Prema presudi, koju je Trgovački sud u Pazinu donio 15. siječnja 2021. godine, država mora pulskoj Sportskoj lučici Delfin isplatiti 834 tisuće kuna zajedno s kamatama. Ta je lučica, koja je jedno od omiljenih okupljališta Puležana, prije nekoliko godina zbog tuđe pogreške ušla u stečaj i obustavila sve aktivnosti; piše Glas Istre. Podsjetimo, riječ o pogrešci koju je Ministarstvo financija učinilo još prije šest godina kada je nezakonito, kako piše u presudi, sportsku lučicu odlučilo prenamijeniti u Luku nautičkog turizma. Time su joj prišili dug od skoro tri milijuna kuna, nastao razlikom u koncesijskoj naknadi koja se odnosi na razdoblje od 2009. do srpnja 2013. godine.
Blokiran račun
“Carinski su službenici neovlašteno izmijenili Ugovor o koncesiji pomorskog dobra od 1. travnja 2009. tako što su neovlašteno i nezakonito prenamijenili Sportsku luku Delfin u Luku nautičkog turizma…”, stoji u presudi Trgovačkog suda. Na taj su način obvezali Pomorsko športsko ribolovno društvo Delfin da nadoknadi koncesiju za luku nautičkog turizma, a ne sportsku luku i time stvorili nepostojeću obavezu u iznosu od 2,6 milijuna. Dogodilo se to pri reviziji inspekcije 2015. godine kada su utvrdili da se na Delfinu obavljala gospodarska djelatnost, što nije dozvoljeno u sportskim lukama. Zbog toga je Ministarstvo zaključilo da je Delfin morao plaćati 404,8 tisuće kuna godišnje za koncesiju nad lukom nautičkog turizma, a ne 35,4 tisuća koliko je dotad PŠRD plaćao.
Slijedom toga je PŠRD Delfin, zbog duga od skoro tri milijuna kuna koji nije mogao platiti, otišao u stečaj. Blokiran mu je račun, a sve aktivnosti koje je udruga tada provodila bile su ukinute. Broj članova od tisuću stalnih i petsto povremenih pao je na brojku od njih 650. Podsjetimo, prema presudi Upravnog suda u Rijeci iz 2017. godine, poništilo se rješenje Ministarstva financija iz 2015. godine prema kojem je PŠRD dužan državi gotovo tri milijuna kuna.
Neovlaštene izmjene
– Ministarstvo financija, Carinska uprava, Područni ured Rijeka neovlašteno je u upravnom postupku izmijenio odredbe Ugovora o koncesiji pomorskog dobra i nametnuo društvu PŠRD Delfin obavezu plaćanja koncesijske naknade, isti se osporava kao u cijelosti neosnovan i neutemeljen, ponovljeno je i u presudi ove godine.
PŠRD Delfin, odnosno predsjednik pulskog Društva Ante Restović u posljednjoj je tužbi predložio nagodbu od oko 500 tisuća kuna s kamatama, iznosa za koji je zbog nezakonitog rješenja bio ovršen. No, nagodba nije postignuta. Sada je iznos koji Ministarstvo financija mora isplatiti PŠRD Delfinu mnogo veći, odnosno skoro milijun kuna s kamatama.
Komunikacija s drugim plovilima tijekom plovidbe u današnje je vrijeme sveopćeg informacijskog buma dostupnija nego ikad, od VHF stanica, mobitela, društvenih mreža, Vibera, WhatsAppa…, a izbor uglavnom ovisi o tomu obraćate li se svima ili nekom poznatom.
Povod ponekad može biti i bizaran. Dovoljno je da, dok zakuhavate vodu za tjesteninu i tražite sol, shvatite da se kompletna zaliha prosula u santine i pomiješala s ostacima kaljuže. Naravno da zbog šake soli nećete zvati brodove oko sebe i tražiti pomoć, ali ako u blizini uočite plovilo prijatelja ili poznanika, nema razloga da ga ne pozovete; piše Otvoreno more.
NUŽAN ALAT, KOMAD CRIJEVA…
Onih ozbiljnijih razloga za traženje pomoći od drugih plovila ima puno. Jer premda gotovo svatko tko se otisne na more u brodu uglavnom ima sve što mu je potrebno, pa i dosta toga u rezervi, uvijek se neki komad opreme ili alat može slomiti, pasti u more ili se zagubiti, a po Murphyjevu zakonu čest je slučaj da je upravo tada potreban za normalan nastavak plovidbe, možda čak i nužan.
Bez obzira na to je li riječ u pritezanju nekoga vijka ili matice, za što na brodu nema adekvatnog alata, komadu gumene cijevi ili samoljepljivoj traci kojima biste sanirali curenje na dovodu goriva, bakrenoj žici za povezivanje nespretno prekinutoga kabela, igli i jedrencu, gubljenju posljednje ručice vinča ili kojoj litri goriva, te još cijelom nizu sitnih, ali u tom trenutku vrlo važnih detalja, nepravodobnom sanacijom problema sve se može znatno zakomplicirati, čak do tih razmjera da dovede u opasnost i brod i posadu. Toga su svjesni svi iskusniji nautičari i u takvim situacijama vrlo rado priskaču u pomoć.
RED KORAKA
Postoji nekoliko načina kako se sigurno približiti drugom brodu bez rizika i prebaciti stvari, a prije upuštanja u bilo kakav manevar, potrebno je pripremiti se. Kako bi se izbjegla svaka zabuna, loša pretpostavka ili krivo tumačenje, nužno je da su brodice u stalnoj vezi na dogovorenom kanalu radiostanice i putem mobitela, a za to na svakom brodu mora biti zadužen jedan član posade.
Nadalje, a ovo je iznimno bitno, kako i na svakom brodu, tako i u zajedničkom manevru s dva ili više brodova, manevrom uvijek upravlja samo jedna osoba. Nepisano je pravilo da je to zapovjednik broda koji pruža pomoć, a ako se ne osjeća potpuno sigurnim, može to prepustiti zapovjedniku drugog broda ili nekom drugom iskusnijem članu posade. Svi su dobronamjerni savjeti ostalih članova posade dobrodošli prije ili nakon neuspjelog pokušaja, ali nikako za vrijeme trajanja manevra, a najmanje preko radiostanice, jer samo mogu unijeti zabunu i sve dodatno zakomplicirati.
PREBACIVANJE OPREME
Prebacivanje opreme na drugu brodicu može se izvesti njezinim privezivanjem za tanji konop koji se baca u kokpit, vezivanjem opreme za neki plutajući predmet i puštanjem da dopluta do druge brodice, ili ga vukući za sobom približiti njezinu boku.
Bacanje tankoga konopa po jakom vjetru može biti problematično, pa je u tu svrhu dobro koristiti pandul, manji bokobran ili neki sličan manji mekani predmet. Opremu koja se ne smije smočiti potrebno je dobro zatvoriti u nepropusnu posudu, a ako takvih na brodu nema, može se improvizirati rezanjem PET ambalaže ili plastične kante i zatvaranjem otvora vodootpornom ljepljivom trakom.
Kako će se izvesti manevar i oprema prebaciti na drugi brod, ovisi i o tome pluta li brod koji traži pomoć, plovi na motor ili je pod jedrima. Brodica koja pluta uglavnom je bokom okrenuta na val, a ako je spustila zavlačno sidro kako bi pramac okrenula prema vjetru, obvezno ga mora podignuti prije nego što joj druga počne prilaziti. Svaki konop u moru lako se može zaplesti za kobilicu, kormilo ili propeler, a u tim okolnostima to može biti vrlo opasno.
Takvima je najbolje pod oštrim kutom, iz zavjetrinske prema privjetrinskoj strani, prići s krme i, kad su krme u najbližoj točki, baciti pandul.
BACANJE PANDULA
Sistem je jednako učinkovit i kad se manevar obavlja pod jedrima. Uhvaćeni konop treba brzo prikupiti i povući na drugi brod, a vrlo je bitno da je dobro složen, da se ne zateže i da nigdje ne zapne. Ako zapne, bolje bi bilo da pukne nego da brodove na tako malom razmaku drži privezane jedan za drugi.
Drugim načinom brod koji prilazi za sobom vuče nešto duži konop na čijem je kraju bokobran, potkova ili kolo za spašavanje. Kad se konop približi krmi broda koji pluta, ovaj ga hvata mezomarinerom ili rampinom, a brod koji vuče konop smanjuje gas, ili popušta škote, i oslobađa drugi kraj konopa.
Manevar s bacanjem pandula može se koristiti i kod brodova koji plove na motor, ali sada brod kojemu se pomaže smanjenom brzinom plovi ravno na val. Brod koji mu pomaže prilazi većom brzinom s krme, a kad se dovoljno približi, oba lagano okrenu pramce svaki u svoju stranu. U tom trenutku krme su im relativno blizu i prebacivanje konopa trebalo bi biti prilično jednostavno.
PROCJENA RIZIKA
Način obavljanja ovakvih manevara, osim o uvjetima na moru, ovisi i o vještini kormilara i njegovoj procjeni. Brzina pritom uopće nije bitna. Vrlo je važno da je onaj koji ga vodi spreman u bilo kojem trenutku, kad primijeti da bi zbog bilo kojeg razloga manevar mogao postati riskantan, od njega odustati i cijelu akciju početi ponovno, pa ako treba, sve ponoviti i nekoliko puta, jer svaka manja komplikacija može se vrlo brzo multiplicirati, a tada se u opasnost mogu dovesti oba plovila i obje posade.
15 članova posade koji su oteti s broda Mozart prošlog vikenda neozlijeđeni su – izjavili su jučer iz turske kompanije Boden Shipping.
“Boden Shipping komunicirao je s članovima posade kontejneraša Mozart, koji je otet kod Sao Tome 23. siječnja 2021.” – navodi se u priopćenju tvrtke turskoj državnoj novinskoj agenciji Anadolu; prenosi The Maritime Executive.
“Boden Shipping i partneri i dalje ulažu sve napore kako bi osigurali najbrže oslobađanje svojih radnika, koji su im prvi i jedini prioritet, te nastavljaju biti u stalnoj komunikaciji s obiteljima otetih pomoraca.”
Jedan je član posade ubijen, a trojica su brodom stigla do sigurnog sidrišta u Port-Gentilu u Gabonu. Prema turskom veleposlanstvu, pomorci su dobro.
Napad na Mozarta dogodio se dok je brod bio na putovanju od Lagosa u Nigeriji do Cape Towna u Južnoj Africi, kroz Gvinejski zaljev. Pirati su imali šest sati za ukrcati se na brod te su se uspjeli probiti u citadelu- sigurni odjeljak u koji se članovi posade povlače u slučaju ukrcaja pirata.
Piratstvo je stalna prijetnja u Gvinejskom zaljevu, a ta regija je postala svjetski epicentar za pomorske otmice. Tijekom posljednjih nekoliko godina, iskusni kriminalci i pobunjenici prešli su s krađe goriva na otmice pomoraca.
Tanker Adfines Sky s 18000 tona dizelskog goriva na brodu pretrpio je kvar na motoru 24. siječnja u Biskajskom zaljevu, sjeverno od A Corune u Španjolskoj na putu od zapadne Afrike do Rotterdama.
Tanker je otegljen do A Corune. U luku je stigao rano ujutro 27. siječnja gdje je čekao popravak.
Popravak tankera je navodno završen te bi uskoro trebao nastaviti plovidbu.
29. siječnja korejski teretni brod pretrpio je masivan prodor vode u teretnom prostoru. Nesreća se dogodila 4 nm jugozapadno od otoka Cheongsando u okrugu Wando u južnoj Koreji, dok je brod bio na putu od Jejua do luke Nokdong.
Osam članova posade je spasila Obalna straža Wando. Brod je potonuo nedugo nakon što je posada spašena.
Navodno je potonuli teretnjak Samsung No.1 izgrađen 1984. ali ID broda još nije točno potvrđen.
Teretni brod Guo Mao 1 udario je u vezani trajekt Tokiwa Maru u Tokiju 28. siječnja u luci Naoetsu (Niigata, Honshu, Japansko more), dok je manevrirao u luci.
Guo Mao 1 stigao je u Naoetsu iz Busana. Tokiwa Maru je na popravku. Oba broda pretrpjela su oštećenja. Guo Mao 1 pretrpio je uglavnom udubljenja trupa dok je Tokiwa Maru pretrpio udubljenja i pukotine na trupu.
Na sastanku kompanije Norwegian Cruise Line Holdings objavljeno je da će repatrirati sve članove posade koji nisu trenutno nužni na brodu, navodi Crew Center.
Ova najava dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je kompanija ukrcala na tisuće članova posade kako bi pripremila brodove za nastavak službe nakon što su CDC-ovi propisi dozvolili krstarenja, koja su sada pomaknuta na svibanj; prenosi Cruise Industry News.
“Posada na brodu primila je pismo sa svim pojedinostima u vezi s najnovijim postupkom repatrijacije” – izvijestio je Crew Center.
Repatrijacija će se održati na brodovima The Norwegian Joy i Norwegian Encore.
„Proces repatrijacije bit će sličan onome koji se dogodio prošle godine s prebacivanjem posade na odgovarajući brod, prije nego što je posada konačno otplovila svojim kućama u Indiji, Indoneziji i na Filipinima, s predviđenim dolaskom na konačna odredišta krajem ožujka ili početkom travnja 2021. godine. Ovo će biti dugo i tužno putovanje za svu posadu na brodu jer se njihove nade i snovi da prvi isplove s gostima na brodu u ovom trenutku neće ostvariti. Podnijeli su nebrojene žrtve, PCR testove i karantene kako bi ponovno počeli raditi na brodovima i opsluživati goste i na kraju osigurati financijsku stabilnost svojim obiteljima.” – napisao je Crew Center.
Ova odluka nije bila laka i nije bila u planu tvrtke. Linija za krstarenje obećala je svim članovima posade koje treba repatrirati da će biti prvi u ponovnom zapošljavanju kad situacija dopusti.
Japanski medij Nikkei piše da njemačka vlada planira poslati fregatu u Japan, a njemački bi brod trebao ploviti i Južnokineskim morem, poprištem sve većih tenzija između Kine i američkih saveznika u regiji; prenosi Geopolitika News.
Nikkei podsjeća da je njemačka vlada prošle jeseni usvojila smjernice za indo-pacifičku regiju, a uključuju važnost vladavine prava i zalaganje za otvorenost tržišta u regiji.
Thomas Silberhorn, zastupnik u Bundestagu (Kršćansko socijalna unija, CSU) i član parlamentarnog izaslanstva za odnose s Japanom kazao je za Nikkei kako očekuje da će fregata isploviti prema Japanu ovoga ljeta.
“Želimo produbiti naše veze s partnerima u demokratskom kampu”, kazao je.
Nikkei piše: “Iako je Silbehrorn naznačio da plan nije ‘uperen protiv nikoga’, Berlin zasigurno ima na umu kineski ekspanzionizam”.
Pozivajući se na izvore u njemačkoj vladi i vladajućoj stranci Nikkei piše da će fregata ostati duže vrijeme u indo-pacifičkoj regiji te će se zadržati u Japanu, Australiji, Južnoj Koreji i drugdje.
Također će sudjelovati u zajedničkim vježbama sa savezničkim snagama na francuskim teritorijima u regiji.
Ujedinjeno Kraljevstvo će pak, između travnja i lipnja, poslati nosač zrakoplova HMS Queen Elizabeth u Aziju.
Navedeni primjeri pokazuju da se europske zemlje sve više aktivno pridružuju SAD-u, Australiji, Japanu, Tajvanu i Južnoj Koreji u suzbijanju rastućeg kineskog utjecaja u regiji.
U Uljanik su stigla dva nova broda na “zimovanje”. Vlasnik im je belgijska kompanija, registrirana u Luksemburgu, koja već ima dva broda ovdje na vezu. Za tog su brodovlasnika uljanikovci izgradili čak šest jaružala i jedan kabelopolagač. U doba dok su se ovdje gradili brodovi, za što je brodograditeljima trebao svaki metar obale, iznajmljivanjem vezova nisu se bavili, ali sada – bolje išta, nego ništa; piše Glas Istre. Iako nisu “naših ruku djelo”, lijepo je vidjeti te divove opet uz pulsku obalu, među onim besposlenim dizalicama.
Ukupno je na vezu ovdje čak osam brodova, ova četiri s luksemburškom zastavom, dva s talijanskom i dva, samo uvjetno rečeno hrvatska, zapravo Brodospasova broda registrirana na Malti. Na prvu loptu ljudi bi rekli: a, to je ono “volim Hrvatsku iz Malte, idem tamo gdje su manji porezi”. Međutim, pomorcima je to normala, “pod povoljnijom zastavom”, nazivaju to u branši, a najčešće je riječ o zastavama Malte, Cipra, Paname, Liberije…
S obzirom da je Uljanik u stečaju, koristi svaku priliku za zaradu pa su vjerojatno svjetskim brodarima ponudili puno bolju cijenu veza nego što je drugdje u svijetu. Šteta samo što posada, koja je zadužena za održavanje i eventualne popravke na brodu u mirovanju, sada radi covida-19 ne smije napuštati brod pa tih “mornara” nema po gradu. Kao nekad što ih je bilo, od Austro-Ugarske naovamo.
Uz Ininu platformu koja se već stopila s vizurom grada, svi ovdje čekaju bolje dane za pomorski biznis. Uljanik je postao “garaža” za brodove koji nemaju posla. Turizam i rentijerstvo jedino je što nam preostaje?
Klasifikacijsko društvo Lloyd uspostavilo je Dekarbonizacijski centar u sklopu svojih specijaliziranih centara izvrsnosti. Sam cilj Centra je, baš kao što mu i ime govori, smanjenje emisije ugljičnog dioksida s brodova, a sve kroz sigurne, održive i isplative politike.
Cijela inicijativa počiva na okupljanju vodećih ljudi iz svijeta pomorstva koji bi u sinergiji sa stručnjacima za pogonske agregate i brodogradnju trebali u narednim desetljećima dovesti emisiju stakleničkih plinova s brodova na samu ništicu.
Centrom upravlja Upravni odbor koji je međunarodnog karaktera, te prosuđuje ključne izazove suvremenog pomorstva na čiju problematiku treba čim prije odgovoriti. Pošto se devet desetina svjetske trgovine obavlja morima, cilj inicijative je kroz nišu pomorskog transporta usporiti klimatske promjene umanjenjem vlastitih utjecaja na okoliš, te tako staviti dobrobit čitave civilizacije ispred financijske dobrobiti kompanija.
Osim što će interno odgovarati na ključna pitanja onečišćenja okoliša, odnosno zagrijavanja planeta kao primarnog problema, Dekarbonizacijski centar za pomorstvo bit će na usluzi svim brodogradilištima, brodovlasnicima, brodskim operaterima, lučkim postrojenjima, dobavljačima pogonskoga goriva, te nadzornim tijelima država. Kroz takvu praksu, Lloyd želi da se buduće investicije u brodogradnji usmjere prvenstveno na aspekt zaštite okoliša, te želi uvesti svijet u jednu ekološku tranziciju, odnosno prelazak s do sada korištenih pogonskih goriva na nova, manje štetna i okolišu, a u konačnici čovjeku kao vrsti, najprihvatljivija.
Tvrtka koja je najviše prionula poslu rješenja inovacija za 21. stoljeće je svakako proizvođač pogonskih agregata MAN. U 2020., gotovo svi istraživački faktori u sektoru pomorstva bili su usmjereni na pronalaske najboljih rješenja za pogonske agregate na ukapljeni vodik. Iako su ekološki prihvatljiviji, ovakvi sustavi su dosta složeniji po svojoj tehničkoj izvedbi jer zahtijevaju drugačiju funkcionalnu i sigurnosnu opremu od dizel agregata. Svojim snažnim kadrom i njihovim zelenim idejama, tvrtka MAN vodeća je tvrtka na svijetu kada je riječ o uklapanju ekologije u pomorstvo, a čitav potencijal trebao bi se otkriti, ali i isplatiti, u naredna dva desetljeća.
Tvrtka MAN na ovakvim projektima zapravo funkcionira kroz dvije podružnice, a to su MAN Cryo i MAN Energy Solutions. Osim što su razvili potpuno novi sustav pogonskog agregata, isti je i odobren od strane nekoliko klasifikacijskih društava. Kroz nekoliko godina, MAN planira u potpunosti usavršiti ovakav tip agregata kako bi on bio primjenjiv na svim vrstama brodova, a za sada se radi na povećanju pouzdanosti i pojednostavljenju korištenja.
Konačni cilj MAN-a je konstruirati pogonski agregat koji je na najvišoj razini funkcionalan, iskoristiv i agilan kroz performanse dvadeset i prvoga stoljeća.
Ovakvim nastupom pomorstvo zapravo pere ljagu sa svojih pleća koja su mu nametnuta emisijom stakleničkih plinova, no ona je i dalje u višem postotku nusprodukt energetskih potreba kopna, a ne mora. I to čak ne ni prijevoza, već drugih egzistencijalnih pitanja modernoga Homo sapiensa koji se našao u jednoj pećini koju želi pretvoriti u park, a nikako da spozna da iz pećine postoji izlaz, te da nema potrebe vršiti napore koji neće uroditi značajnim plodom.
Ovime će se svakako smanjiti emisija stakleničkih plinova, ali pitanje je kako će funkcionirati desetak milijardi ljudi u skoroj budućnosti i hoće li u konačnici trud pomorstva biti zbrisan nemarom kopnenih predatora na dvije noge.
