Zastupnički dom američkog Kongresa je sa većinom glasova (više od dvije trećine zastupnika, preciznije – njih 335, a protiv ih je bilo 78) odobrio proračun SAD-a za obranu za iduću financijsku godinu (o tome još mora raspravljati gornji dom tj. Senat, a onda se upućuje na potpis predsjedniku Donaldu Trumpu koji ga neće moći blokirati zbog dvotrećinske potpore zastupnika). Američki zakonodavci u tom su se dokumentu složili o verziji najstrožih sankcija protiv sudionika Sjevernog toka 2; piše Geopolitika News. Međutim, američki zakonodavac Njemačkoj je ostavio „rupu“ u zaštiti europskih tvrtki – što i je bio glavni „kamen spoticanja“ na relaciji Berlin (Bruxelles) – Washington vezano uz novi paket američkih sankcija.
Geopolitika News podsjeća kako je moguće uvođenje dodatnih sankcija protiv plinovoda Sjeverni tok 2 (prve su uvedene u prosincu 2019. g.) bilo poznato još u ljeto ove godine. Jedan sankcijski prijedlog tražio je uvođenje ograničenja za tvrtke koje rade na modernizaciji, novom opremanju, osiguranju i re-osiguranju brodova koji rade na projektu Sjeverni tok 2, dok je u drugom predloženo izricanje sankcija tvrtkama koje ispituju, pregledavaju i certificiraju plinovode.
Projekt vlade Mecklenburg-Vorpommern postao je poznat javnosti nakon što su nepoznate osobe organizirale njegovo „curenje“ novinaru Bilda Julianu Repkeu. Ovo nije prvi put da se to dogodilo u Njemačkoj kada je u pitanju Sjeverni tok 2. Ovaj je novinar sugerirao kako bi objavljivanje ovoga plana moglo zaustaviti ruski projekt te je on bio i uklonjen s dnevnog reda prošloga tjedna.
Pravi razlozi su nepoznati. Poznato je da na službenom dnevnom redu parlamentarnih sastanaka Mecklenburg-Vorpommerna, koji se održavaju ovog tjedna, nema točke o osnivanju spomenutog fonda, iako će se zasebno raspravljati o izmjeni Zakona o obnovljivim izvorima energije (EEG) za 2021. godinu na inicijativu zastupnika SPD-a.
Ipak, ako su SAD mogle promijeniti tekst zakona i ostaviti u njemu „rupu“ tj. spomenutu točku koja odgovara njemačkim interesima oko spomenutog energetskog projekta, Njemačka sada ima priliku stvoriti fond koji će štititi europske tvrtke od američkih sankcija.
Štoviše, kao što je Julian Repke između ostalog napisao na Twitteru, projekt zaobilaženja američkih sankcija nije bio samo ideja regionalne vlade, na čiji teritorij plinovod Sjeverni tok 2 izlazi na obalu, već „duboko koordinirani rad s uredom njemačke kancelarke i lobistima Ministarstva vanjskih poslova BRD“.
Nakon četiri dana boravka na vezu Wismar, ruska teglenica Fortuna za polaganje plinovodnih cijevi uputila se prema području Sjevernog toka 2 na kojemu su obustavljeni radovi zbog prošlogodišnjih američkih sankcija. Do 31. prosinca plovilo bi trebalo položiti 2,5 kilometara obiju cijevi plinovoda u njemačkim vodama, za što je dobilo dozvolu nadležnih njemačkih regulatornih tijela. Nakon toga za izgradnju će preostati još samo dionica kroz danske vode Baltičkog mora.
Hoće li se na kraju sve odvijati prema upravo navedenom scenariju, i je li cijena koju Berlin za njega mora platiti uistinu odricanje od buduće geopolitičke samostalnosti Njemačke i EU ostaje tek za vidjeti.
