Predstavnici njemačke tvrtke “European Coastal Airlines“ prije nekoliko dana splitskom su gradonačelniku Ivi Baldasaru, predstavili ideju hidroaviona u Gradskoj luci koji bi Split povezali sa srednjodalmatinskim otocima. Projekt je to koji se već godinama kotrlja po medijima, ali iz nekog razloga nikako da se konačno i realizira. Hoće li ovog puta Nijemci uspjeti u naumu – nema garancije.
O prometovanju hidroaviona u gradskoj luci stručno mišljenje mora dati i splitska Lučka kapetanija. Kako nam kaže, lučki kapetan Boris Matošić, s “novim prijedlozima njemačke firme još nije upoznat“.
-To je priča koja već godinama traje. Njemačka je firma od Lučke uprave tražila da joj se dozvoli da hidroavionom može pristati uz gat svetog Nikole, odnosno u mandaraču Lučke kapetanije!? Lučka uprava je nama proslijedila prijedlog i mi smo ga, normalno, odbili. Za hidroavione u luci potrebna je prateća infrastruktura kao što su pontoni, objekt za osoblje, prijem putnika i ne znam gdje bi to sve stalo u luci, te koliko bi površine objekt zajedno s pontonom zauzeo. Nadalje, najbolja lokacija za terminal hidroaviona je Resnik, jer je na moru, ispred Resnika, predviđena zona za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona. Sigurnost brodskog prometa u gradskoj luci mora biti imperativ – kaže lučki kapetan Matošić.
Jedino što je, za sada, u cijeloj priči poznato je cijena povratne karte Split-Hvar koja bi, prema najavama iz njemačke tvrtke, iznosila oko 75 eura. Malo ili puno, čitateljima na prosudbu. No, valja usporediti tu cijenu s cijenom zračnog povezivanja u susjednoj Italiji gdje putničku liniju drže helikopteri. Primjerice, otočna skupina Tremiti povezana je helikopterom ljeti i zimi s 80 km udaljenom Foggijom. Stanovnici Tremita i njihovi gosti lete do 80 km udaljene Foggije za manje od 20 minuta, a uz potporu EU fondova za regionalni razvoj te sasvim prihvatljivu cijenu karte od 25 do 60 eura. Od Splita do Hvara ima 52 km udaljenosti, a ponuđena cijena zračnog prijevoza bila bi skuplja. Kada katamarani i većina trajekata pri vjetru brzine 70 km/h već odavno ne voze, helikopter još uvijek može letjeti. Hidroavioni ne smiju uzletjeti ako je visina vala viša od 40 cm, ili ako je, primjerice, bočni vjetar iznad 20 čvorova snage.
U izvanrednim uvjetima i po potrebi, granica operacija helikoptera je čak pri vjetru i od 110 km/h. Osim toga, helikopterima ne treba pista za uzlijetanje i slijetanje. Ako njemačka tvrtka bude imala strpljenja, morat će proći trnovit put do trenutka prvog slijetanja hidroaviona (čiju nabavu tek planiraju, op.a.) ispred Matejuške. Procedura je sljedeća: nakon što bude prihvaćena lokacija u Županijskom prostornom planu, potrebna je razrada plana nižeg reda, a to je Prostorni plan Splita, i to na način da se na temelju tog plana može izdati lokacijska dozvola. Poslije toga potrebno je utvrditi granicu lučkog područja za pristanište, pa zatim provesti evidenciju lučkog područja u katastru i zemljišniku. Sve je to pretpostavka za raspisivanje natječaja za dodjelu koncesije za hidroavionsko pristanište.
