Teretni brod Vela I nasukao se u zaljevu Lefkada u Jonskom moru (Grčka), ujutro 25. siječnja.
Brod natovaren kamenom bio je na putu od Itee do Malte. Iz nepoznatih razloga preusmjerio se na Lefkadu gdje se nasukao.
Još uvijek nisu poznati razlozi preusmjeravanja, nagađa se da je imao neki problem ili ga je uhvatilo nevrijeme.
Sindikat pomoraca Hrvatske je proteklih mjeseci u nekoliko navrata apelirao na nadležne da prema naputku IMO-a i UN-a proglase pomorce ključnim radnicima, a to su, prema informacijama iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, jučer napokon i učinili.
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) i UN su usvojili rezolucije kojima predlažu državama da pomorce proglase ključnim radnicima. SPH je slijedom toga to zatražio i od Republike Hrvatske.
Udarna grupa nosača zrakoplova koju predvodi nosač USS Theodore Roosevelt ušla je u Južnokinesko more kako bi promovirala slobodu plovidbe te u sklopu “rutinskih operacija”, objavilo je Indo-pacifičko zapovjedništvo američke vojske; prenosi Geopolitika News.
Formacija je raspoređena kako bi “osigurala slobodu plovidbe, izgradila partnerstvo koje pojačava pomorsku sigurnost i izvela širok spektar operacija”, navodi se u priopćenju Indo-pacifičkog zapovjedništva.
Tajvansko ministarstvo obrane objavilo je u subotu kako su kineske snage prekršile tajvanski zračni prostor. Tajvan tvrdi da je u tajvanski zračni prostor ušlo osam kineskih bombardera, četiri mlažnjaka i protu-podmornički zrakoplov.
U sklopu povećanih tenzija u Južnokineskom moru, valja podsjetiti da je u subotu zakonom kineska obalna straža autorizirana da puca u strane brodove koji se nalaze u području koje Kina smatra svojim, što je potencijalno vrlo opasno zbog neriješenih teritorijalnih sporova u Južnokineskom moru i Istočnokineskom moru.
SAD je ovime očito uputio poruku potpore svojim saveznicima, što se na neki način vidi u priopćenju Indo-pacifičkog zapovjeništva.
“Nakon plovidbe kroz ove vode tijekom moje 30-godišnje karijere, sjajno je ponovno biti u Južnomkineskom moru, provoditi rutinske operacije, promovirati slobodu plovidbe i umiriti savezike i partnere”, rekao je admiral Doug Verissimo, zapovjednike 9. udarne grupe, navodi se u priopćenju Indo-pacifičkog zapovjedništva.
Zapovjednik nosača zrakoplova USS Theodore Roosevelt je poručio: “Svi imamo koristi od slobodnog i otvorenog pristupa morima i naša operacija predstavlja predanost održavanju regionalne sigurnosti i stabilnosti”.
Udarnu grupu čine, uz spomenuti nosač i prateću eksadrilu zrakoplova, kruzer USS Bunker Hill, razarač Squadron 23, i razarači s vođenim projektilima USS Russell i John Finn.
Pokret otoka organizira prvi otočni video podcast. Seriju podcasta i webinara započinju s temom pomorskog dobra.
Ako želite bolje upoznati pojam pomorskog dobra i nadležnosti nad njegovim upravljanjem; koja je uloga jedinice lokalne samouprave, a koja građana; što se sve promijenilo u procesu u posljendjih nekoliko godina te kako do koncesije i zašto je nekim koncesionarima oduzeta – bukirajte kalendar i pogledajte naš prvi otočni podcast koji će se održati 27. siječnja od 18 do 19.30 sati putem FB Live kanala.
Podcast “Pomorsko dobro” vodit će pokretov volonter Marko Bertolino, a njegov prvi gost je Stipe Čogelja, pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Podcast će biti dostupan uživo na službenoj Facebook stranici Pokret otoka/Island movement. Prethodna registracija nije potrebna.
Nakon podcasta slijedi stručni webinar u kojem će Marko Bertolino pobliže objasniti razlike između koncesija i koncesijkih odobrenja te proces predaje njihovih zahtjeva i postupak koji prethodi koncesiji i donošenju odluke o koncesijskom odobrenju.
Webinar će se održati 4. veljače od 10 do 11 sati. Svi sudionici moći će aktivno sudjelovati u edukaciji te postavljati pitanja.
Prijavnicu za sudjelovanje će Pokret otoka uskoro objaviti na društvenim mrežama.
Kontejneraš Mozart napali su pirati u blizini Sao Tomea u Gvinejskom zaljevu, dok je bio na putu iz Lagosa prema Cape Townu.
Pomorska služba za sigurnost Dryad Global je izjavila kako je 15 članova posade turske nacionalnosti oteto i uzeto za taoce, a jedan azerbejdžanski član posade je ubijen. Preostala tri člana posade ostala su na brodu.
Brod je u vlasništvu tvrtke Borealis Maritime, a njime upravlja turska tvrtka Boden Denizcilik.
Kompanija Boden Denizcilik navodi u izjavi da su odmah nakon napada obaviještene sve relevantne vlasti i da je zatražena pomoć od lokalne mornarice.
“Borealis Maritime duboko je šokiran brutalnim napadom na pomorce Mozarta koji su bili izloženi ovom strašnom nasilju i traže hitno oslobađanje svih 15 članova posade” – rekao je glasnogovornik Borealis Maritime-a.
Godišnje izvješće IMB-a objavljeno početkom ovog mjeseca zabilježilo je porast broja slučajeva piratstva i oružanih pljački u 2020. godini, a Gvinejski zaljev je žarišna točka.
Incidenti u Gvinejskom zaljevu posebno su opasni jer je preko 80% napadača bilo naoružano, prema najnovijim podacima IMB-a.
Porast broja otmica ukazuje na sve veću brutalnost pirata u Gvinejskom zaljevu. S obzirom na ovakav razvoj događaja, IMB savjetuje brodovima u regiji da ostanu najmanje 250 nm od obale dok brod ne bude mogao pristati na sigurnom sidrištu.
“Ovaj zabrinjavajući trend može se riješiti samo povećanom razmjenom informacija i koordinacijom između sigurnosnih agencija u regiji Gvinejskog zaljeva. Unatoč brzom djelovanju mornarica u regiji, i dalje postoji hitna potreba za rješavanjem ovakvih zločina, koji i dalje imaju izravan utjecaj na sigurnost nevinih pomoraca” – rekao je Michael Howlett, direktor IMB-a.
Nedavno se pisalo o iranskoj zapljeni južnokorejskog tankera koji je prevozio etanol u vodama Perzijskog zaljeva. Teheran se na taj čin odlučio nakon neuspješnog zahtjeva da mu Seul vrati 7 milijardi dolara „zamrznutih“ u južnokorejskim bankama, koje je Iran dobio od prodaje nafte, a Južna Koreja ih blokirala u sklopu američkih sankcija; piše Geopolitika News.
Nakon neuspješnog pokušaja pregovaranja o oslobađanju spomenutog tankera, u „igru“ se „umiješala“ i Indonezija, zadržavši dva tankera koji su tajno prevozili iransku naftu u Kinu, o čemu izvješćuje The Jakarta Post. Oteti brodovi Horse i Freya zarobljeni su kraj otoka Batam, nedaleko od Singapura, a plovili pod iranskom i panamskom zastavom. Kao razlog za taj čin navodi se nepostojanje nacionalnih zastava na tankerima i neodgovaranje posada na upite kroz radio-komunikaciju. Indonezijska agencija za sigurnost brodarstva (Bakamla) sumnja da su tankeri ilegalno prevozili naftu, a navodi se kako je istraga u tijeku.
Prema podacima navigacijskog portala Vesselfinder, moguće je pretpostaviti da su tankeri Horse i Freya vršili tajnu isporuku nafte iz Irana u Kinu. Iranski brod Horse dopremao bi naftu iz Perzijskog zaljeva do Singapura, gdje bi ju pretovarili u tanker Freyu koji prometuje između Singapura i terminala u NR Kini, poput Qingdaoa i Bayuquana na sjeveroistoku te zemlje.
Što se tiče iransko-južnokorejskog spora treba reći kako je Teheran već ranije od Seula tražio isplatu prve tranše od cca jedne milijarde dolara za kupnju lijekova i medicinske opreme, vezano uz zdravstvenu krizu povezanu s pandemijom Covid-19. Nakon što su dvije strane postigle sporazum, južnokorejska vlada dobila je odobrenje Ministarstva financija SAD-a da dio zamrznutih sredstava oslobodi sankcija, ali se suočila se s problemom kada je jedna od dviju banaka tvrdila da “ne može pružiti jamstva za prijenos iranskih sredstva švicarskoj banci u kojoj se nalazi račun za naplatu… zbog američkih sankcija” i da bi ih se trebalo proslijediti preko druge banke u Sjedinjenim Državama. Međutim Iran je to odbio u strahu da će njegova imovina automatski biti zamrznuta kada se prenese u banku pod američkom jurisdikcijom.
Iran optužuje Južnu Koreju za „pretjeranu pasivnost“ po ovom pitanju koje se proteže već dvije i pol godine.
Japanski medij Nikkei Asia vjeruje da bi rat tankera tj. njihove otmice, mogao dovesti do nekontroliranih posljedica. Tim više ako bi njegove posljedice počela osjećati Kina, kao trenutačno najjače svjetsko gospodarstvo koje se do kraja prošle godine potpuno oporavilo od posljedica pandemije koronavirusa.
Teretni brod Carmen 1 s 10 članova posade nestao je na Karibima kraj kolumbijske obale 21. siječnja.
Pomorske vlasti i svi brodovi u tom području alarmirani su 23. siječnja.
Brod je bio na putu od Colona Paname do La Guajire u Kolumbiji.
Kolumbijska mornarica i zrakoplovstvo su poslani u potragu za brodom, ali do sada nisu pronašli teretnjak ni njegovu posadu.
Kontejneraš Tanto Bersinar se 23. siječnja sudario s tegljačem Mitra Jaya Xix, natovarenim palminim uljem ispred luke Gresik (Java, Surabaja).
Tegljač je potonuo, 3 člana posade su spašena dok ostalih 5 navodno još uvijek nisu pronađeni. Brod je teško oštećen, a ulje palmino ulje curi u more.
Kontejneraš je pretrpio manju štetu, vratio se u Gresik gdje je usidren.
Jedna od najljepših jadranskih olupina grčki je brod Peltastis u akvatoriju nedaleko Šila na Krku. Stotinjak metara od obale, na dubini od 32 metra dom je mnogim morskim životinjama, te idealan za ronjenje svih kategorija ronilaca. Redovito ga obilaze klubovi iz Šila, Krka, Selca i Crikvenice. Leži pramcem okrenut prema obali otoka Krka; piše HRT.
– On stoji ravno kao da plovi, baš je imao pegulu. Da je išao 50 m lijevo ili desno, bio bi se nasukao. Udario je u jedinu stijenu tamo koja nije duboka, a dno je na 30 metara, objašnjava ekipi HTV-ove emisije More Boris Jelenović, vlasnik Ronilačkog centra “Neptun” Šilo.
Mještani još uvijek pamte noć kada je dospio na dno. Orkanska je bura puhala više od 150 kilometara na sat, kaže Ivo koji je tada bio 14-godišnjak zaljubljen u more.
– Uvijek se sjetim brodoloma kad je bura, kad puše bura, kaže Ivo Car.
Brod je bio na putu prema Rijeci. Krenuo je iz Svetoga Jurja, oglušio se na zabranu isplovljavanja zbog bure.
– Međutim, imali su jednog bolesnog mornara i svakako su htjeli doći do Rijeke, jer je u Rijeci postojao još jedan grčki brod na vezu koji je imao liječnika. Kapetan se odlučio da bi ipak se probio do Rijeke. Jaka bura ga je cijelo vrijeme pratila, na kraju se usidrio ispred Selaca, priča Jelenović.
Bura je bila toliko jaka da ga je, iako je bacio dva sidra s lancima i upalio motore kako bi ostao na mjestu, bura nosila, čega njegova posada vjerojatno nije niti bila svjesna.
– S dva sidra i po 200 m lanca brod je usprkos vožnji motorom polako išao prema Krku. Kad je došao između Klimna i Šila, udario je u stijenu, napravila se rupa i brod je počeo tonuti. To je bilo u 4 ili 5 ujutro. U tom momentu, kapetan Theodoras Belesis naredio je da se svi bace u more i pokušaju spasiti, kaže Jelenović.
A naredio je posadi i da ga svežu za kapetanov most, kako bi, kao što tradicija nalaže, potonuo sa svojim brodom. I tim je činom ušao u legendu. A bura je bila sve jača.
To je bilo jedno strašno nevrijeme, takvo nepamtljivo nevrijeme je bilo da se nije vidjelo ni Crikvenice čak, koliko je bura bila jaka, velika… Ali moj pokojni nonić s prozora je gledao u more i njemu su se napravila neka svjetla, kaže Ivo Car.
I ta svjetla, koja je djed vidio na samo trenutak, odredila su sudbinu nekolicine pomoraca.
– Kad mi je to rekao, odmah sam krenuo prema prvoj uvali da idem prema Klimnu, da vidim ako je negdje netko nastradao. Pomalo sam pješke išao prema Klimnu i najedanput sam u jednome grmu spazio čovjeka, prisjeća se Car.
Ovome 66-godišnjaku su i danas oči ispunjene suzama kada se sjeti promrzloga grčkoga pomorca. A nakon što se oporavio – Grk je otišao. Vjerojatno želeći zaboraviti Jadransko more, Podvelebitski kanal i Kvarner. Iako razumije, Ivo koji je proživio i doživio mnogo toga u svojih 27 godina plovidbe, ima veliku želju vezanu za taj događaj koji ga prati cijeli život. Želi vidjeti Grka pomorca kojemu je spasio život:
– To bi mi bila najljepša uspomena u životu, kad bi mi on došao i rekao: “Evo mene Ive, tu sam kod tebe”. Ja bih rekao: “Svaka ti čast, sretan budi i dalje!”
A tu, kobnu noć, preživjela su samo četiri pomorca. Svi teško ozlijeđeni sa smrzotinama. More je uzelo osam života. I od tada, od te 1968. godine, svake godine mještani bacaju vijenac u more kao spomen na osmero pomoraca. Iako žive uz more, od mora, kažu, more je snaga, snaga koja daje, ali i uzima.
Video reportažu pogledajte ovdje.
Sindikat pomoraca Hrvatske novim je dopisom apelirao na Ministarstvo zdravstva i RH da pomorcima omoguće cijepljenje protiv COVID 19.
Ovoga puta pozivamo se na zajednički dopis European transport worker federation i European Community shipowners associations kojim se obrazlaže presudna važnost davanja prioriteta pristupu cjepivu na Covid 19 pomorcima, kao ključnim radnicima u održavanju na životu cjelokupne svjetske industrije.
Glavni tajnik SPH, Neven Melvan naglasio je kako hrvatski pomorci mogu imati problema u očuvanju svojih radnih mjesta ukoliko se nadležna ministarstva ogluše na navedene argumente.
Na svjetskom tržištu rada se permanentno vodi nemilosrdna bitka za radna mjesta, a pojedine države čine sve kako bi njihovi pomorci imali sve uvjete za hitan i olakšan ukrcaj, komentirao je Melvan.
SPH traži hitnu reakciju nadležnih ministarstava i rezervaciju potrebnog broja cjepiva za hrvatske pomorce!
