O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Kapetan Ivica Slavica: Vrijeme za promjene

Živimo u čudnom društvu gdje se ne prepoznaje zanimanje pomorac, a pogotovo u današnje vrijeme, u vrijeme pandemije koronavirusa. Svi nas čudno gledaju ali bez razloga, jer smo mi bili cijelo vrijeme u tzv karanteni i nakon sto se iskrcamo s broda, moramo napraviti PCR test kako bi mogli bez problema stići u krug svojih najmilijih. Nakon iskrcaja s broda, gdje su neki pomorci proveli više od 7 mjeseci bez mogućnosti izlaska na kopno, nemamo se kome obratiti za psihološku pomoć, kao što radi pomorska zemlja Danska. Naime, od strane njihovog sindikata je uređeno da se svakom pomorcu bez obzira na zvanje, posveti velika pažnja kako bi održali svoje metalno zdravlje nakon iskrcaja s broda. Održavaju se seminari i razne radionice, te imaju besplatni broj telefona za bilo koju vrstu pomoći. Mi smo pomorci, koji su isto ljudi s emocijama i koji nisu roboti. Nikad do sada nismo primili čestitku za Božić. Zar nismo zaslužili čestitku od našeg sindikata? Mislim da smo postali jedan od izvoznih brendova u našoj domovini, poslije Croatia Airlines-a.

Postoje problemi u vezi smjena ali na našu sreću, smjene se obavljaju uz veliku zaslugu brodarskih kompanija ali kad se iskrcamo ostajemo sami i bez podrške našeg sindikata u psihološkoj zaštiti. A o raznim doprinosima/nametima od naše države da puno ne pričamo; samo ukratko – u Njemačkoj prosječan radnik na kopnu godišnje zaradi 41.508 eura i isti uplati u proračun 4,293 eura; dok u Hrvatskoj građanin prosječno zaradi oko 13.344 eura i uplati u proračun 4.470 eura. Toliko o našim zaradama i uplatama u državni proračun. A neću ni pomisliti koliko su do sada nasi pomorci od 2008. godine uplatili u državni proračun, a za nagradu će primiti minimalnu mirovinu i obavljati liječničke preglede kod privatnika jer jednostavno ne mogu dobiti prioritet na listi čekanja. Za sada toliko od našoj državi koja je članica EU. Živimo u Europi a toliko smo daleko od Europe.

A o pomorcima se malo priča, malo govori kao da ne postojimo!

Iskustvo s otvorenim morem, nepreglednim horizontima, promjenom plime i oseke i vizualnim užicima pomorske flore i faune može se učiniti fascinantnim ljubiteljima putovanja ili laicima. Međutim, kad isto iskustvo postane dio svakodnevnog života, slika nije tako ružičasta kako se čini.

Život pomorca izuzetno je izazovan. Iako njihov posao omogućuje prijevoz milijuna tona osnovnih proizvoda širom svijeta, danonoćno, to košta. Kada su na dužnosti, pomorci moraju biti na oprezu najmanje 15 sati dnevno (u većini slučajeva), što utječe na njihovo zdravlje.

Na svjetskim morima radi približno 1,2 milijuna pomoraca. Mnogo je izazova s kojima se pomorac suočava na svom putu prema uspjehu, a na listi dominiraju zdravstveni problemi. Razgovarat ćemo o nekim glavnim zdravstvenim problemima s kojima se suočavaju pomorci:

  • Hipertenzija: pomorci koji rade na luksuznim i teretnim brodovima tome postupno podliježu. Visoka masnoća u prehrani i pretjerani unos mesa dovodi do hipertenzije. Nedostatak alternativnog izbora hrane na brodu dodaju prehrambene nevolje.
  • Pretilost: Pomorci podliježu pretilosti. Neki pomorci ne mogu kontrolirati unos hrane i pića. Dakle, njihova tijela postižu previše tjelesne masnoće, što utječe na njihovo zdravlje i učinkovitost općenito.

Rad na moru zahtijeva i fizičku i mentalnu snagu kako bi funkcionirao (ponekad) u ne baš prijateljskom okruženju na brodu. Nekoliko je problema s kojima se danas suočava pomorac. Brojni se pomorci bore s psihološkim i drugim izazovima koji dolaze uz posao. Neki od najčešćih problema su:

  • Monotonija: život na brodu, viđanje istih ljudi iz dana u dan može postati monotono
  • Daleko od obitelji: Najveći izazov s kojim se suočava pomorac je vrijeme kada moraju ostati dalje od svojih najmilijih, obitelji i prijatelja.
  • Radno vrijeme i vrijeme odmora: Rad na moru zahtijeva puno napornog rada. Međutim, u nekoliko se navrata dogodi da se zanemari minimalni broj sati odmora potrebnih pomorcima na brodovima.
  • Napušteni pomorci: U prošlosti je bilo nekoliko slučajeva kada su pomorske tvrtke napuštale pomorce. Bilo je i slučajeva koji uključuju zlostavljanje, poput nedostatka medicinske pomoći, nemogućnosti plaćanja naknade i nedostatka hrane na brodovima.
  • Nepredvidivo vrijeme: Čak i pod normalnim vremenskim uvjetima plovidba brodom po svjetskim morima je izazov, ali za vrijeme oluje, to postaje veliki izazov. Loše se vrijeme može pogoršati, ali posada na brodu mora uvijek biti spremna za bilo koju vrstu opasnosti.
  • Pirati i piratstvo: Gusarenje na moru možda nije toliko izraženo kao prethodnih stoljeća, ali problem i dalje postoji. Za razliku od pirata iz prošlosti, današnji pirati su dobro oružani i imaju bolju opremu. Oni predstavljaju veliku prijetnju životima pomoraca.

Rad na brodovima s vrlo ograničenim brojem ljudi težak je zadatak, kako fizički tako i emocionalno. Suočavanje s istim ljudima mjesecima zajedno u zatvorenom prostoru lako može oduzeti danak pomorcima. Timski rad je ključ za rješavanje svakog problema i rješavanje teških situacija.

Vrlo je moguće da će pomorac raditi s dvije (ili više) različitih nacionalnosti na brodu. Stoga je još jedan ozbiljan izazov za pomorca sposobnost prilagodbe različitim kulturama za preživljavanje u pomorstvu i izgradnju uspješne karijere.

Pomorac je ljudska dimenzija u brodarskoj industriji. Njihov doprinos sigurnom i učinkovitom radu broda i zaštiti morskog okoliša je od vitalnog značaja. Imajući po strani vanjske čimbenike i pomoć, pomorac bi trebao samokultivirati tehničke, fizičke i emocionalne sposobnosti za nositi se protiv izazova na brodovima. Osim nas, najviše profitiraju brodarske kompanije pa tako isto i naši kad se iskrcamo s broda.

Premda smo danas jedan od najvećih izvoznih brendova iz Hrvatske, smatram da smo i dalje građani drugog reda u Lijepoj našoj. Mora se nešto promijeniti u vezi zaštite pomoraca. Trebamo se sami organizirati i osnovati novi sindikat, koji će nas razumjeti i isto tako pokušati izaći u susret kad nam je potrebna pomoć. Jednostavno smo prepušteni sami sebi. Mislim da je došlo vrijeme za velike promjene, a samim time i za izbor novog sindikata. Do sada su bili isti na vlasti bezbroj godina kao da govorimo o stečajnom upravitelju jednog (ne) propalog poduzeća. Kojima je u koristi da i dalje budu debelo plaćeni za svoj rad a rezultata nema i stanje je isto kao i do sada. Za vrijeme pandemije, puno je pomoraca ostalo bez posla, da li su dobili zaštitu ili bilo koju vrstu naknade za isto vrijeme – mislim da nisu. Isto tako, neki stariji pomorci su ostali bez posla uslijed njihovih zdravstvenih problema (premda nisu još za mirovinu) da li su isti dobili podršku od naših sindikata? Mogli su jednostavno otvoriti jedan fond u kojem bi mi uplaćivali za iste pomorce (kao što rade neke napredne pomorske zemlje). Puno je tu ideja za boljitak, ali samo je potrebno da se malo vise potrude i da ne budu sestra koja starijem bratu ne želi reci “NE”.

Znam da ne mogu utjecati na već u gornjem dijelu napisano, no napisano je s razlogom da ih podsjetimo o životu na moru. Kako bi znali na koji način pomoći pomorcima u vezi bilo kojih upita i da u naše ime pokušaju riješiti naše goruće probleme u vezi nameta/doprinosa/ prema našoj državi.

Kapetan Ivica Slavica

**Mišljenja iznesena u tekstu ne moraju biti sukladna mišljenju redakcije, no to ne znači da nemaju pravo biti obznanjena.**

 

NOVA VLADA – NOVA NADA ZA POMORCE

Živimo u čudnom društvu gdje se ne prepoznaje zanimanje pomorac, a pogotovo u današnje vrijeme, u vrijeme pandemije koronavirusa. Svi nas čudno gledaju ali bez razloga, jer smo mi bili cijelo vrijeme u tzv karanteni i nakon sto se iskrcamo s broda, moramo napraviti PCR test kako bi mogli bez problema stići u krug svojih najmilijih. Nakon iskrcaja s broda, gdje su neki pomorci proveli više od 7 mjeseci bez mogućnosti izlaska na kopno, nemamo se kome obratiti za psihološku pomoć, kao što radi pomorska zemlja Danska. Naime, od strane njihovog sindikata je uređeno da se svakom pomorcu bez obzira na zvanje, posveti velika pažnja kako bi održali svoje metalno zdravlje nakon iskrcaja s broda. Održavaju se seminari i razne radionice, te imaju besplatni broj telefona za bilo koju vrstu pomoći. Mi smo pomorci, koji su isto ljudi s emocijama i koji nisu roboti. Nikad do sada nismo primili čestitku za Božić. Zar nismo zaslužili čestitku od našeg sindikata? Mislim da smo postali jedan od izvoznih brendova u našoj domovini, poslije Croatia Airlines-a.

Postoje problemi u vezi smjena ali na našu sreću, smjene se obavljaju uz veliku zaslugu brodarskih kompanija ali kad se iskrcamo ostajemo sami i bez podrške našeg sindikata u psihološkoj zaštiti. A o raznim doprinosima/nametima od naše države da puno ne pričamo; samo ukratko – u Njemačkoj prosječan radnik na kopnu godišnje zaradi 41.508 eura i isti uplati u proračun 4,293 eura; dok u Hrvatskoj građanin prosječno zaradi oko 13.344 eura i uplati u proračun 4.470 eura. Toliko o našim zaradama i uplatama u državni proračun. A neću ni pomisliti koliko su do sada nasi pomorci od 2008. godine uplatili u državni proračun, a za nagradu će primiti minimalnu mirovinu i obavljati liječničke preglede kod privatnika jer jednostavno ne mogu dobiti prioritet na listi čekanja. Za sada toliko od našoj državi koja je članica EU. Živimo u Europi a toliko smo daleko od Europe.

A o pomorcima se malo priča, malo govori kao da ne postojimo!

Iskustvo s otvorenim morem, nepreglednim horizontima, promjenom plime i oseke i vizualnim užicima pomorske flore i faune može se učiniti fascinantnim ljubiteljima putovanja ili laicima. Međutim, kad isto iskustvo postane dio svakodnevnog života, slika nije tako ružičasta kako se čini.

Život pomorca izuzetno je izazovan. Iako njihov posao omogućuje prijevoz milijuna tona osnovnih proizvoda širom svijeta, danonoćno, to košta. Kada su na dužnosti, pomorci moraju biti na oprezu najmanje 15 sati dnevno (u većini slučajeva), što utječe na njihovo zdravlje.

Na svjetskim morima radi približno 1,2 milijuna pomoraca. Mnogo je izazova s kojima se pomorac suočava na svom putu prema uspjehu, a na listi dominiraju zdravstveni problemi. Razgovarat ćemo o nekim glavnim zdravstvenim problemima s kojima se suočavaju pomorci:

  • Hipertenzija: pomorci koji rade na luksuznim i teretnim brodovima tome postupno podliježu. Visoka masnoća u prehrani i pretjerani unos mesa dovodi do hipertenzije. Nedostatak alternativnog izbora hrane na brodu dodaju prehrambene nevolje.
  • Pretilost: Pomorci podliježu pretilosti. Neki pomorci ne mogu kontrolirati unos hrane i pića. Dakle, njihova tijela postižu previše tjelesne masnoće, što utječe na njihovo zdravlje i učinkovitost općenito.

Rad na moru zahtijeva i fizičku i mentalnu snagu kako bi funkcionirao (ponekad) u ne baš prijateljskom okruženju na brodu. Nekoliko je problema s kojima se danas suočava pomorac. Brojni se pomorci bore s psihološkim i drugim izazovima koji dolaze uz posao. Neki od najčešćih problema su:

  • Monotonija: život na brodu, viđanje istih ljudi iz dana u dan može postati monotono
  • Daleko od obitelji: Najveći izazov s kojim se suočava pomorac je vrijeme kada moraju ostati dalje od svojih najmilijih, obitelji i prijatelja.
  • Radno vrijeme i vrijeme odmora: Rad na moru zahtijeva puno napornog rada. Međutim, u nekoliko se navrata dogodi da se zanemari minimalni broj sati odmora potrebnih pomorcima na brodovima.
  • Napušteni pomorci: U prošlosti je bilo nekoliko slučajeva kada su pomorske tvrtke napuštale pomorce. Bilo je i slučajeva koji uključuju zlostavljanje, poput nedostatka medicinske pomoći, nemogućnosti plaćanja naknade i nedostatka hrane na brodovima.
  • Nepredvidivo vrijeme: Čak i pod normalnim vremenskim uvjetima plovidba brodom po svjetskim morima je izazov, ali za vrijeme oluje, to postaje veliki izazov. Loše se vrijeme može pogoršati, ali posada na brodu mora uvijek biti spremna za bilo koju vrstu opasnosti.
  • Pirati i piratstvo: Gusarenje na moru možda nije toliko izraženo kao prethodnih stoljeća, ali problem i dalje postoji. Za razliku od pirata iz prošlosti, današnji pirati su dobro oružani i imaju bolju opremu. Oni predstavljaju veliku prijetnju životima pomoraca.

Rad na brodovima s vrlo ograničenim brojem ljudi težak je zadatak, kako fizički tako i emocionalno. Suočavanje s istim ljudima mjesecima zajedno u zatvorenom prostoru lako može oduzeti danak pomorcima. Timski rad je ključ za rješavanje svakog problema i rješavanje teških situacija.

Vrlo je moguće da će pomorac raditi s dvije (ili više) različitih nacionalnosti na brodu. Stoga je još jedan ozbiljan izazov za pomorca sposobnost prilagodbe različitim kulturama za preživljavanje u pomorstvu i izgradnju uspješne karijere.

Pomorac je ljudska dimenzija u brodarskoj industriji. Njihov doprinos sigurnom i učinkovitom radu broda i zaštiti morskog okoliša je od vitalnog značaja. Imajući po strani vanjske čimbenike i pomoć, pomorac bi trebao samokultivirati tehničke, fizičke i emocionalne sposobnosti za nositi se protiv izazova na brodovima. Osim nas, najviše profitiraju brodarske kompanije pa tako isto i naši kad se iskrcamo s broda.

Premda smo danas jedan od najvećih izvoznih brendova iz Hrvatske, smatram da smo i dalje građani drugog reda u Lijepoj našoj. Mora se nešto promijeniti u vezi zaštite pomoraca. Trebamo se sami organizirati i osnovati novi sindikat, koji će nas razumjeti i isto tako pokušati izaći u susret kad nam je potrebna pomoć. Jednostavno smo prepušteni sami sebi. Mislim da je došlo vrijeme za velike promjene, a samim time i za izbor novog sindikata. Do sada su bili isti na vlasti bezbroj godina kao da govorimo o stečajnom upravitelju jednog (ne) propalog poduzeća. Kojima je u koristi da i dalje budu debelo plaćeni za svoj rad a rezultata nema i stanje je isto kao i do sada. Za vrijeme pandemije, puno je pomoraca ostalo bez posla, da li su dobili zaštitu ili bilo koju vrstu naknade za isto vrijeme – mislim da nisu. Isto tako, neki stariji pomorci su ostali bez posla uslijed njihovih zdravstvenih problema (premda nisu još za mirovinu) da li su isti dobili podršku od naših sindikata? Mogli su jednostavno otvoriti jedan fond u kojem bi mi uplaćivali za iste pomorce (kao što rade neke napredne pomorske zemlje). Puno je tu ideja za boljitak, ali samo je potrebno da se malo vise potrude i da ne budu sestra koja starijem bratu ne želi reci “NE”.

Znam da ne mogu utjecati na već u gornjem dijelu napisano, no napisano je s razlogom da ih podsjetimo o životu na moru. Kako bi znali na koji način pomoći pomorcima u vezi bilo kojih upita i da u naše ime pokušaju riješiti naše goruće probleme u vezi nameta/doprinosa/ prema našoj državi.

Kapetan Ivica Slavica

**Mišljenja iznesena u tekstu ne moraju biti sukladna mišljenju redakcije, no to ne znači da nemaju pravo biti obznanjena.**

 

NOVA VLADA – NOVA NADA ZA POMORCE

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video