O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 913

Porast broja samoubojstava pomoraca

0
Foto: Splash 247

Samoubojstvo među današnjim pomorcima je u porastu i potaknuto je negativnim posljedicama pandemije Covid-19 kao i nedostatkom svijesti o mentalnom zdravlju u industriji.

Specijalisti za podršku mentalnom zdravlju oštro upozoravaju da treba usvojiti politiku nulte tolerancije prema pitanjima mentalnog zdravlja i samoubojstvima na moru te da industrija mora shvatiti da mora još puno raditi prije nego što se situacija može riješiti.

„Samoubojstva pomoraca ozbiljan su problem jer je svaki život izgubljen na moru tragedija. Treba nam biti prioritet osigurati da se o ovom pitanju govori otvoreno i rješava na način koji će nam pomoći da spriječimo te gubitke u budućnosti” – rekao je Charles Watkins, klinički psiholog i direktor MHSS-a.

Watkins je rekao da je u interesu svakog poslodavca promicanje sigurnog, zdravog i poštenog radnog okruženja. Svaka tvrtka mora imati određenu politiku koja je u skladu s lokalnim zakonodavstvom, zajedno sa brzim sustavom za rješavanje pritužbi na maltretiranje i uznemiravanje, navodi Watkins.

„Treba postojati politika nulte tolerancije kako bi se ovaj problem shvatio ozbiljno. Vlasnici i menadžeri trebali bi ponuditi obuku i psihoedukaciju o ovoj temi kako bi osigurali sigurno, pošteno i produktivno radno okruženje na brodovima” – kaže Watkins.

Priznajući da je teško svesti slučajeve samoubojstava na jedan faktor, Watkins tvrdi da okruženje na brodu može pridonijeti mentalnom stanju pomoraca.

„Nasilje i uznemiravanje imaju pogubne učinke na pomorce, a posebno na one pomorce koji već pate od problema povezanih s mentalnim zdravljem. To je trend koji smo prihvatili i radimo na podizanju svijesti i edukaciji o opasnostima i potrebi postojanja sustava potpore” – rekao je Watkins.

Tim iz rješenja za podršku mentalnom zdravlju tvrdi kako se problem može početi rješavati jednostavno: otvoreno razgovarajući o tim incidentima i o samoubojstvu. I osposobljavajući pomorace da prepoznaju rizične kolege. Pomorcima treba dati poticaj za započinjanje razgovora o ovoj temi i naučiti ih kako pružiti olakšanje onima koji se muče, rekao je Watkins.

ITF traži izmjene Konvencije o pomorskom radu (MLC) kako bi bolje odražavala stvarni broj samoubojstava na moru.

Dobrotvorna organizacija Seafarers UK zahtijeva pouzdaniji izvor informacija o razmjerima samoubojstava na moru, a tužna pojava navodno se povećava zahvaljujući produljenom vremenu koje posada provodi na moru zbog ograničenja putovanja radi pandemije koronavirusa. Ukupni broj samoubojstava nije točno poznat jer se neka samoubojstva na moru mogu pogrešno evidentirati kao nesreće.

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Značajno otkriće: U Jadranskom moru pronađeno 19 živih plemenitih periski

0
Foto: Foto: Donat Petricioli, Tatjana Bakran-Petricioli, Silvija Kipson

Periska je najveći školjkaš Jadranskog mora, prosječne veličine između 30 i 50 centimetara, ali može dosegnuti visinu od 120 centimetara.

U podmorju Nacionalnog parka Brijuni pronađene su žive plemenite periske. Kako je pomor koji je u proljeće 2019. godine ušao u Jadransko more obuhvatio cijelo Sredozemno more, ova vijest je tim značajnija; piše Index. U ljeto 2020. pomorom su bile zahvaćene i posljednje žive populacije u Jadranu – na Kvarneru, u Paškoj uvali i Velebitskom kanalu – a u kasnu jesen je i posljednja velika zdrava populacija u Venecijanskoj laguni stradala gotovo u potpunosti.

O tom važnom nalazu te o budućim akcijama na zaštiti ove emblematične vrste školjkaša ekipa Indexa razgovarala je s dipl. ing. biologije, instruktorom ronjenja i podmorskim fotografom Donatom Petriciolijem, članom tima biologa koji su postavili kolektore mlađi periske u podmorje Brijuna.

„Prije četiri godine tim pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Tatjane Bakran-Petricioli i dr. sc. Silvije Kipson s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u kojem sam bio i ja, proučavao je protokole o premještanju zaštićenih morskih organizama s područja gdje su ugroženi na područja gdje mogu opstati. Pružila nam se tako prilika preseliti dvjestotinjak periski iz luke Pula gdje su bile ugrožene izgradnjom marine na dva mjesta u podmorje Nacionalnog parka Brijuni. Presađene periske smo pratili, bilježili njihovo uspješno preživljavanje i rast pa smo nažalost tako popratili i ugibanje svih periski na Brijunima zbog masovnog pomora. Nakon tog, u dogovoru sa stranim biolozima mora, razmatrali smo što se može učiniti. Tako je naš mali tim zajedno s kolegama iz više istraživačkih instituta, sveučilišta, javnih ustanova i nevladinih organizacija duž Jadrana paralelno postavio kolektore na više mjesta, od Dubrovnika do Rovinja“ – kaže Donat i dodaje kako su periske zapravo vrlo lako pronašli.

„Početkom ljeta mi smo, uz sve potrebne dozvole za rad sa strogo zaštićenim organizmima u podmorju Nacionalnog Parka Brijuni postavili na dva mjesta, u uvali Javorike i u uvali Pisak, ukupno 21 kolektor mlađi periski. To su vrlo jednostavni i jeftini kolektori, koji su se pokazali vrlo učinkoviti. Na mreže kolektora nahvatala se mlađ raznih obraštajnih organizama koji imaju planktonsku fazu ličinki pa tako i mlađ periski. Kolektore smo vrlo pažljivo izvadili, jer su male periske izuzetno osjetljive, prebacili ih u priručni laboratorij te vrlo detaljno pregledali. Pronađene periskice smo prebacili u aeriranu morsku vodu i sljedećeg dana predali Akvariju Pula. Bilo ih je čak devetnaest!“ – kaže gospodin Petriciolij.

Pronalazak ovih malih periski je vrlo važan. U ovom pokusu prikupljanja mlađi periski utvrdili su da je postojao mrijest odraslih plemenitih periski pri kraju ili čak nakon opisanog pomora. Mlađ su sakupili i timovi kod Omiša, kraj Rovinja, a nekidan je jedan uzgajivač školjkaša kod Savudrije također pronašao živu mlađ. To upućuje da ipak postoji žive odrasle periske koje se još uvijek uspješno mrijeste. Vjeruje se da će pokus ponoviti i ove godine i tako posredno, utvrditi da li još ima živih odraslih periski. To je puno učinkovitije nego preroniti cijelu našu obalu.

Na pitanje o tome gdje se zbrinjavaju pronađene periske, gospodin Petriciolij odgovara: „Mi smo ih u dogovoru s Akvarijem Pula smjestili kod njih zato jer Akvarij koristi čistu morsku vodu iz bušotine i dodatno je dezinficira, dakle periske su sigurne od parazita. Također, uspješno su riješili prehranu periski mikroplanktonom što, koliko je meni poznato, nitko drugi na Jadranu, nije. Razmišljali smo i o smještaju u kaveze za zaštitu od predatora na mjestu nalaza, no tako periske nisu sigurne od pomora dok god se uzročnici još uvijek nalaze u okolišu. Pokazalo se da u hladnijem dijelu godine procesi povezani s masovnim pomorom sporije napreduju. No, svjesni smo u potpunosti da ovaj broj živih periski koje smo pronašli u kolektorima ne znači puno za obnovu njihovih populacija. Tu moramo računati na prirodne procese.“

U cijelom području gdje je nekad periska živjela, a to su plićaci sedimentnog dna cijelog Sredozemnog mora gdje je pomor do sada uništio preko 99.99 % periski. Tako je i u Jadranu.

„Ne znamo gdje ih ima osim nekoliko pojedinačnih primjeraka. Po nalazu mlađi i po dojavama našeg kolege Marinka Babića čiji tim roni oko Istre, možemo pretpostaviti da pokoji primjerak više postoji u Sjevernom Jadranu, ali sve su to pojedinačni nalazi. Vidjet ćemo kakva će situacija biti ovog ljeta…“, kazuje Donat Petriciolij.

Pomor periski je prvi put zabilježen uz obalu Španjolske 2016., znanstvenici su, svjesni ozbiljnosti te pojave 2017. napisali znanstveni članak u čijem naslovu stoji “SOS Pinna nobilis”, pomor se potom brzinom morskih struja proširio po cijelom Mediteranu, a u proljeće 2019. stigao je i u Jadransko more. U sljedeće dvije godine potpuno je opustošio sve jadranske populacije.

Zasad znamo da u je većini bolesnih periski bila prisutna parazitna praživotinja Haplosporidium pinae, a u ostalim i dvije vrste bakterija. O primarnom uzročniku još se diskutira. No, ne može se isključiti i posredni utjecaj čovjeka kroz izazivanje povećanja temperature mora zbog čega je cijeli ekosustav mora u vrlo jakom stresu. Povećanje temperature mora pogoduje napredovanju patogena.

„Uz ovoliki angažman tako malog broja ljudi koji žele, hoće i znaju što bi trebalo raditi te uz ovoliku količinu novca koju nam na raspolaganje daje Republika Hrvatska te ostale države Mediterana, moramo se nadati da će ipak priroda i njene sile poštedjeti plemenitu perisku od izumiranja. Ja sam u tome oprezni optimist.“ – kaže za kraj gospodin Petriciolij.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Katastrofa talijanskog broda Costa Concordia

0
Foto: Povijest.hr

Na današnji dan, 13. siječnja 2012. godine, došlo je do strahovite pomorske katastrofe koja je dovela do uništenja broda Costa Concordia kod talijanske obale. Poginula su 32 putnika i člana posade te jedan član spasilačke ekipe, tako da je ukupan broj poginulih u konačnici iznosio 33.

Brod Costa Concordia nalazio se u trenutku nesreće na prvoj dionici svog krstarenja po Sredozemnom moru, s ukrcanih čak 3.206 putnika i 1.023 člana posade; piše Povijest.hr. Plovilo je bilo dugačko preko 290 metara i široko 35 i pol metara, a gaz mu je iznosio 820 centimetara. Pogonski stroj Coste Concordije imao je čak oko 103.000 konjskih snaga, što je tom brodu s trinaeset paluba omogućavalo maksimalnu brzinu od 23 čvora.

Na kobno putovanje isplovila je Costa Concordia iz luke Civitavecchia, smještene oko 60 kilometara sjeverozapadno od Rima. Nakon sedamdesetak kilometara plovidbe brod se približio otočiću Giglio u Tirenskom moru, udaljenom oko petnaest kilometara od najbliže talijanske obale (na obalnom području Toskane). Costa Concordia plovila je u neposrednoj blizini otoka i udarila u podvodni greben udaljen oko 300 metara od njegove obale, kod ulaza u glavnu otočnu luku, zvanu Giglio Porto. U oplati broda nastala je poderotina duga oko 70 metara, zbog koje se Costa Concordia počela puniti vodom. Brod je izgubio dio funkcija te se ispred spomenute luke Giglio Porto tijekom sljedećih nekoliko desetaka minuta počeo ozbiljno naginjati. Naposljetku je naređena evakuacija, tako da je iskrcan veći dio od 4.252 osobe na brodu. Ipak, nekoliko desetaka putnika i članova posade nedostajalao je pa je organizirana akcija njihovog spašavanja. Nažalost, spomenute 33 osobe izgubile su život, po čemu je to bila jedna od najtežih pomorskih tragedija u dosadašnjem dijelu 21. stoljeća.

 

 

 

HOĆE LI NETKO BAREM OTVORITI PADOBRAN HRVATSKIM LUKAMA?

Scorpio Bulkers prodaje još jedan bulker

0
Foto: Splash 247

Scorpio Bulkers, koji će uskoro biti preimenovan u Eneti, jer prelazi u sektor vjetrenjača, prodao je još jedan bulker ovog tjedna.

Tvrtka je prodala ultramax SBI Vagu izgrađenog 2017. godine, kojeg je na dugoročni najam preuzela tvrtka Ocean Yield. Brod je prodan neimenovanoj kompaniji s isporukom zakazanom za ovo tromjesečje.

Iz Scorpia navode da je brod prodan za 18,65 milijuna dolara. Prema VesselsValue, bulker ima tržišnu vrijednost od 17,95 milijuna dolara.

Prošli je tjedan Scorpio Bulkers prodao kamsarmax SBI Lynx izgrađen 2018. godine, koji je također u najmu Ocean Yield-a, za 22,25 milijuna dolara.

Otkako je najavio promjenu u sektoru poslovanja, Scorpio prodaje bulkere i radi na tome da dovrši rasprodaju cjelokupne flote u prvom kvartalu ove godine.

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Tufton Oceanic kupuje chemical tanker

0
Foto: Splash 247

Kompanija Tufton Oceanic Assets povećala je svoju flotu na 20 brodova kupnjom chemical tankera za 15,2 milijuna dolara.

Tufton navodi da će brod raditi u vodećem sektoru za prijevoz kemikalija.

Prošli je tjedan kompanija predstavila korporativnu reorganizaciju u kojoj se poslovanje podijelilo na dva dijela, a uprava je stekla znatno veći udio u poslu.

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Iranski tankeri s gorivom stigli do venezuelanske i sirijske obale

0
Foto: Marine Traffic

Iranski tankeri s naftom i benzinom stigli su do obala Sirije i Venezuele. Iranski tanker s dva milijuna barela sirove nafte prešao je Sueski kanal i vjerojatno će stići u sirijsku luku Banias sljedećeg ponedjeljka, navodi Tanker Trackers, koji nadzire kretanje trgovačkih brodova, kao i otpremu i skladištenje sirove nafte putem interneta, Geopolitika News.

Prema informacijama, tri iranska tankera – Forrest, Fortune i Foxon – s ukupnom količinom od 130 milijuna litara benzina stići će u Venezuelu.

Iranskim tankerima obično treba 45 dana da stignu do Venezuele kružeći Južnom Afrikom, a očekuje se da će i drugi iranski tankeri, osim njih troje, uskoro zaobići „Crni kontinent“.

Prema Tanker Trackers-u, ta trgovačka plovila obično nose venezuelansku tešku sirovu naftu namijenjenu azijskim zemljama, nakon istovara iranskog benzina u venezuelanskim lukama.

Iran je usprkos prijetnjama Sjedinjenih Država (bilo je i onih neslužbenih i poluslužbenih koje su govorile da će ih američki vojni brodovi potopiti prije ulaska u venezuelanske vode) s obzirom da je Venezuela pod snažnim američkim ekonomskim  sankcijama koje uključuju i energetski sektor, već ranije uspješno poslao nekoliko karavana tankera s gorivom u tu južnoameričku i karipsku zemlju.

Podsjećamo kako je i Iran pod snažnim američkim sankcijama, također (i ponajprije) onim energetskim i da je Trumpova administracija zabranila svim državama uvoz njegove nafte pod prijetnjom kažnjavanja tvrtki koje to budu činile. Teheran i njegovi poslovni partneri djelomično pronalaze načine za zaobilaženje tih sankcija ali iransko gospodarstvo, neovisno o tome, trpi velike štete ograničenim izvozom “crnog zlata”.

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Oštećeni brod 2 tjedna nakon nesreće još je uvijek u Sueskom kanalu

0
Foto: The Fleet Mon

29. prosinca bulk carrier Christos Theo pretrpio je oštećenja na kormilu i propelerima u Sueskom kanalu dok je pokušavao izbjeći sudar, ploveći u smjeru sjevera.

Brod je tad otegljen i usidren u Velikom gorkom jezeru te je do današnjeg dana u istom položaju. Čeka tegljenje do odredišne luke Koper (Slovenija), a nakon toga ga čeka popravak u brodogradilištu.

 

 

 

HOĆE LI NETKO BAREM OTVORITI PADOBRAN HRVATSKIM LUKAMA?

Njemački jedriličar na utrci oko svijeta ima laboratorij sličan onima na velikim istraživačkim brodovima

0
Foto: Unsplash / Josh Sorenson

Njemački jedriličar Boris Herrmann je prvi Nijemac koji na krstašu Seaexplorer – Yacht Club de Monaco sudjeluje na Vendee Globe, izuzetno zahtjevnoj regati oko svijeta. Međutim, ovaj 39-godišnji solo jedriličar, osim što boljeg plasmana, želi pomoći znanstvenicima da dobiju podatke o Južnom Oceanu, kako bi mogli utvrditi utjecaj klimatskih promjena; piše Otvoreno more.

Naime, u suradnji s glavnim sponzorima – Yacht Club de Monaco i tvrtkom Kuehne & Nagel, njemački skiper se složio da na svojoj jedrilici ima SubCtech Ocean laboratorij, sličan onima na velikim istraživačkim brodovima.

Taj uređaj automatski pumpa morsku vodu i analizira brojne parametre od kojih su tri najvažnija – salinitet, temperatura i količina CO2 na površini.

Do sada je bilo vrlo malo takvih podataka o Južnom Oceanu, pa je zajednica svjetskih znanstvenika oduševljena obećanjem kako će uz pomoć napredne tehnologije dobiti relevantne informacije koje će im pomoći da utvrde na kakav način klimatske promjene utječu na Južni Ocean.

Dr. Stefan Raimund, glavni znanstveni savjetnik projekta prikupljanja podataka sa regatne jedrilice Seaexplorer, kazao je medijima kako je Južni Ocean bilo slabo pokriveno područje po pitanju CO2 promatranja, pa su podaci sa Borisove jedrilice izuzetno važni za stjecanje novih saznanja.

Dr. Peter Landschützer sa Max Planck instituta za meteorologiju i dr. Toste Tanhua iz Geomara u gradu Kielu će dobivene podatke uskoro ubaciti u SOCAT bazu podataka kako bi bili dostupni znanstvenicima širom svijeta.

 

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Najnovija predviđanja: Kada će neke od glavnih linija za krstarenje početi s radom

0
Foto: Unsplash, Fernando Jorge

Velike linije za krstarenja planiraju ponovno pokretanje krstarenja tijekom 2021. godine. Evo najnovijih podataka:

Carnival Cruise Line

Carnival Cruise Line produžio je obustavu svih krstarenja u SAD-u do 31. ožujka. Pet različitih kruzera također je imalo dodatna otkazivanja, vezano uz radove u luci ili na suhom vezu.

Nedavno isporučeni Mardi Gras također je odgodio prve plovidbe, kao što je ranije najavljeno. Trenutno je u Barceloni, a trebao bi isploviti iz Por Canaverala na svom prvom krstarenju u travnju.

Foto: Marine Traffic

Royal Caribbean International

Royal Caribbean ponovno je u Aziji, s lokalnim programom posvećenim isključivo stanovnicima Singapura. U prosincu je bilo nekoliko kratkih krstarenja kruzerom Quantum of the Seas, koji bi trebao nastaviti s radom u sljedećih nekoliko mjeseci.

Ostala svjetska krstarenja su i dalje zaustavljena. Još je u prosincu tvrtka objavila da je produžena obustava plovidbe do 28. veljače.

Otkazivanja krstarenja u Australiji produžena su do 30. travnja. Do više otkazivanja je došlo i zbog prodaje Empress of the Seas i Majesty of the Seas, koji su flotu napustili u prosincu.

MSC Cruises

Nakon odluke talijanske vlade, MSC je bio prisiljen privremeno zaustaviti mediteranske plovidbe tijekom blagdana.

MSC Grandiosa, koji je plovio u regiji od 16. kolovoza, sada bi trebao ponovno početi ploviti 24. siječnja. Još jedan brod koji plovi u regiji, MSC Magnifica, odgodio je povratak za 14. veljače.

Foto: Marine Traffic

Privremena stanka plovidbi u SAD-u dodatno je produžena, otkazujući sva krstarenja do 28. veljače.

Norwegian Cruise Line

Norwegian Cruise Line je 1. prosinca najavio još jedno produženje stanke u krstarenjima, utječući na sva krstarenja predviđena do kraja veljače i neka krstarenja u ožujku.

Foto: Marine Traffic

Nedavno je tvrtka otkazala plovidbe za ožujak, zbog zahtjeva američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Norwegian bi mogao biti spreman za ponovno pokretanje krstarenja u Europi, s dva broda u Crnoj Gori.

Costa Cruises

U prosincu je Costa Smeralda, bio jedini aktivni kruzer kompanije i plovio je talijanskim vodama. Krstarenje je, međutim, prekinuto tijekom blagdana na zahtjev talijanske vlade. Sada je ponovno zakazano za 31. siječnja, no ovaj puta Costa Deliziosom.

Disney Cruise Line

Disney Cruise Line je produžio pauzu do 28. veljače i trenutno planira ponovno pokretanje krstarenja u ožujku.

Foto: Unsplash, Christian Lambert

Princess Cruises

Princess Cruises nedavno je produžio stanku do 14. svibnja.

Osim toga, krstarenja s više od sedam noćenja plovidbom iz i u Sjedinjene Države već su sada otkazana do 1. studenog.

Foto: Vessel Finder

Također su najavili da prodaju Sea Princess i Sun Princess; što je rezultiralo dodatnim otkazivanjima krstarenja.

Genting Cruise Lines

Dream Cruises ponovno plovi, ovaj puta kruzerom Explorer Dream na Tajvanu. World Dream u međuvremenu ima u ponudi kratka krstarenja iz Singapura.

AIDA Cruises

AIDA je ponovno krenula s krstarenjem 5. prosinca. AIDAperla je započeo s krstarenjima prema Kanarima. Kasnije tijekom prosinca je i AIDAmar započeo s krstarenjem. No, prije nekoliko tjedana, krstarenja su ponovno morala biti obustavljena nakon nekih IT problema.

Sada planiraju nastaviti s radom 23. siječnja.

Foto: Marine Traffic

Celebrity Cruises

U prosincu su Celebrity Cruises produžili obustavu plovidbe za svoju globalnu flotu. Trenutno su otkazana sva krstarenja do 28. veljače.

Uz to, Celebrity je obustavio svoj zimski program 2020. – 2021. u Australiji, Aziji i Južnoj Americi.

Holland America Line

Holland America Line produžio je pauzu do 30. ožujka.

Foto: Marine Traffic

Neka krstarenja Aljaskom i mediteranska krstarenja su obustavljeni do početka lipnja, a krstarenja Kanadom i Novom Engleskom se neće održati do kolovoza.

TUI Cruises

TUI Cruises je bila jedna od prvih linija za krstarenja koja je započela plovidbu, 23. srpnja.
Trenutno plove Kanarima, kruzerima Mein Schiff 2 i Mein Schiff 1.

Windstar Cruises

U prosincu su Windstar Cruises donijeli odluku da se sva plovidba odgodi za svibanj. Sada je zakazan nastavak plovidbe za 15. svibnja sa Star Breezeom.

Foto: Vessel Finder

Tvrtka je također otkazala sva krstarenja Aljaskom za 2021. godinu.

Azamara

Azamara je otkazala krstarenja Južnom Amerikom, Afrikom i Australijom. Planiraju krenuti 20. ožujka s europskim krstarenjima na kruzeru Azamara Quest.

Silversea Cruises

Silversea Cruises otkazuje sva svoja krstarenja do početka travnja.

Foto: Marine Traffic

Silver Cloud započinje plovidbu 5. svibnja, Silver Wind 14. lipnja, Silver Shadow 28. travnja, Silver Spirit 20. travnja, Silver Muse 20. svibnja, Silver Whisper 20. lipnja, Silver Explorer 28. svibnja, Silver Moon 1. travnja i Silver Origin 3. travnja.

Virgin Voyages

Prvo krstarenje Virginom zakazano je za svibanj. Kruzer Scarlet Lady s 2.770 gostiju krenut će iz Miamija prema Karibima.

Foto: Vessel Finder

Valiant Lady je svoja mediteranska krstarenja odgodio do 2022. godine.

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Najveći prekooceanski putnički brod u povijesti

0
Foto: Povijest.hr

Najveći prekooceanski putnički brod na svijetu – Queen Mary 2 – krenuo je na današnji dan, 12. siječnja 2004. godine, na svoju prvu plovidbu, iz Southamptona u Engleskoj prema Fort Lauderdaleu na Floridi; piše Povijest.hr.

Brod ima ukupno 17 paluba, dug je 345 m, a visok 72 m. Pokreće je kombinirani pogon sastavljen od četiri šesnaestocilindrična dizel-motora i dvije plinske turbine izrađene na osnovu avionskih mlaznih motora. Vršna snaga cijelog sustava je 182,300 konjskih snaga, što omogućuje maksimalnu brzinu od 30 čvorova (56 km/h).

Queen Mary 2 trenutno je jedini brod koji obavlja redoviti prekooceanski prijevoz na Atlantskom oceanu. Osim te uloge, služi i kao kruzer, a svake godine obavlja i jedno putovanje oko svijeta. Na brod se može ukrcati preko 3000 putnika, a opslužuju ih 1253 člana posade. Brod sadrži 15 restorana i barova, pet bazena, kasino, kazalište, dvoranu za balove i prvi planetarij na moru.

Potrebno je naglasiti da danas postoje i veći putnički brodovi od QM 2, ali oni nisu namijenjeni redovitoj prekooceanskoj plovidbi, tako da QM2 sa sigurnošću drži titulu najvećeg prekooceanskog putničkog broda u povijesti. Čak je 3.2 puta veće tonaže od slavnog Titanica.

 

 

 

HOĆE LI NETKO BAREM OTVORITI PADOBRAN HRVATSKIM LUKAMA?