima MedallionClass, pružajući gostima priliku da se klade na velika sportska natjecanja; piše Cruise Industry News.
Kada se brod nalazi u međunarodnim vodama ili tamo gdje je to zakonom dopušteno, gosti mogu koristiti aplikaciju MedallionClass za klađenje na mnoštvo velikih sportskih natjecanja, kao i za klađenje uživo. Gosti će također imati priliku kladiti se na buduća natjecanja koja će se dogoditi nakon njihovog putovanja.
“Na krstarenjima Princess MedallionClass naši gosti mogu ostati povezani sa svojim prijateljima i obitelji širom svijeta, a sada s Ocean Sportsbookom mogu ostati povezani sa svojim omiljenim timovima i kladiti se na mnoštvo događaja kad god plove s nama” – rekao je Jan Swartz, predsjednik Princess Cruises.
Ocean Sportsbook bit će dostupan na svim brodovima Princess MedallionClass nakon povratka u službu 2021. Ovo je dio Ocean Casina – digitalnog iskustva koje omogućuje klađenje i izvan casina – u kabinama , uz bazen, spa i još mnogo toga – na asortimanu igara koje uključuju blackjack, automate, poker, rulet, bingo, keno i lutriju.
ITF je izvijestio o posadi katarskog broda koja je pokrenula štrajk glađu nakon što im 11 mjeseci nije isplaćena plaća i nakon što su više od godinu dana napušteni na brodu.
Brod MV Ula, trenutno se nalazi u kuvajtskoj luci Shuaiba s 19 članova posade iz Indije, Turske, Azerbejdžana i Bangladeša. Svi pomorci odbijaju obroke još od 7. siječnja, što je rezultiralo time da je njih šest moralo biti hospitalizirano, no kasnije su se ponovno vratili na brod; prenosi G Captain.
„Većina članova posade je na brodu već 14 mjeseci, a neki i dulje od 19 mjeseci. Jedan od njih je na brodu 26 mjeseci. Traže od Kuvajta da ih zamijeni lokalnom posadom kako bi mogli ići kući svojim obiteljima.” – rekao je Mohamed Arrachedi, ITF koordinator za arapski svijet i Iran.
ITF već više od godinu dana pokušava doći do vlasnika broda – Aswan Trading and Contracting, i njegove osiguravajuće kuće kako bi posadi isplatile zaostale plaće. ITF je pomoć zatražio i od države u kojoj je brod registriran – Palau, ali bezuspješno. Iz ITF-a kažu da je Palau zapravo otkazao registraciju broda još u rujnu 2020. godine.
“Budući da je brod sada bez zastave, prepušteno je kuvajtskim pomorskim vlastima da razriješe situaciju. Kuvajt ima pravnu i moralnu odgovornost da spasi ove pomorce dok još ima vremena.“ – rekao je Arrachedi.
“Štrajkati glađu od 7. siječnja vrlo je ozbiljno i zahtijeva hitne mjere” – dodao je.
“Životi su u opasnosti. Vjerujemo da kuvajtske vlasti imaju dovoljno instrumenata za poduzimanje iznimnih koraka potrebnih kako bi se osiguralo da posada bude plaćena i vraćena svojim domovima. ITF je u pripravnosti da pomogne na bilo koji način.”
Američka mornarica ovoga je četvrtka na zapovijed svog novog predsjednika Joea Bidena poslala ratni brod USS John McCain, inače baziran u Japanu, kroz Tajvanski tjesnac.
– Naredba da brod prođe kroz tjesnac simbol je predanosti SAD-a zaštiti slobodnog i otvorenog Pacifika – stoji u službenom priopćenju mornarice SAD-a CNN-u, uz napomenu kako se u svakome trenutku akcije u potpunosti poštivalo međunarodno pravo; piše Jutarnji List.
Riječ je o prvom konkretnom potezu nove američke administracije prema Kini, za koji brojni geopolitički stručnjaci smatraju da bi se mogao interpretirati kao „stezanje mišića”.
Očekivano, plovidbu američke ratne mornarice Tajvanskim tjesnacem Peking doživljava kao čistu provokaciju te upozorava Bijelu kuću kako bi daljnjim potezima mogla narušiti stabilnost cijele regije.
– Dužni smo Tajvanu osigurati čvrstu i nedvosmislenu dvostranačku podršku – poručio je novi državni tajnik Antony Blinken tijekom saslušanja u Senatu prošloga tjedna, a u svom je govoru onda naglasio kako bi Sjedinjene Američke Države Taipeiju trebale osigurati dovoljno obrambenog kapaciteta u slučaju iznenadne agresije.
No, ovo nije prvi takav slučaj. Prema službenim podacima Pentagona, američka je mornarica područjem Tajvanskog tjesnaca samo 2020. godine patrolirala čak 13 puta, što je najveća prisutnost američkih snaga u regiji od 2016. godine, kada je tadašnji predsjednik na odlasku Barack Obama odlučio više pozornosti posvetiti prostoru Kineskog mora. Bidenov potez još jednom je dokazao kako tenzije koje vladaju na relaciji Washington-Peking nisu ovisile samo o Donaldu Trumpu, već da one ispod površine tinjaju već dugi niz godina.
Vlada Kanade objavila je jučer da zabranjuje krstarenja na godinu dana, a istovremeno savjetuje kanadskim građanima i stanovnicima da izbjegavaju sva putovanja kruzerima. Tvrde kako je ova zabrana ključna kako bi se rasteretio zdravstveni sustav i kako bi se zaštitili oni koji su u najrizičnijim skupinama.
„Dok Kanađani i dalje čine svoj dio kako bi se usporilo širenje COVID-19, naša Vlada nastavlja naporno raditi na tome da kanadski transportni sustav ostane siguran. Privremene zabrane krstarenja ključne su za nastavak zaštite najugroženijih i izbjegavanje preopterećenja našeg zdravstvenog sustava. To je ispravna i odgovorna stvar” – rekao je ministar prometa Omar Alghabra.
Kruzerima koji prevoze više od 100 putnika zabranjeno je ući u kanadske vode. Kanada je svoju prvu zabranu uvela sredinom ožujka 2020. godine te joj je trajanje bilo određeno do 28. veljače 2021. godine.
Uz zabranu krstarenja, Kanada također proširuje zabranu na ulazak kruzera i brodova koji prevoze više od 12 osoba u arktičke obalne vode, uključujući Nunatsiavut, Nunavik i obalu Labradora.
Putnička plovila, poput trajekata i taksija, nisu uključena u zabranu, kao ni mali lokalni brodovi za krstarenje koji prevoze 100 ili manje ljudi. Savjetuje im se da nastave slijediti lokalne smjernice i protokole javnog zdravstva, kako bi se smanjilo širenje COVID-19 i spriječile buduće epidemije.
Vlada Kanade će nastaviti s procjenom situacije; a ako se širenje COVID-19 dovoljno uspori i smanji, ministar prometa može opozvati te zabrane.
Pandemija koronavirusa koja je prošle godine sa sobom donijela i korona-krizu, pogotovo u turističkom sektoru, iznimno je negativno utjecala na kruzing turizam. Prošle godine kruzeri s gostima nisu pristizali, a ove godine ih je svoj dolazak najavilo nešto više od 350, kapaciteta od preko 600 tisuća putnika; piše Dubrovački Dnevnik. Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo za Dubrovački dnevnik je prokomentirao kako je nerealno očekivati kako će ti kapaciteti biti u potpunosti popunjeni.
„I za prošlu godinu smo imali odlične najave pa se one nisu ostvarile. Sve ovisi o tome kako će se situacija s pandemijom dalje razvijati. Istina je kako očekujemo preko 350 ticanja, no te kompanije samo nekoliko dana prije mogu otkazati. U ovom trenutku ne znamo ni koliki će interes biti za tu vrstu putovanja. Uz to, kompanije na svojim brodovima moraju osigurati izolirane dijelove koji bi poslužili za smještanje zaraženih, ako bi do toga došlo, tako da ni zbog toga ne možemo računati na pune kapacitete“ – izjavio je Pezo dodavši kako je Lučka uprava u kontaktu s agentima kompanija oko aranžmana i interesa.
PRVI KRUZERI U OŽUJKU
Prvi kruzer bi u Dubrovnik trebao uploviti početkom ožujka, a radi se o brodu kompanije Costa. Inače, među najavljenim dolascima su brodovi MSC-ja, Coste, Vikinga, TUI-ja, Marelle, Norwegiana i ostalih kompanija koje su i inače stizale u Dubrovnik. Vijest je i to kako je dio starih brodova pošao u rezalište zbog smanjenja troškova koji su se dogodili uslijed korona krize. Tako će, primjerice, u Dubrovnik sada dolaziti Marellin kruzer koji je moderniji te može primiti tisuću gostiju više nego stariji koji je prethodnih godina dolazio u grušku luku i koji je pošao u rezalište.
Predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž već je kazao kako je Luka prethodnu godinu završila ‘na nuli’, što su zapravo dobre vijesti, ako se u obzir uzme kako kruzera nije bilo.
„Ako bi se ostvarilo pola toga što je najavljeno, to bi bilo fantastično. Ako dođe barem 20 posto najavljenih kruzera, onda ćemo imati bolju sezonu nego što je ona bila 2020., a i ona je, usprkos svim crnim scenarijima, završila relativno povoljno s obzirom na situaciju, a to je na nuli. To znači kako smo teško, ali ipak samoodrživi bez kruzera“ – kazao je Raguž.
DEFINIRANI IZNOSI PRISTOJBI ZA SEZONU 2022.
Na posljednje održanoj sjednici Gradskog vijeća našla se i točka dnevnog reda s prijedlogom za 2022. godinu Odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu, kad se brod nalazi na vezu u luci ili na sidrištu luke na području Grada Dubrovnika. Tako je odlučeno kako će pristojba za kruzere biti u rasponu od dvije do 40 tisuća kuna, ovisno o kapacitetu brodova. Ovi iznosi isti su kao i oni koje je Gradsko vijeće odobrilo na svojoj sjednici 2019. godine koja je za turizam bila rekordna. Upravo zbog loše situacije u kruz industriji pojedini vijećnici su kazali kako su iznosi pristojbi za 2022. godinu previsoki.
„S obzirom na situaciju u industriji kruzera bilo bi bolje da odgodimo ovu taksu jer država već naplaćuje. Svi naplaćuju i trebali bi brodare nagraditi, a ne udarati ovakve cijene. Pristojba bi mogla biti prepolovljena ili u potpunosti oproštena“, smatra Rikard Rossetti iz Dubrovačke stranke. I Mostov Maro Kristić mišljenja je kako su dubrovačke cijene previsoke.
„Nisam siguran da ovako visoke pristojbe mogu biti privlačan faktor kruzerima. Čujem da kruzing kompanije biraju druge destinacije u koje će pristajati i da Dubrovnik postaje sve manje atraktivan“, kazao je Kristić.
Gradonačelnik Franković ima pak drugačiji stav. Naime, on je pojasnio kako su upravo ovi iznosi pristojbi iskomunicirani na vrijeme s krovnim udruženjem kruzerskih kompanija (CLIA) te smatra kako to neće destimulirati dolaske brodova.
„Brojne luke na Mediteranu su tri puta skuplje od nas. Mi smo i dalje poželjni i atraktivni zbog čega moramo dobiti što nam pripada. S kompanijama imamo partnerski odnos i ova odluka to neće ugroziti“ – kazao je Franković.
Inače naplatu pristojbi omogućilo je Ministarstvo turizma izmjenama Zakona o turističkim pristojbama, prepuštajući odluku o njenoj naplati jedinicama lokalne samouprave. Tako je gradonačelnik najavio kako će se iznosi isključivo koristiti za poboljšanje cestovne infrastrukture na području grada.
Financijski jaz koji je nastao zbog kruzera djelomično je popunjen i zbog jahti koje su prošle godine u velikom broju dolazile u Dubrovnik te u prosjeku ostajale dulje nego što je to bio slučaj u turistički rekordnoj 2019. godini. Olakotna okolnost svakako je bilo i to što su konkurentske zemlje poput Španjolske, Grčke i Francuske bile u potpunom lockdownu stoga je realno za očekivati kako će jahtaška sezona u Hrvatskoj uvelike ovisiti o situaciji s koronavirusom u spomenutim zemljama, a mogla bi se i odraziti na kruzing turizam.
Trajekt Sabuk Nusantara 62 nasukao se na grebene dva puta u manje od 48 sati, u vodama Raja Ampat Regency (zapadna Papua, Indonezija). Na trajektu je bilo 50 putnika.
Prvo nasukavanje dogodilo se oko 02:00h 2. veljače, kada je trajekt plovio iz Soronga u selo Waisilip. Samostalno se odsukao nedugo nakon nasukavanja te nastavio putovanje.
Drugi put se nasukao na putu od Waisilipa do otoka Gag, na grebenima u vodama otoka Gag oko 15:00h 3. veljače.
Trajekt se navodno ponovno uspio odsukati, ali zadržan je u Gagu, radi inspekcije i procjene štete.
Hrvatski nacionalni avioprijevoznik do 15. veljače prometovat će na 9 međunarodnih linija s polaskom iz zagrebačke zračne luke.
Pogledajte red letenja po linijama:
linija Zagreb – Amsterdam – Zagreb nastavlja prometovati svakodnevno,
linija Zagreb – Frankfurt – Zagreb nastavlja prometovati svakodnevno (dva leta dnevno),
linija Zagreb – London – Zagreb prometovat će ponedjeljkom, 08. i 15.02.,
linija Zagreb – Rim – Zagreb (via Split) prometovat će u četvrtak, 04., ponedjeljak, 08., četvrtak, 11. te nedjelju, 14.02.,
linija Zagreb – Zurich – Zagreb prometovat će u srijedu, 03., nedjelju, 07., srijedu, 10. te nedjelju, 14.02.,
linija Zagreb – Brussels – Zagreb prometovat će u petak, 05., nedjelju, 07., petak, 12. te nedjelju, 14.02.,
linija Zagreb – Kopenhagen – Zagreb prometovat će u srijedu, 03., petak, 05. te petak, 12.02.,
linija Zagreb – Pariz – Zagreb prometovat će u četvrtak, 04., nedjelju, 07., četvrtak, 11., te nedjelju, 14.02.,
linija Zagreb – Skopje – Zagreb prometovat će u petak, 05., ponedjeljak, 08., petak, 12. te ponedjeljak, 15.02.
Na 9 međunarodnih linija Croatia Airlines do 15. veljače obavit će svega 70 povratnih letova s polaskom iz zagrebačke zračne luke. Osim ranije suspendirane linije prema Munchenu, Croatia Airlines u veljači neće prometovati na linijama prema Beču i Sarajevu.
U redakciju nam se javio pomorac (podaci poznati redakciji) koji je nedavno stigao u Hrvatsku nakon iskrcaja; te su mu na granici odredili mjeru samoizolacije u trajanju od 14 dana (ili 7 dana, ako o svome trošku napravi PCR test).
Pomorac je bio iznenađen određenom mjerom budući da je imao negativan nalaz na COVID-19 koji nije bio stariji od 48 sati te je prebolio COVID u prosincu, to jest prije manje od 90 dana.
No, problem je bio u tome što je došao iz Brazila, a ta zemlja se nalazi na popisu država za koje se pri dolasku u Republiku Hrvatsku primjenjuju posebne epidemiološke mjere prilikom prelaska granice.
Uz Brazil su na popisu još Ujedinjeno Kraljevstvo i Južnoafrička Republika.
Provjerili smo sa Stožerom Civilne Zaštite RH te su nam potvrdili da, ako pomorac dolazi iz jedne od te tri navedene države, nije bitno što je prebolio COVID prije manje od 90 dana i što posjeduje negativan nalaz na koronavirus – svejedno mora u samoizolaciju!
Samoizolacija, kao što je već gore u tekstu spomenuto, mora trajati 14 dana ili se može skratiti; ako osoba najranije sedmi dan samoizolacije o svom trošku obavi PCR testiranje na SARS-CoV-2 u ustanovi ovlaštenoj za provedbu testiranja PCR metodom te nalaz bude negativan.
Grčka kompanija Castor Maritime najavila je kupnju japanskog kamsarmax bulkera izgrađenog 2009. godine, i to samo nekoliko dana nakon što su kupili svoj prvi kamsarmax.
Castor kaže da su platili brod 14,5 milijuna dolara, ali nisu otkrili nikakve daljnje detalje; osim što je isporuka bila zakazana za prvo tromjesečje, prenosi Splash.
Ranije ovog tjedna Castor je najavio kupnju svog prvog kamsarmaxa, plativši 15,85 milijuna dolara za Key Evolution.
Petros Panagiotidis, glavni izvršni direktor tvrtke Castor, komentirao je: „I dalje smo predani svom planu stalnog rasta naše flote najavom kupnje našeg drugog kamsarmaxa, nedugo nakon kupnje prvog. Po završetku nedavno najavljenih akvizicija, naša flota sastojat će se od devet brodova. Posvećeni smo daljnjem širenju flote, iskorištavajući atraktivne mogućnosti koje nam se pružaju.”
