Možda bi pravo pitanje bilo je li problem u odnosu prema Zadru i obrnuto, ili u novcu. Naime, uz činjenicu da je gradnja trajektnog terminala u Gaženici nazvanog i Nova luka Zadar, najaktualnijeg i, na žalost, jedinog bitnijeg projekta na ovom području zapela, valja istaknuti da Hrvatska, odnosno Vlada ima i dalje jako otvoren i aktivan pristup prema – kruzerskom turizmu.
Luka u Gaženici služila bi u velikoj mjeri baš tome, a i najavljen je dogodine dolazak upravo 300-metarskog kruzera koji će izmjeriti najveći 300-metarski gat u njoj.
No svjesni smo kako traju natezanja između ambicije Zadra da se luka dovrši, po projektu Nikole Bašića i odluke Vlade da se tako neće završiti. Štoviše, upravo smo svjedočili da je Ivica Tomić, diplomat i pomorski stručnjak smijenjen s čela Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar jer je, navodno postao preblizak zadarskom načinu rješavanja pristanišne zgrade, odnosno zgrade terminala.
Iz tog nikako ne smijemo zaključiti kako su Vlada, odnosno vlast u državi postale nezainteresirana za ovakve projekte ili da je »besparica« zaustavila takve ambicije.
Naime, upravo je objavljena informacija da Split dobiva megaluku od 200 milijuna kuna koja će primati i najveće kruzere?! Odnosno početkom godine počinje gradnja novih vanjskih vezova koji će splitsku luku pretvoriti u megaluku koja će moći primiti najveće kruzere, jer dosad mnogi kruzeri nisu mogli uploviti u Split zbog svoje dužine. Dvjesto milijuna kuna vrijedan projekt financirat će se kreditom Europske banke za obnovu i razvoj, koji će vraćati država i lučka uprava.
Po tome ni novac, nedostajući, nije problem. Nije bio ni u slučaju Zadra i Gaženice, jer je osiguran kreditom Europske investicijske banke i Njemačke razvojne banke, značajno povoljniji nego je moguće dobiti iz EBRD-a ili nego se država Hrvatska ovog trenutka može zadužiti. Problem ipak može biti novac, ako prihvatimo da Vlada odbija završiti zgradu u Gaženici zbog cijene od 50-ak milijuna eura, ma kako povoljna bila sredstva. Ili to, kako to obično čine ovdašnje lokalne vlasti, pripisati odnosu vlasti u Zagrebu spram Zadra.
Da je riječ o istim ili sličnim iznosima mogli bismo kazati – Split naprijed, Zadar stoj. Ipak nije riječ o istim iznosima. I, na žalost Zadra, nije riječ i o istoj moći vraćanja kredita. Iako će i splitski u velikoj mjeri vraćati država, ipak su prihodi splitske Lučke uprave (obje su »državne« u stvari jer su to dvije najveće putničke nacionalne luke otvorene za međunarodni promet) značajno veći od onih u Zadru.
