O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

KORONA VIRUS: OBIČNA EPIDEMIJA, BIOTEHNOLOŠKI RAT ILI EUGENIKA NOVOGA DOBA?

Korona – prema astronomiji vanjski dio zvijezde koji emitira rendgensko zračenje, prema glazbenoj umjetnosti znak za slobodno produženje trajanja note ili pauze, a prema Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji trenutno najveća prijetnja čovječanstvu nespremnom medicinski i imunološki neadaptiranom na posve novi, ali nimalo bezazlen, korona virus. Tko prati dnevne aktualnosti, zasigurno se sjeća izbijanja plamenova Sunčeve korone famoznog 31. kolovoza 2012 . godine, godine kada se trebao čuti i frapantni kas konja jahača apokalipse koja je odgađana više puta nego postavljanje ograde na hrvatsku granicu, te se također, poput istoga, nije dogodila.

Pamte se i virusi agresivnijeg karaktera no što je koronin, ali ne pamte se toliko intenzivna i brza širenja. Izgleda da je korona mnogo opasnija od ne tako davne ebole jer je prema statistici brža i efikasnija, no nadajmo se da će se zaustaviti na trenutnim brojkama ili da ih barem neće ostaviti daleko iza budućih. Koronin epicentar je u gradu po imenu Wuhan, istaknutom kineskom industrijskom središtu na rijeci Yangtze, na svega četiri stotine kilometara zračne udaljenosti od Šangaja. Prvoga dana bilo je zaraženih nekoliko desetaka, u roku šest dana nekoliko stotina, a trenutno je osam tisuća oboljelih i dvije stotine preminulih diljem svijeta, no ipak većina otpada na Wuhan. Kineske vlasti se ne predaju, grade brzinom svjetlosti, a karantenske sobe niču kao proljetno cvijeće na prisojnim padinama Žumberka. Koje posljedice vuče Korona?

Wuhan nije obično industrijsko središte. Grad Wuhan je središte biotehnologije, prehrambene industrije, industrije za pogonske strojeve, proizvode se dijelovi za zrakoplove i automobile, te su središte inovativnih tehnologija. Tamo se odvija i velik udio proizvodnje električne i visoko digitalizirane opreme za uređaje diljem svijeta, kao i dijelovi za električne automobile. Wuhan je i ključna točka kineskoga transporta kao riječna i zrakoplovna luka ogromnog kapaciteta, te veliki izvoznik petrokemijskih spojeva i jedan od lidera u preradi čelika. Od puku poznatijih imena, valja istaknuti: Siemens, Honda, Peugeot-Citroen grupacija, te Xiaomi. Oni su tek igla u plastu sijena korporacija koje posluju u Wuhanu. Mnoge strane tvrtke su već povukle svoje državljane iz Wuhana, a o gašenjima pogona još nije odlučeno. Takav slijed događaja prouzročio bi Wuhanu enormne gubitke, a u krajnjoj liniji bio bi i ogroman udar na kinesko gospodarstvo da se virus nastavi širiti, stoga ne čudi što su sve snage uprli u suzbijanje epidemije korona virusa.

Poznato je da se najviše dobara preveze upravo pomorskim putevima, odnosno brodskim transportom, pa su posebne mjere predostrožnosti upućene upravo trgovačkoj mornarici, koja je uz zračne luke, trenutno jedine raspršivače virusa, najveća prijetnja ka izravnom širenju korona virusa. Naglasak je na zračnim lukama veći jer se virus prvenstveno prenosi s čovjeka na čovjeka bliskim susretom pri izmjeni plinova u respiratornom sustavu, odnosno korona djeluje u obliku pojačane gripe. Simptomi su vrućica, kašalj, kihanje, a virus razara pluća i bubrege. Pitanje jest kolika je vjerojatnost da se virus raširi svijetom i putem proizvoda ili njihovih dijelova koji dolaze iz Kine pomorskim putem? Vjerojatnost je prisutna, a kolika je točno, još se ne zna jer je korona nepoznanica i za znanstvenike koji sve svoje snage ulažu u pronalazak adekvatnog cjepiva, na pragu čega su upravo sada australski znanstveni timovi.

Pošto se virus nalazi između čestica zraka, on izravno ulazi i u sva pakiranja roba u Kini, te putuje na brodovima i iskrcava se u međunarodnim odredištima diljem Zemlje. U gradu Šangaju je do sada zabilježeno nešto manje od dvjesto slučajeva korona virusa, što je s obzirom na broj stanovnika relativno malo. Ista stvar je i proporcija stanovništva svijeta sa trenutnim brojem zaraženih, no on nezaustavljivo raste. Ukoliko se pomorac zarazi korona virusom, bit će jako teško ustanoviti isti tijekom plovidbe jer bi potvrda značila paniku na brodu, a negiranje opasnost za ostatak posade. Zato se valja pridržavati uputa iz WHO-a, te učiniti sve da se širenje virusa zaustavi.

Uslijed širenja opće panike, najveću dobit od cijele priče imale su tvrtke koje se bave proizvodnjom maski za lice čija je potražnja porasla do te mjere da ih proizvodnja jedva zadovoljava. Jedna od zanimljivosti je da se velika većina tih maski proizvodi baš u Kini, pa u slučaju ekstremne epidemije, odnosno pandemije, mnogi ne bi usrećili. Ebola je prije nekoliko godina na svjetskoj razini zahvatila 28 646 osoba, od čega je 11 323 stradalo smrtno. Panika je također bila ogromna, no govorimo o postotku od svega 0,00016% svjetske populacije. Tada su od svjetskih sila bile najizloženije Sjedinjene Američke Države, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo, te Italija. Danas je situacija ponešto drugačija.

U priču oko širenje korone najviše se ubacila riječ – turisti. Hrvati i ne mare toliko što će možda preksutra ručati svinjetinu iz Wuhana ili pak koristiti uređaj iz istoga, oni upravo sada najveću prijetnju vide u kineskim turistima. Zapravo, u svim turistima s područja Azije, pa su već i krenule pošalice duhovitih Azijata koji su šetali Dalmacijom s natpisom “Nismo iz Kine”. Veliku paniku je izazvao i brod za krstarenje koji je u potpunosti blokiran zbog sumnje na korona virus, a nalazi se u Italiji. Hrvati, do prije deset dana, većinski oduševljeni pojavom kruzera koji više služe kao vizualna atrakcija i hormon rasta broja dolazaka u Zavodu za statistiku, sada su naprosto zgranuti i samom pomišlju da bi se to isto moglo dogoditi na lijepoj i čistoj hrvatskoj obali. Pomalo i nesvjesni svih posljedica koje turizam nosi, oduševljeno su prigrlili sve očekujući sve najbolje, no fenomen imena turizam nosi i neke loše stavke, a jedna od njih je i nenadano širenje bolesti.

Korona virus je samo još jedan u nizu stresova koje proživljavaju obitelji hrvatskih pomoraca u ovim trenucima, a nastavit će se najvjerojatnije još bar mjesec dana ako ne dođe do mutacije virusa. Virusi se inače razvijaju i u svrhu genetskog inženjeringa, kao bojni otrovi i kao prijetnja stabilnosti kaosa. Prava mala znanstvena fantastika za stanovnike Hrvatske koji su pretežno mišljenja da mogu egzistirati na usluzi, a ne na proizvodu, odnosno stvaranju novih vrijednosti. Virus se svakog trena može prenijeti na svaki dio svijeta jer trenutno u međunarodnim terminalima ili na putu do njih operira gotovo 30 000 zrakoplova i 60 000 brodova. Korona virus možda nije najveća prijetnja zdravlju, ali je svakako prijetnja osobnome miru.

Bilo bi lijepo kada bi hrvatska država omogućila testiranje svojim građanima koji su došli sa dalekih mora i sa raznih kontinenata odmah po dolasku u zračne luke kako bi oni mogli bezbrižno otići u svoj dugo iščekivan dom i bezbrižno zagrliti svoje voljene. Bilo bi lijepo i kada bi Hrvati shvatili da ne mogu živjeti od drugih, već isključivo od sebe. U jeku globalnih prepiranja je li korona zapravo sijanje straha u narodu, faktor maknuća žarišta sa 5G mreže ili je pak posrijedi veliki asimetrični rat svjetskih sila izazvan valutnim tenzijama na svjetskom tržištu, virus se zapravo širi i to pokazuju brojke. Nije na odmet zaštiti se od virusa, ali nije pametno ni isključiti sva ostala razmišljanja koja nisu povezana sa koronom. Pomorcima, kao i svim našim sugrađanima koji rade ili putuju po inozemstvu, želimo sretan povratak kući u najboljem mogućem zdravstvenom stanju, a pitanja eugenike, odnosa moći i kontroliranog kaosa ostat će enigma modernoga sizifa koji gura kamen egzistencije uz brdo dok udiše zrak upitne kvalitete.

 

UPUTE I SAVJETE SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE POGLEDAJTE OVDJE.

Korona – prema astronomiji vanjski dio zvijezde koji emitira rendgensko zračenje, prema glazbenoj umjetnosti znak za slobodno produženje trajanja note ili pauze, a prema Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji trenutno najveća prijetnja čovječanstvu nespremnom medicinski i imunološki neadaptiranom na posve novi, ali nimalo bezazlen, korona virus. Tko prati dnevne aktualnosti, zasigurno se sjeća izbijanja plamenova Sunčeve korone famoznog 31. kolovoza 2012 . godine, godine kada se trebao čuti i frapantni kas konja jahača apokalipse koja je odgađana više puta nego postavljanje ograde na hrvatsku granicu, te se također, poput istoga, nije dogodila.

Pamte se i virusi agresivnijeg karaktera no što je koronin, ali ne pamte se toliko intenzivna i brza širenja. Izgleda da je korona mnogo opasnija od ne tako davne ebole jer je prema statistici brža i efikasnija, no nadajmo se da će se zaustaviti na trenutnim brojkama ili da ih barem neće ostaviti daleko iza budućih. Koronin epicentar je u gradu po imenu Wuhan, istaknutom kineskom industrijskom središtu na rijeci Yangtze, na svega četiri stotine kilometara zračne udaljenosti od Šangaja. Prvoga dana bilo je zaraženih nekoliko desetaka, u roku šest dana nekoliko stotina, a trenutno je osam tisuća oboljelih i dvije stotine preminulih diljem svijeta, no ipak većina otpada na Wuhan. Kineske vlasti se ne predaju, grade brzinom svjetlosti, a karantenske sobe niču kao proljetno cvijeće na prisojnim padinama Žumberka. Koje posljedice vuče Korona?

Wuhan nije obično industrijsko središte. Grad Wuhan je središte biotehnologije, prehrambene industrije, industrije za pogonske strojeve, proizvode se dijelovi za zrakoplove i automobile, te su središte inovativnih tehnologija. Tamo se odvija i velik udio proizvodnje električne i visoko digitalizirane opreme za uređaje diljem svijeta, kao i dijelovi za električne automobile. Wuhan je i ključna točka kineskoga transporta kao riječna i zrakoplovna luka ogromnog kapaciteta, te veliki izvoznik petrokemijskih spojeva i jedan od lidera u preradi čelika. Od puku poznatijih imena, valja istaknuti: Siemens, Honda, Peugeot-Citroen grupacija, te Xiaomi. Oni su tek igla u plastu sijena korporacija koje posluju u Wuhanu. Mnoge strane tvrtke su već povukle svoje državljane iz Wuhana, a o gašenjima pogona još nije odlučeno. Takav slijed događaja prouzročio bi Wuhanu enormne gubitke, a u krajnjoj liniji bio bi i ogroman udar na kinesko gospodarstvo da se virus nastavi širiti, stoga ne čudi što su sve snage uprli u suzbijanje epidemije korona virusa.

Poznato je da se najviše dobara preveze upravo pomorskim putevima, odnosno brodskim transportom, pa su posebne mjere predostrožnosti upućene upravo trgovačkoj mornarici, koja je uz zračne luke, trenutno jedine raspršivače virusa, najveća prijetnja ka izravnom širenju korona virusa. Naglasak je na zračnim lukama veći jer se virus prvenstveno prenosi s čovjeka na čovjeka bliskim susretom pri izmjeni plinova u respiratornom sustavu, odnosno korona djeluje u obliku pojačane gripe. Simptomi su vrućica, kašalj, kihanje, a virus razara pluća i bubrege. Pitanje jest kolika je vjerojatnost da se virus raširi svijetom i putem proizvoda ili njihovih dijelova koji dolaze iz Kine pomorskim putem? Vjerojatnost je prisutna, a kolika je točno, još se ne zna jer je korona nepoznanica i za znanstvenike koji sve svoje snage ulažu u pronalazak adekvatnog cjepiva, na pragu čega su upravo sada australski znanstveni timovi.

Pošto se virus nalazi između čestica zraka, on izravno ulazi i u sva pakiranja roba u Kini, te putuje na brodovima i iskrcava se u međunarodnim odredištima diljem Zemlje. U gradu Šangaju je do sada zabilježeno nešto manje od dvjesto slučajeva korona virusa, što je s obzirom na broj stanovnika relativno malo. Ista stvar je i proporcija stanovništva svijeta sa trenutnim brojem zaraženih, no on nezaustavljivo raste. Ukoliko se pomorac zarazi korona virusom, bit će jako teško ustanoviti isti tijekom plovidbe jer bi potvrda značila paniku na brodu, a negiranje opasnost za ostatak posade. Zato se valja pridržavati uputa iz WHO-a, te učiniti sve da se širenje virusa zaustavi.

Uslijed širenja opće panike, najveću dobit od cijele priče imale su tvrtke koje se bave proizvodnjom maski za lice čija je potražnja porasla do te mjere da ih proizvodnja jedva zadovoljava. Jedna od zanimljivosti je da se velika većina tih maski proizvodi baš u Kini, pa u slučaju ekstremne epidemije, odnosno pandemije, mnogi ne bi usrećili. Ebola je prije nekoliko godina na svjetskoj razini zahvatila 28 646 osoba, od čega je 11 323 stradalo smrtno. Panika je također bila ogromna, no govorimo o postotku od svega 0,00016% svjetske populacije. Tada su od svjetskih sila bile najizloženije Sjedinjene Američke Države, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo, te Italija. Danas je situacija ponešto drugačija.

U priču oko širenje korone najviše se ubacila riječ – turisti. Hrvati i ne mare toliko što će možda preksutra ručati svinjetinu iz Wuhana ili pak koristiti uređaj iz istoga, oni upravo sada najveću prijetnju vide u kineskim turistima. Zapravo, u svim turistima s područja Azije, pa su već i krenule pošalice duhovitih Azijata koji su šetali Dalmacijom s natpisom “Nismo iz Kine”. Veliku paniku je izazvao i brod za krstarenje koji je u potpunosti blokiran zbog sumnje na korona virus, a nalazi se u Italiji. Hrvati, do prije deset dana, većinski oduševljeni pojavom kruzera koji više služe kao vizualna atrakcija i hormon rasta broja dolazaka u Zavodu za statistiku, sada su naprosto zgranuti i samom pomišlju da bi se to isto moglo dogoditi na lijepoj i čistoj hrvatskoj obali. Pomalo i nesvjesni svih posljedica koje turizam nosi, oduševljeno su prigrlili sve očekujući sve najbolje, no fenomen imena turizam nosi i neke loše stavke, a jedna od njih je i nenadano širenje bolesti.

Korona virus je samo još jedan u nizu stresova koje proživljavaju obitelji hrvatskih pomoraca u ovim trenucima, a nastavit će se najvjerojatnije još bar mjesec dana ako ne dođe do mutacije virusa. Virusi se inače razvijaju i u svrhu genetskog inženjeringa, kao bojni otrovi i kao prijetnja stabilnosti kaosa. Prava mala znanstvena fantastika za stanovnike Hrvatske koji su pretežno mišljenja da mogu egzistirati na usluzi, a ne na proizvodu, odnosno stvaranju novih vrijednosti. Virus se svakog trena može prenijeti na svaki dio svijeta jer trenutno u međunarodnim terminalima ili na putu do njih operira gotovo 30 000 zrakoplova i 60 000 brodova. Korona virus možda nije najveća prijetnja zdravlju, ali je svakako prijetnja osobnome miru.

Bilo bi lijepo kada bi hrvatska država omogućila testiranje svojim građanima koji su došli sa dalekih mora i sa raznih kontinenata odmah po dolasku u zračne luke kako bi oni mogli bezbrižno otići u svoj dugo iščekivan dom i bezbrižno zagrliti svoje voljene. Bilo bi lijepo i kada bi Hrvati shvatili da ne mogu živjeti od drugih, već isključivo od sebe. U jeku globalnih prepiranja je li korona zapravo sijanje straha u narodu, faktor maknuća žarišta sa 5G mreže ili je pak posrijedi veliki asimetrični rat svjetskih sila izazvan valutnim tenzijama na svjetskom tržištu, virus se zapravo širi i to pokazuju brojke. Nije na odmet zaštiti se od virusa, ali nije pametno ni isključiti sva ostala razmišljanja koja nisu povezana sa koronom. Pomorcima, kao i svim našim sugrađanima koji rade ili putuju po inozemstvu, želimo sretan povratak kući u najboljem mogućem zdravstvenom stanju, a pitanja eugenike, odnosa moći i kontroliranog kaosa ostat će enigma modernoga sizifa koji gura kamen egzistencije uz brdo dok udiše zrak upitne kvalitete.

 

UPUTE I SAVJETE SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE POGLEDAJTE OVDJE.

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video