O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 906

Royal Caribbean ponovo krstari u svibnju

By
Tomislav
-
0
Foto: Cruise Industry News

Royal Caribbean International šalje Quantum of the Seas iz Singapura na krstarenje, a ostatak flote još uvijek ne plovi.

Linija za krstarenje sa sjedištem u Miamiju mogla bi započeti krstarenje od svibnja, prema najavljenom rasporedu.

Očekivano isplovljavanje svakog broda Royal Caribbean International može se promijeniti zbog krize COVID-19, no zasad dostupne informacije o krstarenjima su:

Adventure of the Seas
Kapacitet na 100%: 3.100
Datum: 22. svibnja 2021
Matična luka: Barcelona
Trajanje: 5 noćenja
Plan putovanja: Villefranche, La Spezia i Civitavecchia

Allure of the Seas
Kapacitet na 100%: 5.400
Datum: 3. svibnja 2021
Matična luka: Port Canaveral
Trajanje: 7 noćenja
Plan putovanja: Labadee, Falmouth i CocoCay

Anthem of the Seas
Kapacitet na 100%: 4.100
Datum: 7. svibnja 2021
Matična luka: Southampton
Trajanje: 7 noćenja
Plan putovanja: Zeebrugge, Rotterdam, Le Havre i Bilbao

Foto: Cruise Industry News

Brilliance of the Seas
Kapacitet na 100%: 2.100
Datum: 1. svibnja 2021
Matična luka: Tampa
Trajanje: 5 noćenja
Plan putovanja: George Town i Cozumel

Enchantment of the Seas
Kapacitet na 100%: 2.250
Datum: 1. svibnja 2021
Matična luka: Baltimore
Trajanje: 5 noćenja
Plan putovanja: King’s Wharf

Explorer of the Seas
Kapacitet na 100%: 3.100
Datum: 5. svibnja 2021
Matična luka: Galveston
Trajanje: 5 noćenja
Plan putovanja: Costa Maya i Cozumel

Freedom of the Seas
Kapacitet na 100%: 3.600
Datum: 8. svibnja 2021
Matična luka: Cape Liberty
Trajanje: 5 noćenja
Plan putovanja: King’s Wharf

Grandeur of the Seas
Kapacitet na 100%: 1.950
Datum: 5. prosinca 2021
Matična luka: Bridgetown
Trajanje: 7 noćenja
Plan putovanja: Scarborough, Port of Spain, St. George, Fort de France, Rosseau i Castries

Foto: Cruise Industry News

Harmony of the Seas
Kapacitet na 100%: 5.400
Datum: 4. svibnja 2021
Matična luka: Barcelona
Trajanje: 5 noćenja
Plan putovanja: Marseille, La Spezia i Civitavecchia

Independence of the Seas
Kapacitet na 100%: 3.600
Datum: 3. svibnja 2021
Matična luka: Fort Lauderdale
Trajanje: 4 noćenja
Plan putovanja: Nassau i CocoCay

Jewel of the Seas
Kapacitet na 100%: 2.100
Datum: 4. svibnja 2021
Matična luka: Kopenhagen
Trajanje: 5 noćenja
Plan putovanja: Flam, Bergen i Kristiansand

Liberty of the Seas
Kapacitet na 100%: 3.600
Datum: 02. svibnja 2021
Matična luka: Galveston
Trajanje: 7 noćenja
Plan putovanja: Cozumel, George Town i Falmouth

Mariner of the Seas
Kapacitet na 100%: 3.100
Datum: 3. svibnja 2021
Matična luka: Port Canaveral
Trajanje: 4 noćenja
Plan putovanja: CocoCay, Nassau i CocoCay

Navigator of the Seas
Kapacitet na 100%: 3.100
Datum: 02. svibnja 2021
Matična luka: Miami
Trajanje: 4 noćenja
Plan putovanja: Cococay, Nassau i CocoCay

Oasis of the Seas
Kapacitet na 100%: 5.400
Datum: 02. svibnja 2021
Matična luka: Fort Lauderdale
Trajanje: 4 noćenja
Plan putovanja: Cozumel

Foto: Cruise Industry News

Odyssey of the Seas
Kapacitet na 100%: 4.100
Datum: 9. svibnja 2021
Matična luka: Civitavecchia
Trajanje: 12 noćenja
Plan putovanja: Heraklion, Ashdod, Haifa, Kusadasi, Pirej i Napulj

Ovation of the Seas
Kapacitet na 100%: 4.100
Datum: 21. svibnja 2021
Matična luka: Seattle
Trajanje: 7 noćenja
Plan putovanja:  Juneau, Skagway, ledenjak Endicott Arm & Dawes i Victoria

Quantum of the Seas
Datum: U upotrebi od 1. prosinca 2020
Matična luka: Singapur
Trajanje: 3 i 4 noćenja
Plan putovanja: Na moru

Radiance of the Seas
Kapacitet na 100%: 2.100
Datum: 21. svibnja 2021
Matična luka: Vancouver to Sewarda
Trajanje: 7 noći
Plan putovanja: Ketchikan, Icy Strait Point, Juneau, Skagway i ledenjak Hubbard

Rhapsody of the Seas
Kapacitet na 100%: 2.100
Datum: 1. svibnja 2021
Matična luka: Ravenna
Trajanje: 7 noći
Plan putovanja: Kotor, Krf, Pirej, Mikonos i Argostoli

Serenade of the Seas
Kapacitet na 100%: 2.100
Datum: 16. svibnja 2021
Matična luka: Vancouver
Trajanje: 7 noćenja
Plan putovanja: Ketchikan, Juneau, Skagway i Tracy Arm Fjord

Foto: Cruise Industry News

Spectrum of the Seas
Kapacitet na 100%: 4.100
Datum: 7. ožujka 2021
Matična luka: Šangaj
Trajanje: 5 noćenja
Plan putovanja: Nagasaki i Kagoshima

Symphony of the Seas
Kapacitet na 100%: 5.400
Datum: 1. svibnja 2021
Matična luka: Miami
Trajanje: 7 noćenja
Plan putovanja: Labadee, San Juan, Charlotte Amalie i CocoCay

Vision of the Seas
Kapacitet na 100%: 2.000
Datum: 02. svibnja 2020
Matična luka: San Juan
Trajanje: 7 noćenja
Plan putovanja: Charlotte Amalie, St. Croix, Philipsburg, Castries, Bridgetown i Basseterre

Voyager of the Seas
Kapacitet na 100%: 3.100
Datum: 4. svibnja 2021
Matična luka: Tianjin
Trajanje: 4 noćenja
Plan putovanja: Fukuoka

 

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

U slučaju jakog potresa mogli bi popustiti spremnici s naftom u Gaženici – kakav je plan?

By
redakcija
-
0

Što će se dogoditi pođe li nešto po zlu u Tankerkomercovom Terminalu za trgovinu tekućom robom u Gaženici? Scenariji su različiti, a u najgorem slučaju kolapsa svih spremnika benzina i dizela te nastanka požara bio bi ugrožen život svih djelatnika koji bi se u trenutku nesreće našli na Terminalu; piše 057info. Materijalna šteta bila bi velika, došlo bi do nestanka struje, sustavi za gašenje požara bili bi uništeni te bi došlo do onečišćenja zraka produktima izgaranja naftnih derivata. U ovom slučaju, djelatnici na području postrojenja ne bi bili u mogućnosti reagirati na nasreću te bi bilo nužno aktiviranje Vanjskog plana zaštite i spašavanja Zadarske županije preko ŽC 112 Zadar, stoji u Vanjskom planu zaštite i spašavanja, kojega je Zadarska županija objavila u novom broju Službenog glasnika.

Vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari izrađuju županije za svako područje postrojenja koje prema odredbama Uredbe o sprečavanju velikih nesreća uključuju opasne tvari. Njime se određuju vrste opasnosti i moguće posljedice velike nesreće u području postrojenja po ljude, materijalna dobra i okoliš izvan područja postrojenja, preventivni postupci, mjere za uklanjanje neposrednih posljedica itd.

U ovom slučaju radi se o Tankerkomercovom terminalu kojim upravlja Crodux, a navodno ne prelazi u vlasništvo Petrola, koji je prema izjavama Ivana Čermaka otkupio samo biznis s benzinskim postajama. Temeljna djelatnost operatera na lokaciji TTTR je skladištenje i manipulacija tekućom robom. Pretakanje tekućih naftnih derivata obavlja se iz brodova u spremnike i iz spremnika u brodove, vagon cisterne i auto cisterne. Svi spremnici su izgrađeni na betonskoj podlozi i smješteni su u betonske tankvane koji služe da u slučaju havarije spremnika zadrže teret unutar bazena i na taj način spriječe razlijevanje tereta. Spremnici su zaštićeni antikorozivnim premazima i reflektirajućom svijetlom bojom s natpisom „Crodux”.

Foto: Zadarska županija

Rješenjem MUP-a Policijske uprave Zadarske Tankerkomerc d.d. – Terminal i trgovina tekućom robom u Gaženici razvrstan je u Ih kategoriju ugroženosti od požara. Na području postrojenja Terminal i trgovina tekućom robom nije formirana služba zaštite od požara te poslove preventivne zaštite od požara i unutarnji nadzor nad provođenjem propisanih mjera zaštite od požara obavlja jedan referent. Operativne poslove zaštite od požara koji uključuju intervencije gašenja požara, intervencije kojima se otklanjaju opasna stanja koja mogu prouzročiti požar/eksploziju, tehničke intervencije te intervencije vezane za spašavanje ljude i imovine iz prostora ugroženih požarom/eksplozijom obavlja temeljem Ugovora JVP Zadar – Ispostava Gaženica.

Najgori slučaj na području postrojenja Terminal i trgovina tekućom robom podrazumijeva istjecanje čitave količine benzina i dizela iz svih spremnika na lokaciji kao posljedica domino efekta te nastanak požara. U crvenoj zoni visoke smrtnosti, koja se prostire u radijusu do 275 metara između spremnika R-3 i R-4 i izlazi izvan samog postrojenja, šireći se na objekte i spremnike Kepola, Polikema (u stečaju) i Elgrada, u ovom slučaju očekuju se smrtne posljedice za osobe koje se u njoj zateknu. U narančastoj zoni u radijusu do 330 metara također bi nastala značajna materijalna šteta sa smrtnim ishodima,dok se žuta i zelena zona šire do 475 metara udaljenosti, u kojima se ne očekuju posebne štetne posljedice. U slučaju štetnog događaja koji bi mogao dovesti do havarije potrebno će biti evakuirati do 150 osoba.

Uzrok štetnog događaja može biti prirodna nepogoda jačeg intenziteta (potres), nepažnja i nepravilno rukovanje opremom, zamor materijala, kvar uređaja, pukotina na spremniku itd. Kako bi se izbjegli neželjeni događaji potrebno je konstantno educirati djelatnike, mjeriti debljine stijenki, upotrebljavati materijala prema standardima, redovito održavati postrojenje.

U slučaju nastanka nesreće na području postrojenja odgovorna osoba ili očevidac pozivaju Županijski centar 112 koji aktivira žurne službe te o nesreći obavještava čelnike jedinice lokalne i regionalne samouprave. Gradonačelnik Zadra i načelnik Bibinja aktiviraju vlastite snage sustava civilne zaštite te po potrebi traže da župan aktivira vlastite snage sustava civilne zaštite.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Video: U Makarskoj nestaju prirodne uvale – inspekcije nigdje!

By
redakcija
-
0
Foto: čitatelj

Javio nam se čitatelj sa fotografijama i videom uništavanja pomorskog dobra u Makarskoj.

“Naše lipo Makarsko more, od plave zastave da rade ovo!” – kaže čitatelj.

Foto: čitatelj

Bez obzira na prosvjede i prijave građana na ilegalno nasipanje morske obale – inspekcije nisu izašle na teren!

Pogledajte kako to trenutno izgleda u Makarskoj:

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Havila Shipping zaključuje OCV ugovor s Nexansom

By
redakcija
-
0
Foto: Splash247.com

Norveška tvrtka Havila Shipping sklopila je ugovor o najmu s tvrtkom Nexans Norway za OCV Havila Phoenix izgrađen 2009. godine.

Ugovor bi trebao započeti u travnju i trajati 90 dana, s mogućnošću produljenja još 90 dana.

Prošli mjesec, Havila Shipping je preuzeo brod od DeepOceana nakon raskida ugovora o najmu, tvrdeći da je DeepOcean kršio ugovor.

Havila u floti, između ostalog, ima pet AHTS-ova, deset PSV-a i jedan brod za spašavanje.

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Changjiang Shipping naručuje riječni bulker u Dajin Heavy

By
redakcija
-
0
Foto: Splash247.com

Changjiang Shipping je naručio od tvrtke Dajin Heavy Industry, podružnice Shanghai Bestway-a, izgradnju 7.500 dwt bulk carriera.

LNG dual fuel bulker koristit će se za usluge duž rijeke Yangtze.

Isporuka broda predviđena je za 2022. godinu.

Changjiang Shipping najveći je brodarski operater uz rijeku Yangtze.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Video: Kamion “parkiran” u moru ispred vrata Nacionalnog parka Brijuni

By
redakcija
-
0
Foto: Morski.hr

Kamion “parkiran” u moru Istre, pred vratima Nacionalnog parka Brijuni  (Štinjanska vala) pljuska su zdravom razumu zemlji čija himna počinje rječima Lijepa naša domovino.

– Šaka u glavu te iste majčice zemlje  je hrvatski  pravilnik o zbrinjavanju otpadnih  vozila Fonda za zaštitu okoliša  u kojem se ni kamioni ni autobusi niti ne spominju, već samo vozila kategorije N (cestovna vozila koje služe za prijevoz tereta i koja imaju najmanje 4 iili 3 kotača i najveću dopuštenu masu veću od 1 tone) kao i kategorija N1 ( gdje ta motorna vozila za prijevoz tereta imaju najveću dopuštenu masu ne veću od 3,5 tone)  – kazao je predsjednik Udruge Zelene stope, Romeo Ibrišević; piše Morski.hr.

Andrej Jaklin, doktor znanosti i viši znanstveni suradnik u Centru za istraživanje mora rovinjskog Instituta Ruđer Bošković s prijateljem Mirom Vitasom otkrio je ovaj “krivo” parkirani kamion i prosljedio do zakletog neprijatelja auto olupina (ma gdje bile).

Provjereni podatak za one koji to žele znati – tona otpadnog motornog ulja u moru  po svom štetnom djelovanju odgovara količini otpadnog materijala koji stvara grad od 40 000 stanovnika.

– Čim malo more zatopli Andreju  Jaklin  će se pridružiti i članovi udruge Zelene stope koji su u proteklih 17 godina. uz pomoć tvrtke Renault Nisan Hrvatska i C I O S a iz prirode uklonili više od 16 000 sličnih olupina i odvezli ih na reciklažu. Obećali su da slična sudbina čeka i ovaj kamiončić – kaže Ibrišević.

Štinjanska vala

  • ronili M. Vitas i A. Jaklin
  • temperatura mora između 18,1ºC na površini i 17,7ºC na dnu
  • dubina 10 m, relativno dobra vidljivost za to područje
  • kamioncin je usmjeren kao da vozi prema jug, od obale, kao da je parkiran na dnu
  • pozicija kamioncina: 44º 53,498′ N i 13º 48,140′ E
  • pozicija na obali, okomito na kamioncin je cca 3 m zapadno od polomljene bitve: 44º 53,511′ N i 13º 48,142′ E
  • od kamioncina cca2 metra polu-lijevo prema obali leži preokrenuta barka
  • od prove barke cca 1,5 metara prema obali leži osobni automobil, preokrenut na krov

 

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Abordažni most

By
redakcija
-
0

Rimljani, koliko god su bili nadmoć na kopnu, nisu imali iskustva u pomorskom ratovanju, ali su vrlo dosjetljivo pomorske bitke pretvarali u bitke slične onima na kopnu. Na svoje brodove su ugradili “leteći most”.

Brodom bi se približili neprijatelju i spustili most koji za vrijeme plovidbe stoji uspravno. Most je na kraju imao posebne hvataljke kojima se hvatao za neprijateljski brod i time ga čvrsto povezao, a legionari bi jurišali na palubu neprijatelja i na njoj nametnuli borbu kopnenog tipa, prsa o prsa, u kojoj su bili nadmoćni; piše Gorgonija.com.

Snagu novog oružja prvi je osjetio iskusni kartažanski vojskovođa Hanibal u bitki kod Mila, uz sjeverne obale Sicilije, blizu Liparskih otoka. Primijetivši otprilike istobrojnu rimsku flotu, dojučerašnje “mušterije”, nonšalantno bez uobičajnih priprema za borbu uputio se u još jednu laku pobjedu. Čak je, siguran u ishod borbe, dozvolio da se prethodnica odvoji i rastegne flotu. Međutim, dok je glavnina flote stigla, Rimljani su primjenom novog oružja već porazili prethodnicu i trinaest brodova zarobili.

Novo oružje premašilo je sva očekivanja. Prije nego li su se Kartažani snašli, rimski legionari su već bili na njihovim palubama. Pretrpjeli su težek poraz, izgubili 50 brodova, od čega su 33 pala neoštećena u ruke Rimljana. Ova bitka ima još jedan presedan. Ovakav način ratovanja na moru omogućava napadaču da osvoji neprijateljski brod, a da ga pri tom ne ošteti. Tako se desilo da je rimska flota iz borbe izašla brojnija nego li je u borbu ušla.

“Leteći most”, odnosno abordažni most ili kako su ga Rimljani nazivali corvus (lat. gavran), uz manje preinake ostao je kao sastavni dio ratne opreme sve do posljednje pomorske bitke brodova na vesla – Lepantske bitke 1571. godine.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Nakon što je u Italiji izvučeno tijelo golemog kita, naš znanstvenik otkriva može li se tolike sisavce vidjeti u Jadranskom moru

By
redakcija
-
0

Nakon što je talijanska Obalna straža iz mora izvukla tijelo jednog od najvećih kitova ikad pronađenih u Mediteranu, izgleda da se u ovom slučaju najvjerojatnije radi o velikom kitu (kitu perajaru), latinskog naziva Balaenoptera physalus; piše Otvoreno more.

Veliki kitovi nisu rijetki gosti ni u Jadranu. Prošle godine redakciji Otvorenog mora obratio se čitatelj koji je na pučini između Šolte i Visa susreo kitove perajare.

Dr. sc. Alen Soldo iz Centra za studije mora Sveučilišta u Splitu tom je prigodom opisao specifičnosti te vrste sisavaca. Prenosimo dio teksta o toj vrsti kitova koji je prošle godine izišao u tiskanom izdanju Otvorenog mora:

Veliki kit je druga najveća životinja na našem planetu, nakon svoga bliskog rođaka – plavetnog kita. Naraste do 25 metara, a odrasli primjerci teže od 40 do 80 tona. Mužjacima treba šest godina da dosegnu spolnu zrelost, dok ženkama godinu više. To je inače dosta rano, posebice u usporedbi s njihovim životnim vijekom, za kojega većina podataka govori da traje oko 100 godina.

Ženka nakon spolne zrelosti rađa svako dvije godine, uglavnom po jedno mladunče, teško oko četiri tone i dugačko više od šest metara. Mladunčad, bez obzira na tu veličinu, stradava od orka ubojica koje ih posebice vrebaju.

Veliki kit je kozmopolitska vrsta koja se nalazi u svim umjerenim i subpolarnim morima, dok su danas vrlo rijetki u tropskim područjima, iako postoje podaci da su se tijekom 20. stoljeća i tamo često kretali.

U Mediteranu se uglavnom zadržavaju u zapadnom i centralnom dijelu, i to tijekom jesensko-zimskog razdoblja, tako da je dosta rijetka pojava kad se nađu u Jadranu, koji je za ovakve morske životinje zapravo usko i maleno more bez dovoljno hrane, te je stoga posljednji poznati podatak o posjetu ovog kita Jadranu iz 2017. godine.

Početkom ljeta, zagrijavanjem Mediterana, izlaze kroz Gibraltar i taj dio godine uglavnom borave u dubljim područjima istočnog Atlantika.

U ustima ima 500 do 900 ploča gusto poredanih kojima filtrira more jer su im glavna hrana račići koji čine zooplankton, ali u nekim područjima, ako im je dostupno, hrane se i malom plavom ribom te glavonošcima.

Od svih velikih kitova ova vrsta je najbrža i može razviti brzine i do 20 čvorova. Najvjerojatnije ta sposobnost nije razvijena radi lova, nego bijega od njihovih najljućih neprijatelja – orka.

Svakako treba napomenuti da su svi morski sisavci u Jadranu strogo zaštićene životinje te je i samo njihovo uznemiravanje kazneno djelo, za koje su određene zatvorske kazne.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Diana Shipping sklopila ugovor s Viterrom

By
redakcija
-
0
Foto: Splash247.com

Tvrtka Diana Shipping sklopila je ugovor za čarter s tvrtkom Viterra Chartering za 2005. izgrađeni panamax bulker Calipso.

Čarter je započeo prošli tjedan, a traje do vremena između 1. listopada i 15. prosinca, po cijeni od 10,400 dolara dnevno. Stopa je znatno viša od 8,250 dolara dnevno koje je prethodno plaćao Uniper.

Diana Shipping, koja posjeduje flotu od 37 bulkera, kaže da će čarter generirati oko 2,59 milijuna dolara prihoda na temelju minimalnog vremenskog razdoblja čartera.

 

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Najveći brodolom u povijesti

By
redakcija
-
0
Foto: Unsplash.com

Tijekom prvog punskog rata, nakon poraza od Kartažana u proljeće 285. godine p.n.e., rimska flota od približno 400 brodova prevozila je poraženu vojsku na Siciliju; piše Gorgonija. Pred samim ciljem, ploveći uz južnu obalu Sicilije, upali su u oluju.

Strahovito nevrijeme orkanske snage divljalo je pučinom. Do tada nitko ništa slično nije vidio. Visoki valovi udarali su o brodove, lomili jarbole, vesla i nadgrađe, kidali jedra i konope, a s paluba odnosili ljude.

Pod silinom valova pucali su trupovi, a brodovi se raspadali i tonuli. U oluji je potonulo 280 brodova, a zauvijek nestalo oko 100.000 ljudi. To je do danas najveći brodolom u povijesti pomorstva.

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

1...905906907...923Page 906 of 923

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©