O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Array

Povijesni brod Istranka vraćen u plovno stanje

Jedina preostala carska jahta Austrougarske monarhije koja je ponovno potonula u prosincu 2019. godine, opet je s dna izvađena na površinu. Istranka je brod na kojem se doslovno pisala povijest, ali kako to u Hrvatskoj biva, slavnom poviješću se najčešće gađamo riječima i obećanjima, dok zub vremena dodatno zakomplicira stvar. Tako se dogodilo i brodu čija je trenutna situacija komplicirana jednako kao i papirologija u hrvatskoj administraciji.

Ekskluzivno, uz fotografije izvađene Istranke, Morski.hr donosi i pozadinu cijele priče.

Uspješno podizanje s morskog dna obavili su djelatnici tvrtke HVAR SAILING j.d.o.o. iz Splita. Osovinu ove uspješne ekipe čine isti ronioci koji su ga uspješno izvadili i 2014. godine.

Foto: Tonći Katavić, Morski.hr

Brod se (davno) uslijed nebrige potopio u “Sjevernoj luci” u Splitu. Dvaput ga se neuspješno pokušalo “izvaditi” s dna, prije nego ga je, upravo gore navedena ekipa 2014. uspjela dovesti u plovno stanje. Tada je više ud pola trupa (ležao je na desnom boku) bilo “utonjeno” u mulj, šta ga je laički rečeno “zarobilo za dno” te se uspješno vađenje smatralo nemogućim. Problemi su bili veliki – brod je duboko utonio u mulj, ogromna masa-težina mulja u brodu, za današnje standarde slabašan trup, oštećenja na oplati broda.

Vađenju s dna pristupilo se tek nakon temeljitog i zahtjevnog utvrđivanja zatečenog stanja. Vađenje je bilo tehnički zahtjevno i neizvjesno. Kako se kod ovako složenih operacija situacija mijenja doslovno iz minute u minutu, tako je bilo potrebno modificirati prvotni plan te se prilagođavati novonastalim okolnostima. Tako se i tijekom vađenja, tehnika prilagođavala sukladno novonastalim okolnostima, da bi u jednom (kritičnom) trenutku cijela operacija bila zaustavljena. Nakon što ulogu glavnog operatvica preuzima Tonći Katavić – Ćiro, vađenje Istranke je uspješno privedeno kraju. Zanimljivo je i da je Istranka uspješno izvađena točno na stotu godišnjicu atentata na Franju Josipa!

Foto: Tonći Katavić, Morski.hr

Nakon iznimnog spašavanja s morskog dna, nevjericu izaziva nebriga države (nadležnih) za ovaj jedinstveni brod-spomenik kulture. Godinama zaboravljen od svih (izuzev djelatnika Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu), ponovno tone na morsko dno. Mjesecima se svi (Ministarstvo kulture) oglušuju o vapaje iz splitskog Pomorskog muzeja, sredstava za ponovno vađenje državne institucije navodno nemaju, i tada ova cijela priča dobiva hollywoodski obrat. Mediji objavljuju vijest o ponovnom potonuću Istranke, te sramotnoj nebrizi od strane države. Srećom po ovaj jedinstveni brod, mediji (a vjerovatno i nadolazeći izbori) potaknuli su prompotnu reakciju “sa svih strana”, te su ipak osigurana minimalna sredstva za vađenje “u plovno stanje”.

U idućoj fazi slijede planovi vezani za njen smještaj. Ona još nije podignuta na suhi vez, jer se na toj lokaciji radi ribarska luka Brižine i taj prostor je u radovima, tako da je to trenutno i fizički nemoguće. Sada slijedi dogovor s Lučkom upravom Split, s kojom valja iznaći rješenje; hoće li ostati na vezu dok se to sve ne riješi ili će se pronaći neka druga lokacija, gdje će biti privezana.

„Kad je brod potonuo u prosincu i nakon razgovora s Ministarstvom kulture, odnosno Ministarstvom vanjskih poslova (s obzirom da je brod još u talijanskom vlasništvu), postojao je interes da se stvari počnu rješavati, netom prije pandemije koronavirusa. Osiguran je dio sredstava za podizanje u plovno stanje, no cijeli iznos nije osiguran, a i radovi na lokaciji su ovaj manevar učinili nemogućim. Mi smo s konzervatorima spriječili daljnje propadanje.

Foto: Tonći Katavić, Morski.hr

Ovaj brod mi u Pomorskom muzeju vidimo na jedinom austrougarskom vezu koji se nalazi u gradu Cresu. U tom slučaju Istranka bi tamo bila eksponat unutar prostora kojeg sad koristi brodogradilište Cres. To brodogradilište je riječki konzervatorski odjel zaštitio kao kulturno dobro. Time bi mogli kupiti vrijeme za kvalitetnu obnovu broda jer je riječ o iznosima koje je nemoguće osigurati u kratkom razdoblju, kao i obnova koja će trajati dugo“ – zaključuje ravnatelj Pomorskog muzeja Split.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

Jedina preostala carska jahta Austrougarske monarhije koja je ponovno potonula u prosincu 2019. godine, opet je s dna izvađena na površinu. Istranka je brod na kojem se doslovno pisala povijest, ali kako to u Hrvatskoj biva, slavnom poviješću se najčešće gađamo riječima i obećanjima, dok zub vremena dodatno zakomplicira stvar. Tako se dogodilo i brodu čija je trenutna situacija komplicirana jednako kao i papirologija u hrvatskoj administraciji.

Ekskluzivno, uz fotografije izvađene Istranke, Morski.hr donosi i pozadinu cijele priče.

Uspješno podizanje s morskog dna obavili su djelatnici tvrtke HVAR SAILING j.d.o.o. iz Splita. Osovinu ove uspješne ekipe čine isti ronioci koji su ga uspješno izvadili i 2014. godine.

Foto: Tonći Katavić, Morski.hr

Brod se (davno) uslijed nebrige potopio u “Sjevernoj luci” u Splitu. Dvaput ga se neuspješno pokušalo “izvaditi” s dna, prije nego ga je, upravo gore navedena ekipa 2014. uspjela dovesti u plovno stanje. Tada je više ud pola trupa (ležao je na desnom boku) bilo “utonjeno” u mulj, šta ga je laički rečeno “zarobilo za dno” te se uspješno vađenje smatralo nemogućim. Problemi su bili veliki – brod je duboko utonio u mulj, ogromna masa-težina mulja u brodu, za današnje standarde slabašan trup, oštećenja na oplati broda.

Vađenju s dna pristupilo se tek nakon temeljitog i zahtjevnog utvrđivanja zatečenog stanja. Vađenje je bilo tehnički zahtjevno i neizvjesno. Kako se kod ovako složenih operacija situacija mijenja doslovno iz minute u minutu, tako je bilo potrebno modificirati prvotni plan te se prilagođavati novonastalim okolnostima. Tako se i tijekom vađenja, tehnika prilagođavala sukladno novonastalim okolnostima, da bi u jednom (kritičnom) trenutku cijela operacija bila zaustavljena. Nakon što ulogu glavnog operatvica preuzima Tonći Katavić – Ćiro, vađenje Istranke je uspješno privedeno kraju. Zanimljivo je i da je Istranka uspješno izvađena točno na stotu godišnjicu atentata na Franju Josipa!

Foto: Tonći Katavić, Morski.hr

Nakon iznimnog spašavanja s morskog dna, nevjericu izaziva nebriga države (nadležnih) za ovaj jedinstveni brod-spomenik kulture. Godinama zaboravljen od svih (izuzev djelatnika Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu), ponovno tone na morsko dno. Mjesecima se svi (Ministarstvo kulture) oglušuju o vapaje iz splitskog Pomorskog muzeja, sredstava za ponovno vađenje državne institucije navodno nemaju, i tada ova cijela priča dobiva hollywoodski obrat. Mediji objavljuju vijest o ponovnom potonuću Istranke, te sramotnoj nebrizi od strane države. Srećom po ovaj jedinstveni brod, mediji (a vjerovatno i nadolazeći izbori) potaknuli su prompotnu reakciju “sa svih strana”, te su ipak osigurana minimalna sredstva za vađenje “u plovno stanje”.

U idućoj fazi slijede planovi vezani za njen smještaj. Ona još nije podignuta na suhi vez, jer se na toj lokaciji radi ribarska luka Brižine i taj prostor je u radovima, tako da je to trenutno i fizički nemoguće. Sada slijedi dogovor s Lučkom upravom Split, s kojom valja iznaći rješenje; hoće li ostati na vezu dok se to sve ne riješi ili će se pronaći neka druga lokacija, gdje će biti privezana.

„Kad je brod potonuo u prosincu i nakon razgovora s Ministarstvom kulture, odnosno Ministarstvom vanjskih poslova (s obzirom da je brod još u talijanskom vlasništvu), postojao je interes da se stvari počnu rješavati, netom prije pandemije koronavirusa. Osiguran je dio sredstava za podizanje u plovno stanje, no cijeli iznos nije osiguran, a i radovi na lokaciji su ovaj manevar učinili nemogućim. Mi smo s konzervatorima spriječili daljnje propadanje.

Foto: Tonći Katavić, Morski.hr

Ovaj brod mi u Pomorskom muzeju vidimo na jedinom austrougarskom vezu koji se nalazi u gradu Cresu. U tom slučaju Istranka bi tamo bila eksponat unutar prostora kojeg sad koristi brodogradilište Cres. To brodogradilište je riječki konzervatorski odjel zaštitio kao kulturno dobro. Time bi mogli kupiti vrijeme za kvalitetnu obnovu broda jer je riječ o iznosima koje je nemoguće osigurati u kratkom razdoblju, kao i obnova koja će trajati dugo“ – zaključuje ravnatelj Pomorskog muzeja Split.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video