O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Jedina žena s diplomom iz brodogradnje ne boji se za budućnost

Hrvatska brodogradnja odavno je na koljenima, agonija radnika koji ne znaju trebaju li i sutra doći na svoje radno mjesto te hoće li za obavljeni posao biti i plaćeni, odavno je prisutna u ovoj industrijskoj grani. Zadnji u nizu škverova – slučajeva koje smo gledali na ulicama Pule, ali i Zagreba, tijekom štrajka djelatnika pulskog “Uljanika” i riječkog “3. maja”, pa čekanja na isplatu plaća radnicima trogirskog “Brodotrogira”, samo su potvrdili tezu kako hrvatsko znanje u izgradnji plovila svih vrsta – nestaje.

Stoga poprilično čudno zvuči kada netko upisuje studij brodogradnje i još se radi o – djevojci.

– Itekako smo traženi na tržištu jer zahvaljujući naših predanim škveranima i dalje nas Hrvate cijene svugdje u svijetu kao prave “meštre od broda” – u priču nas uvodi 24-godišnja Martina Andrun, koja je ponosna vlasnica prve diplome petogodišnjeg studija brodogradnje splitskog FESB-a. Od samo njih dvoje studenata!

Niže nam mlada Splićanka i one bitne podatke za cijelu priču o brodogradnji:

– Diplomski studij brodogradnje na splitskom FESB-u otvoren je u akademskoj godini 2017./2018. U početku je na prvoj godini diplomskog studija upisano četvero studenata, dok je petu godinu upisalo dvoje studenata, koji su se prebacili s riječkog sveučilišta na svoj izvorni fakultet FESB. Jedno od tih dvoje studenata sam ja, a drugi je kolega Stipe Čelica.

Doznajemo još kako zainteresiranost učenika za ovaj studij oscilira. Naime, preddiplomski studij u Splitu nekad upisuje gotovo 30 studenata, dok postoje i godine kad ih se upiše jedva osam.

– Nažalost, dosta učenika nema potpunu sliku o tome što se nakon završetku studija može raditi i koje se vještine stječu. Učenici su uplašeni težinom fakulteta, međutim, uz malo truda i vremena polako se premoste ti početni strahovi te studenti uspješno završavaju navedeni studij – iznosi nam dalje Martina “sumnje” što se tiče izbora brodogradnje kao životnog zanimanje, te naglašava i ono što je nju privuklo i što je prednost fakulteta koji nije, ajmo ga nazvati – popularan!

– S obzirom na manji broj studenata nego što upisuju drugi studijski programi, studenti brodogradnje imaju privilegij individualnog rada, pomoći u svakom trenutku od strane profesora te sudjelovanja na raznim svjetskim natjecanjima koje oni sami biraju. Tako sam s kolegama u ljeto 2016. godine sudjelovala na natjecanju “Hydrocontest” u Lausanni u Švicarskoj, na Ženevskom jezeru, kad smo kao ekipa od osam studenata s treće godine preddiplomskog i stručnog studija brodogradnje skupa izrađivali dva plovila te se s njima natjecali protiv ekipa iz cijelog svijeta. U sklopu priprema za “Hydrocontest” i drugih sličnih natjecanja studenti projektiraju i izrađuju sami svoje brodove, slično je bilo i sa studentima starijih generacija koji su se natjecali na natjecanju “Waterbike Regatta” u Berlinu 2015. i Istanbulu 2014. godine. Užitak je što tijekom studiranja imate praksu cijelo vrijeme, potiče se vaša kreativnost stvaratelja sutra broda, jahte, jedrilice…

No u ovoj ženskoj ćakuli o muškom zanimanju, doznajemo i to kako brodogradnja nije samo – gradnja broda!

– Grane brodogradnje su u užem smislu konstrukcija, tehnologija izrade, hidrodinamika te projektiranje, odnosno osnivanje broda i ostalih plovnih objekata. Povrh toga, ona je interdisciplinarna znanost kroz koju se isprepleću znanja vezana uz srodne i naoko manje srodne znanosti, kao što su strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, građevina, arhitektura, ekonomija, menadžment itd. Uz rješavanje interdisciplinarnih problema, inženjer brodogradnje sposoban je rješavati probleme poput stabiliteta, propulzije, pomorstvenosti, vibracija i sigurnosti putnika pri plovidbi – oduševljava nas Martina širinom znanja koje dobiva diplomirani inženjer brodogradnje, pa nastavlja:

– Tako objedinjen spektar znanja i vještina kojima pojedinac ovlada završivši cjelokupan studij brodogradnje, od pet godina faksa, dovodi ga do velikih mogućnosti zaposlenja. Inženjer brodogradnje je taj koji integrira razne aktivnosti i preuzima odgovornost za cjelokupan proizvod koji mora zadovoljiti često oprečne zahtjeve.

Upravo je je inženjer brodogradnje kreativac koji posjeduje logičko razmišljanje pri projektiranju, konstruiranju te remontu brodova, brodica i ostalih plovila i pomorskih objekata poput: trgovačkih, putničkih, radnih, ratnih brodova, podmornica, platformi, brzih i specijalnih brodova, jedrilica, motornih jahti i raznih drugih rekreacijskih plovila. Neki od ovih brodova su među najvećim, najkompleksnijim i najcjenjenijim proizvodima u svijetu koje je proizvela ljudska vrsta. Bez njihova doprinosa društvu u smislu sigurnosti prijevoza svih svjetskih dobara, svijet kakav danas poznajemo ne bi bio moguć.

A gdje je mjesto sada tim stvarateljima “plovećeg carstva”, jer posla za njih – po iskustvu koje imamo s hrvatskim škverovima – očito nema!

– Pa nije baš sve tako crno ili bijelo. Inženjeri brodogradnje imaju razne prilike za zapošljavanje u Hrvatskoj i svijetu. Glavni poslovi u kojima se inženjeri bave, osim rada u brodogradilištu, jesu poslovi vezani uz projektiranje jahta i jedrilica u privatnim projektnim uredima koji rade za Hrvatsku, ali i za inozemstvo. Nalaze se i specijalizirani poslovi vezani uz opće projektiranje i projektiranje opreme, proračune stabiliteta, te direktne proračune čvrstoće i vibracija konstrukcije, pomorstvenosti i hidrodinamičke analize. Dio zaposlenja zauzimaju i poslovi u remontu, nadzoru izrade novogradnje, Hrvatskom registru brodova, ali i svim ostalim stranim registrima brodova jer su svi oni dužni nadgledati izgradnju i odobravati brod za plovidbu u određenim vremenskim intervalima prema pravilima, pa time nerijetko imaju svoje urede u blizini većih i manjih brodogradilišta u Hrvatskoj – doznajemo od Martine, koja nam sve ovo potvrđuje i brojnim komplimentima na račun naših stručnjaka, među kojima je sada i ona:

– Zbog svestranosti i vještina stečenih tijekom studija brodogradnje, mogu reći da su inženjeri brodogradnje cijenjeni na tržištu rada, pa ih i tvrtke koje nisu nužno srodne brodogradnji često zapošljavaju zbog njihove sposobnosti učenja i usuglašavanja oprečnih zahtjeva. U svijetu se također cijene inženjeri brodogradnje koji su završili studij u Hrvatskoj. Većina studenata iskoristi mogućnost prakse te radi u tvrtkama u struci, a nakon završetka studija mnogi od njih ostaju u tim tvrtkama i dobivaju zaposlenje.

Hrvatska brodogradnja odavno je na koljenima, agonija radnika koji ne znaju trebaju li i sutra doći na svoje radno mjesto te hoće li za obavljeni posao biti i plaćeni, odavno je prisutna u ovoj industrijskoj grani. Zadnji u nizu škverova – slučajeva koje smo gledali na ulicama Pule, ali i Zagreba, tijekom štrajka djelatnika pulskog “Uljanika” i riječkog “3. maja”, pa čekanja na isplatu plaća radnicima trogirskog “Brodotrogira”, samo su potvrdili tezu kako hrvatsko znanje u izgradnji plovila svih vrsta – nestaje.

Stoga poprilično čudno zvuči kada netko upisuje studij brodogradnje i još se radi o – djevojci.

– Itekako smo traženi na tržištu jer zahvaljujući naših predanim škveranima i dalje nas Hrvate cijene svugdje u svijetu kao prave “meštre od broda” – u priču nas uvodi 24-godišnja Martina Andrun, koja je ponosna vlasnica prve diplome petogodišnjeg studija brodogradnje splitskog FESB-a. Od samo njih dvoje studenata!

Niže nam mlada Splićanka i one bitne podatke za cijelu priču o brodogradnji:

– Diplomski studij brodogradnje na splitskom FESB-u otvoren je u akademskoj godini 2017./2018. U početku je na prvoj godini diplomskog studija upisano četvero studenata, dok je petu godinu upisalo dvoje studenata, koji su se prebacili s riječkog sveučilišta na svoj izvorni fakultet FESB. Jedno od tih dvoje studenata sam ja, a drugi je kolega Stipe Čelica.

Doznajemo još kako zainteresiranost učenika za ovaj studij oscilira. Naime, preddiplomski studij u Splitu nekad upisuje gotovo 30 studenata, dok postoje i godine kad ih se upiše jedva osam.

– Nažalost, dosta učenika nema potpunu sliku o tome što se nakon završetku studija može raditi i koje se vještine stječu. Učenici su uplašeni težinom fakulteta, međutim, uz malo truda i vremena polako se premoste ti početni strahovi te studenti uspješno završavaju navedeni studij – iznosi nam dalje Martina “sumnje” što se tiče izbora brodogradnje kao životnog zanimanje, te naglašava i ono što je nju privuklo i što je prednost fakulteta koji nije, ajmo ga nazvati – popularan!

– S obzirom na manji broj studenata nego što upisuju drugi studijski programi, studenti brodogradnje imaju privilegij individualnog rada, pomoći u svakom trenutku od strane profesora te sudjelovanja na raznim svjetskim natjecanjima koje oni sami biraju. Tako sam s kolegama u ljeto 2016. godine sudjelovala na natjecanju “Hydrocontest” u Lausanni u Švicarskoj, na Ženevskom jezeru, kad smo kao ekipa od osam studenata s treće godine preddiplomskog i stručnog studija brodogradnje skupa izrađivali dva plovila te se s njima natjecali protiv ekipa iz cijelog svijeta. U sklopu priprema za “Hydrocontest” i drugih sličnih natjecanja studenti projektiraju i izrađuju sami svoje brodove, slično je bilo i sa studentima starijih generacija koji su se natjecali na natjecanju “Waterbike Regatta” u Berlinu 2015. i Istanbulu 2014. godine. Užitak je što tijekom studiranja imate praksu cijelo vrijeme, potiče se vaša kreativnost stvaratelja sutra broda, jahte, jedrilice…

No u ovoj ženskoj ćakuli o muškom zanimanju, doznajemo i to kako brodogradnja nije samo – gradnja broda!

– Grane brodogradnje su u užem smislu konstrukcija, tehnologija izrade, hidrodinamika te projektiranje, odnosno osnivanje broda i ostalih plovnih objekata. Povrh toga, ona je interdisciplinarna znanost kroz koju se isprepleću znanja vezana uz srodne i naoko manje srodne znanosti, kao što su strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, građevina, arhitektura, ekonomija, menadžment itd. Uz rješavanje interdisciplinarnih problema, inženjer brodogradnje sposoban je rješavati probleme poput stabiliteta, propulzije, pomorstvenosti, vibracija i sigurnosti putnika pri plovidbi – oduševljava nas Martina širinom znanja koje dobiva diplomirani inženjer brodogradnje, pa nastavlja:

– Tako objedinjen spektar znanja i vještina kojima pojedinac ovlada završivši cjelokupan studij brodogradnje, od pet godina faksa, dovodi ga do velikih mogućnosti zaposlenja. Inženjer brodogradnje je taj koji integrira razne aktivnosti i preuzima odgovornost za cjelokupan proizvod koji mora zadovoljiti često oprečne zahtjeve.

Upravo je je inženjer brodogradnje kreativac koji posjeduje logičko razmišljanje pri projektiranju, konstruiranju te remontu brodova, brodica i ostalih plovila i pomorskih objekata poput: trgovačkih, putničkih, radnih, ratnih brodova, podmornica, platformi, brzih i specijalnih brodova, jedrilica, motornih jahti i raznih drugih rekreacijskih plovila. Neki od ovih brodova su među najvećim, najkompleksnijim i najcjenjenijim proizvodima u svijetu koje je proizvela ljudska vrsta. Bez njihova doprinosa društvu u smislu sigurnosti prijevoza svih svjetskih dobara, svijet kakav danas poznajemo ne bi bio moguć.

A gdje je mjesto sada tim stvarateljima “plovećeg carstva”, jer posla za njih – po iskustvu koje imamo s hrvatskim škverovima – očito nema!

– Pa nije baš sve tako crno ili bijelo. Inženjeri brodogradnje imaju razne prilike za zapošljavanje u Hrvatskoj i svijetu. Glavni poslovi u kojima se inženjeri bave, osim rada u brodogradilištu, jesu poslovi vezani uz projektiranje jahta i jedrilica u privatnim projektnim uredima koji rade za Hrvatsku, ali i za inozemstvo. Nalaze se i specijalizirani poslovi vezani uz opće projektiranje i projektiranje opreme, proračune stabiliteta, te direktne proračune čvrstoće i vibracija konstrukcije, pomorstvenosti i hidrodinamičke analize. Dio zaposlenja zauzimaju i poslovi u remontu, nadzoru izrade novogradnje, Hrvatskom registru brodova, ali i svim ostalim stranim registrima brodova jer su svi oni dužni nadgledati izgradnju i odobravati brod za plovidbu u određenim vremenskim intervalima prema pravilima, pa time nerijetko imaju svoje urede u blizini većih i manjih brodogradilišta u Hrvatskoj – doznajemo od Martine, koja nam sve ovo potvrđuje i brojnim komplimentima na račun naših stručnjaka, među kojima je sada i ona:

– Zbog svestranosti i vještina stečenih tijekom studija brodogradnje, mogu reći da su inženjeri brodogradnje cijenjeni na tržištu rada, pa ih i tvrtke koje nisu nužno srodne brodogradnji često zapošljavaju zbog njihove sposobnosti učenja i usuglašavanja oprečnih zahtjeva. U svijetu se također cijene inženjeri brodogradnje koji su završili studij u Hrvatskoj. Većina studenata iskoristi mogućnost prakse te radi u tvrtkama u struci, a nakon završetka studija mnogi od njih ostaju u tim tvrtkama i dobivaju zaposlenje.

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video