O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Array

Aquarium Pula: S lokalnim ribarima u zaštiti morskih pasa i raža sjevernog Jadrana

U svjetskim oceanima, kao i u Jadranskom moru, primijećen je drastičan pad populacija svih skupina riba hrskavičnjača – morskih pasa, morskih mačaka i raža, i to do 50 posto, upozoravaju iz pulskog Aquariuma, dodajući da se ti podaci uglavnom temelje na izvješćima ribara u kojima se većina vrsta ne određuje, dok su znanstveni radovi rijetki te se može pretpostaviti da je stvarna situacija na terenu vjerojatno ozbiljnija nego što ukazuje statistika, piše Glas Istre. Stoga je tim akvarija zajedno s lokalnim ribarima započeo konzervacijske aktivnosti usmjerene zaštiti morskih pasa, za što su dobili odobrenje nadležnog ministarstva. Aktivnosti uključuju pregled prisustva svih vrsta hrskavičnjača, uzimaju se njihove mjere i uzorci tkiva.

„U planu nam je markirati ugrožene i zaštićene vrste u suradnji sa Sharklab Adria i WWF Adria, koje će se, nakon obrade, vraćati u more. Istraživanja i obrada uzoraka odvijala bi se na sjevernom, srednjem i južnom Jadranu. Zanimljivo je da je sjeverni Jadran najvjerojatnije područje parenja morskog psa tupana (Carcharhinus plumbeus), srednji Jadran područje rasta sklata (Squatina squatina), kritično ugrožene vrste, dok je južni Jadran migratorni koridor mnogih pelagičnih vrsta morskih pasa“ – objašnjava biologinja dr.sc. Milena Mičić, vlasnica Aquariuma.

U pulskom akvariju za “svoje” su morske pse izgradili prostran bazen, za koji su i obnovili središnju kupolu austrougarske utvrde Verudela.

„Osmislili smo projekt, povezali smo se sa stručnjacima koji se bave već dugi niz godina tim problemom, dobili smo rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike te možemo istraživati i strogo zaštićene vrste. Međutim, korona-situacija nas je jako usporila pa smo krenuli na svojem terenu, sa svojim ulovom kao što su manji primjerci raža, drhtulje, razne vrste “domaćih” morskih pasa kao što je pena, ili poznatiji nam kadel, te morskih mačaka. Već smo dogovorili teren s našim lokalnim ribolovcima da bismo obavili preliminarni uvid o eventualnoj prisutnosti modrulja i drugih manjih morskih pasa na otvorenom moru zapadne obale Istre. Ribari kažu da se nerijetko susreću s većim pelagičnim vrstama morskih pasa koji se slučajno ulove i na udicu. To će biti idealna prilika za prikupljanje podataka o ovim karizmatičnim ribama ključnim za zdravlje oceana“ – kaže Mičić.

U svjetskim oceanima, kao i u Jadranskom moru, primijećen je drastičan pad populacija svih skupina riba hrskavičnjača – morskih pasa, morskih mačaka i raža, i to do 50 posto, upozoravaju iz pulskog Aquariuma, dodajući da se ti podaci uglavnom temelje na izvješćima ribara u kojima se većina vrsta ne određuje, dok su znanstveni radovi rijetki te se može pretpostaviti da je stvarna situacija na terenu vjerojatno ozbiljnija nego što ukazuje statistika, piše Glas Istre. Stoga je tim akvarija zajedno s lokalnim ribarima započeo konzervacijske aktivnosti usmjerene zaštiti morskih pasa, za što su dobili odobrenje nadležnog ministarstva. Aktivnosti uključuju pregled prisustva svih vrsta hrskavičnjača, uzimaju se njihove mjere i uzorci tkiva.

„U planu nam je markirati ugrožene i zaštićene vrste u suradnji sa Sharklab Adria i WWF Adria, koje će se, nakon obrade, vraćati u more. Istraživanja i obrada uzoraka odvijala bi se na sjevernom, srednjem i južnom Jadranu. Zanimljivo je da je sjeverni Jadran najvjerojatnije područje parenja morskog psa tupana (Carcharhinus plumbeus), srednji Jadran područje rasta sklata (Squatina squatina), kritično ugrožene vrste, dok je južni Jadran migratorni koridor mnogih pelagičnih vrsta morskih pasa“ – objašnjava biologinja dr.sc. Milena Mičić, vlasnica Aquariuma.

U pulskom akvariju za “svoje” su morske pse izgradili prostran bazen, za koji su i obnovili središnju kupolu austrougarske utvrde Verudela.

„Osmislili smo projekt, povezali smo se sa stručnjacima koji se bave već dugi niz godina tim problemom, dobili smo rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike te možemo istraživati i strogo zaštićene vrste. Međutim, korona-situacija nas je jako usporila pa smo krenuli na svojem terenu, sa svojim ulovom kao što su manji primjerci raža, drhtulje, razne vrste “domaćih” morskih pasa kao što je pena, ili poznatiji nam kadel, te morskih mačaka. Već smo dogovorili teren s našim lokalnim ribolovcima da bismo obavili preliminarni uvid o eventualnoj prisutnosti modrulja i drugih manjih morskih pasa na otvorenom moru zapadne obale Istre. Ribari kažu da se nerijetko susreću s većim pelagičnim vrstama morskih pasa koji se slučajno ulove i na udicu. To će biti idealna prilika za prikupljanje podataka o ovim karizmatičnim ribama ključnim za zdravlje oceana“ – kaže Mičić.

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video