O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Jadrolinija obnavlja flotu, ‘Lastovo’ ide u mirovinu

Najava “Jadrolinijine” obnove flote dobra je vijest, najava gradnje moćnog trajekta za vanjske škoje (Lastovo, Vis, Korčulu, Hvar) još bolja, ali otočane je ražalostio završetak objave – legendarni trajekt “Lastovo” povući će se iz srednje Dalmacije!

Zbog čega su naši boduli tako vezani uz “Lastovo”, jedan od najstarijih trajekata u bijeloj floti, jednostavno je odgovoriti: on je definitivno najbrži trajekt, ima sjajne maritimne sposobnosti i lipu miru za manje škoje.

Brod “Lastovo” izgrađen je u Japanu 1970. godine, “Jadrolinija” ga kupuje osam godina poslije, “Ishizuchi” je prekršten u “Partizanku”, a iste godine u “Lastovo I.”, kako se zove do 1998., kad stječe sadašnje ime.

Na Velu Gospu 1993. dvije nautičke milje od luke Ubli izbio je požar u strojarnici, no uspješno je pristao u porat, putnici su evakuirani, a vatra je ugašena tek u zoru sljedećeg dana. Riječki brodar već tada ga je namjeravao poslati u rezalište, ali je ipak obnovljen, ugrađeni su mu novi motori, renovirani saloni…

Juri 15 milja

E u tim motorima i jest stvar; dok svi “Jadrolinijini” trajekti, od oldtajmera do najnovijih, voze oko 10 milja na uru, “Lastovo” juri i 14-15 milja, što značajno skraćuje putovanje, približavajući ga suvremenim standardima.

Tako, primjerice, svi trajekti do Splitu najbližeg Rogača (devet milja, oko 15 kilometara) burdižaju punu uru, dok “Lastovo” dojuri i za trideset pet, četrdeset minuta! Mogu i oni drugi toliko voziti; dvadeset i prvo stoljeće i napredak ljudske tehnologije valjda teže za tim, ali “Jadrolinija” ne šljivi brzinu ni standard života, kažu, štedimo naftu. I tako godinama…

Za razliku od mnogih modernih, “plitkih” trajekata, čija je prednost što gucaju na stotine vozila i putnika, “Lastovo” prima 60-ak auta i petstotinjak putnika, ali opet, za razliku od onih novih, “Lastovo” brodi i po teškome, zimskome moru bez problema.

Zato su Višani i Šoltani zaljubljeni u svoga japanskoga starca, koji uz mlađu braću, prostranijeg “Hektorovića” i sebi sličnog “Kašića”, predstavlja trajekte u koje boduli imaju puno povjerenje. Iz “Jadrolinije” zasad nisu objavili što će i kada biti s “Lastovom”, ali sudbina mu je namijenila ili rezalište ili neku od manje značajnih pruga u sjevernoj Dalmaciji.

Inače, u “Jadroliniji” su ponosno najavili narudžbu novog “mamlaza” koji će spajati Split i Lastovo, Korčulu, Hvar i Vis. Cijena bi mu, s projektiranjem i izgradnjom, bila oko 50 milijuna eura, a za posao projektiranja na međunarodnom natječaju izabrana je poljska tvrtka “Remontowa”, objavio je Alan Klanac, predsjednik Uprave “Jadrolinije”.

Brod bi imao kapacitet od oko dvije tisuće putnika i oko 200 vozila, restoran i druge prostorije za putnike, a plovio bi u paru s “Korčulom”, velikim trajektom 2007. godišta, kupljenim u Grčkoj, koji je već imao ozbiljnih problema s motorom, navigacijom, elektronikom (a i ruzinom), i boduli nisu oduševljeni njime.

Još tri godine

– Riječ je o ogromnom projektu. To će u povijesti “Jadrolinije” biti najskuplja novogradnja, a sve u skladu s misijom kompanije da održava visoku kvalitetu prometa – navodi Klanac, dodavši kako bi se nakon izrade ugovorne dokumentacije u prvoj polovini 2017., iste godine raspisao i međunarodni natječaj za gradnju broda, na kojemu u “Jadroliniji” očekuju i domaće brodograditelje, dok će gradnja trajati najmanje 24 mjeseca.

Dakle, kad se sve zbroji i oduzme, “Lastovo” će uveseljavati bodule barem još tri godine! A možda i ostane, makar Šoltanima zimi.

Mrvica: Čuo sam da će ga maknit…

O sudbini “Lastova” proćakulali smo i s neizostavnim dr. Antom Mrvicom, koordinatorom “Jadrolinijina” plovnog područja Split, odnosno točke u kojoj se odvija najveći trajektni promet, ne samo na Jadranu, nego se svrstava i u najprometnije porte Mediterana.

– Čuješ, i ja sam čuo da će ga maknit, eventualno će moć uskočit za zamjenu. Dobar je to brod, maritiman, brz, siguran, putnici ga vole, ali je tehnološki zastarija. U njega ne može uć kamion viši od 3,90 metara, a danas su teretna vozila sve viša. Prima i manje osobnih auta jer su se mala auta proširila ka kamioni. Minjaju se standardi, tako je “Lastovu” došlo vrime za penšjun. Ovako ćeš najbolje razumit: to je ka da idemo kopat vinograd, pa ti uzmeš motiku, a ja frezu… Jel tako?

www.slobodnsdalmacija.hr

Najava “Jadrolinijine” obnove flote dobra je vijest, najava gradnje moćnog trajekta za vanjske škoje (Lastovo, Vis, Korčulu, Hvar) još bolja, ali otočane je ražalostio završetak objave – legendarni trajekt “Lastovo” povući će se iz srednje Dalmacije!

Zbog čega su naši boduli tako vezani uz “Lastovo”, jedan od najstarijih trajekata u bijeloj floti, jednostavno je odgovoriti: on je definitivno najbrži trajekt, ima sjajne maritimne sposobnosti i lipu miru za manje škoje.

Brod “Lastovo” izgrađen je u Japanu 1970. godine, “Jadrolinija” ga kupuje osam godina poslije, “Ishizuchi” je prekršten u “Partizanku”, a iste godine u “Lastovo I.”, kako se zove do 1998., kad stječe sadašnje ime.

Na Velu Gospu 1993. dvije nautičke milje od luke Ubli izbio je požar u strojarnici, no uspješno je pristao u porat, putnici su evakuirani, a vatra je ugašena tek u zoru sljedećeg dana. Riječki brodar već tada ga je namjeravao poslati u rezalište, ali je ipak obnovljen, ugrađeni su mu novi motori, renovirani saloni…

Juri 15 milja

E u tim motorima i jest stvar; dok svi “Jadrolinijini” trajekti, od oldtajmera do najnovijih, voze oko 10 milja na uru, “Lastovo” juri i 14-15 milja, što značajno skraćuje putovanje, približavajući ga suvremenim standardima.

Tako, primjerice, svi trajekti do Splitu najbližeg Rogača (devet milja, oko 15 kilometara) burdižaju punu uru, dok “Lastovo” dojuri i za trideset pet, četrdeset minuta! Mogu i oni drugi toliko voziti; dvadeset i prvo stoljeće i napredak ljudske tehnologije valjda teže za tim, ali “Jadrolinija” ne šljivi brzinu ni standard života, kažu, štedimo naftu. I tako godinama…

Za razliku od mnogih modernih, “plitkih” trajekata, čija je prednost što gucaju na stotine vozila i putnika, “Lastovo” prima 60-ak auta i petstotinjak putnika, ali opet, za razliku od onih novih, “Lastovo” brodi i po teškome, zimskome moru bez problema.

Zato su Višani i Šoltani zaljubljeni u svoga japanskoga starca, koji uz mlađu braću, prostranijeg “Hektorovića” i sebi sličnog “Kašića”, predstavlja trajekte u koje boduli imaju puno povjerenje. Iz “Jadrolinije” zasad nisu objavili što će i kada biti s “Lastovom”, ali sudbina mu je namijenila ili rezalište ili neku od manje značajnih pruga u sjevernoj Dalmaciji.

Inače, u “Jadroliniji” su ponosno najavili narudžbu novog “mamlaza” koji će spajati Split i Lastovo, Korčulu, Hvar i Vis. Cijena bi mu, s projektiranjem i izgradnjom, bila oko 50 milijuna eura, a za posao projektiranja na međunarodnom natječaju izabrana je poljska tvrtka “Remontowa”, objavio je Alan Klanac, predsjednik Uprave “Jadrolinije”.

Brod bi imao kapacitet od oko dvije tisuće putnika i oko 200 vozila, restoran i druge prostorije za putnike, a plovio bi u paru s “Korčulom”, velikim trajektom 2007. godišta, kupljenim u Grčkoj, koji je već imao ozbiljnih problema s motorom, navigacijom, elektronikom (a i ruzinom), i boduli nisu oduševljeni njime.

Još tri godine

– Riječ je o ogromnom projektu. To će u povijesti “Jadrolinije” biti najskuplja novogradnja, a sve u skladu s misijom kompanije da održava visoku kvalitetu prometa – navodi Klanac, dodavši kako bi se nakon izrade ugovorne dokumentacije u prvoj polovini 2017., iste godine raspisao i međunarodni natječaj za gradnju broda, na kojemu u “Jadroliniji” očekuju i domaće brodograditelje, dok će gradnja trajati najmanje 24 mjeseca.

Dakle, kad se sve zbroji i oduzme, “Lastovo” će uveseljavati bodule barem još tri godine! A možda i ostane, makar Šoltanima zimi.

Mrvica: Čuo sam da će ga maknit…

O sudbini “Lastova” proćakulali smo i s neizostavnim dr. Antom Mrvicom, koordinatorom “Jadrolinijina” plovnog područja Split, odnosno točke u kojoj se odvija najveći trajektni promet, ne samo na Jadranu, nego se svrstava i u najprometnije porte Mediterana.

– Čuješ, i ja sam čuo da će ga maknit, eventualno će moć uskočit za zamjenu. Dobar je to brod, maritiman, brz, siguran, putnici ga vole, ali je tehnološki zastarija. U njega ne može uć kamion viši od 3,90 metara, a danas su teretna vozila sve viša. Prima i manje osobnih auta jer su se mala auta proširila ka kamioni. Minjaju se standardi, tako je “Lastovu” došlo vrime za penšjun. Ovako ćeš najbolje razumit: to je ka da idemo kopat vinograd, pa ti uzmeš motiku, a ja frezu… Jel tako?

www.slobodnsdalmacija.hr

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video