O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Pronađena olupina njemačkog broda iz Drugog svjetskog rata

Karlsruhe, 174 metra laka oklopna krstarica, posljednji je od velikih njemačkih ratnih brodova iz Drugog svjetskog rata kojem nije bilo traga – sve dok njegova olupina nije pronađena 30. lipnja.

Olupina broda, kojeg je britanska podmornica potopila 1940. godine, otkrivena je oko 20 nautičkih milja od Kristiansanda u Norveškoj, i to tijekom rutinskog pregleda podmorskih kablova za struju. O nalazu je izvijestila norveška javna televizija NRK prošlog tjedna, piše Morski.hr.

Povijest broda

Karlsruhe je izgrađen sredinom 1920-ih, a 1929. godine zaplovio u sastavu Njemačke ratne mornarice. Do Drugog svjetskog rata koristio se uglavnom kao školsko plovilo. Do trenutka kada je korišten u borbi, njegova struktura i sustavi naoružanja nekoliko su puta nadograđivani, što ga je učinilo jednim od najučinkovitijih njemačkih ratnih brodova te klase.

9. travnja 1940., kad su njemačke snage krenule u invaziju na Norvešku, Karlsruhe je predvodio flotu ratnih brodova kako bi napao grad Kristiansand. Napredne puške i topovi na brodu, podržani drugim manjim brodovima u floti, uništili su gradsku pomorsku obranu u samo nekoliko sati. Flota je prebacila vojnike u Kristiansand, a oni su, uz pomoć njemačkih ratnih zrakoplova, nastavili zauzimati grad, da bi naposljetku okupirali cijelu Norvešku.

Nakon što je iskrcan veći dio posade, Karlsruhe se okrenuo i vratio u Njemačku, ali nije stigao daleko od luke Kristiansand. Neposredno ispred fjorda koji vodi dalje od luke vrebala se britanska podmornica HMS Truant. Kada je primijetila Karlsruhe kako izlazi iz luke, podmornica je ispalila više torpeda u smjeru broda, pogodivši njemačku krstaricu dva puta i nanijevši joj ozbiljnu štetu.

Posada je pokušala spasiti brod, pokušavajući ga usmjeravati na sigurno, ali je odustala nakon nekoliko sati dok je more nadiralo kroz probijeni trup. Sva posada u Karlsruheu evakuirana je u druga plovila iz flote, a jedan od njih ispalio je još dva torpeda na njega kako bi bio siguran da je potonuo na dno mora.

Pronalaženje olupine

Točno mjesto olupine Karlsruhea ostalo je misterij tijekom posljednjih 80 godina zbog neslaganja u svjedočenjima kapetana i posade broda i ostalih koji su svjedočili njegovupotonuću.

Olupina je zapravo prvi put otkrivena 2017. godine, mada tada nije identificirana. Ali Ole Petter Hobberstad, projektni inženjer norveškog operatera elektroenergetskih mreža Statnett, čekao je priliku kako bi istražio ovu lokaciju i doznao o čemu se zapravo radi.

Ta je šansa došla 30. lipnja kad je radio na brodu u sklopu Statnettove inspekcije podmorskih kablova za struju koji su ležali samo 15 metara udaljeni od olupine. Upotrijebio je napredni sonar broda Statnett i izviđačku podmornicu bez posade da bi pogledao lokaciju. Ono što je vidio, bio je dobro očuvani brod, 490 metara pod morem. Duljina potonulog broda, njegovih topova i nacističke svastike pomogli su ga identificirati kao Karlsruhe.

Stručnjaci procjenjuju da bi tisuće litara nafte i drugih tvari i dalje moglo biti unutar olupine broda i da bi to moglo prouzročiti ekološku katastrofu u slučaju curenja. Osim što je to vrlo skup postupak, i iz ovog ekološkog razloga spašavanje olupine može biti opasno. Također još nije jasno hoće li to područje biti klasificirano i zaštićeno kao podvodna ratna grobnica. To bi ovisilo o tome je li utvrđeno da je netko od posade Karlsruhea patonuo zajedno s brodom, iako se znalo da je većina njih evakuirana prije nego što je brod potopljen.

Karlsruhe, 174 metra laka oklopna krstarica, posljednji je od velikih njemačkih ratnih brodova iz Drugog svjetskog rata kojem nije bilo traga – sve dok njegova olupina nije pronađena 30. lipnja.

Olupina broda, kojeg je britanska podmornica potopila 1940. godine, otkrivena je oko 20 nautičkih milja od Kristiansanda u Norveškoj, i to tijekom rutinskog pregleda podmorskih kablova za struju. O nalazu je izvijestila norveška javna televizija NRK prošlog tjedna, piše Morski.hr.

Povijest broda

Karlsruhe je izgrađen sredinom 1920-ih, a 1929. godine zaplovio u sastavu Njemačke ratne mornarice. Do Drugog svjetskog rata koristio se uglavnom kao školsko plovilo. Do trenutka kada je korišten u borbi, njegova struktura i sustavi naoružanja nekoliko su puta nadograđivani, što ga je učinilo jednim od najučinkovitijih njemačkih ratnih brodova te klase.

9. travnja 1940., kad su njemačke snage krenule u invaziju na Norvešku, Karlsruhe je predvodio flotu ratnih brodova kako bi napao grad Kristiansand. Napredne puške i topovi na brodu, podržani drugim manjim brodovima u floti, uništili su gradsku pomorsku obranu u samo nekoliko sati. Flota je prebacila vojnike u Kristiansand, a oni su, uz pomoć njemačkih ratnih zrakoplova, nastavili zauzimati grad, da bi naposljetku okupirali cijelu Norvešku.

Nakon što je iskrcan veći dio posade, Karlsruhe se okrenuo i vratio u Njemačku, ali nije stigao daleko od luke Kristiansand. Neposredno ispred fjorda koji vodi dalje od luke vrebala se britanska podmornica HMS Truant. Kada je primijetila Karlsruhe kako izlazi iz luke, podmornica je ispalila više torpeda u smjeru broda, pogodivši njemačku krstaricu dva puta i nanijevši joj ozbiljnu štetu.

Posada je pokušala spasiti brod, pokušavajući ga usmjeravati na sigurno, ali je odustala nakon nekoliko sati dok je more nadiralo kroz probijeni trup. Sva posada u Karlsruheu evakuirana je u druga plovila iz flote, a jedan od njih ispalio je još dva torpeda na njega kako bi bio siguran da je potonuo na dno mora.

Pronalaženje olupine

Točno mjesto olupine Karlsruhea ostalo je misterij tijekom posljednjih 80 godina zbog neslaganja u svjedočenjima kapetana i posade broda i ostalih koji su svjedočili njegovupotonuću.

Olupina je zapravo prvi put otkrivena 2017. godine, mada tada nije identificirana. Ali Ole Petter Hobberstad, projektni inženjer norveškog operatera elektroenergetskih mreža Statnett, čekao je priliku kako bi istražio ovu lokaciju i doznao o čemu se zapravo radi.

Ta je šansa došla 30. lipnja kad je radio na brodu u sklopu Statnettove inspekcije podmorskih kablova za struju koji su ležali samo 15 metara udaljeni od olupine. Upotrijebio je napredni sonar broda Statnett i izviđačku podmornicu bez posade da bi pogledao lokaciju. Ono što je vidio, bio je dobro očuvani brod, 490 metara pod morem. Duljina potonulog broda, njegovih topova i nacističke svastike pomogli su ga identificirati kao Karlsruhe.

Stručnjaci procjenjuju da bi tisuće litara nafte i drugih tvari i dalje moglo biti unutar olupine broda i da bi to moglo prouzročiti ekološku katastrofu u slučaju curenja. Osim što je to vrlo skup postupak, i iz ovog ekološkog razloga spašavanje olupine može biti opasno. Također još nije jasno hoće li to područje biti klasificirano i zaštićeno kao podvodna ratna grobnica. To bi ovisilo o tome je li utvrđeno da je netko od posade Karlsruhea patonuo zajedno s brodom, iako se znalo da je većina njih evakuirana prije nego što je brod potopljen.

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video