Brojnost morskih pasa i raža u oceanima pala je za alarmantnih 71 posto u posljednjih 50 godina zbog čega su ti morski predatori izloženi velikom riziku od izumiranja, pokazala je studija međunarodne skupine znanstvenika objavljena u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature; prenosi Jutarnji list.
– Zaštitari prirode godinama upozoravaju na neodrživo ubijanje top predatora u moru, morskih sisavaca i hrskavičnjača, na temelju regionalnih izvještaja i podataka o pojedinim vrstama, te ovaj objavljeni rad daje mjerodavan globalni pregled ugroženosti morskih pasa i raža. Ova studija je odličan pokazatelj stanja populacija hrskavičnjača, odnosno morskih pasa i raža) u svjetskim oceanima i morima.
Smanjenje populacija morskih pasa za 71 posto od 1970. godine zastrašujuća je brojka i potvrđuje sumnje da pretjerani izlov morskih pasa, baš kao i tune, vodi prema brzom izumiranju ove skupine morskih životinja. U ovom istraživanju uzete su u obzir samo populacije oceanskih vrsta – kaže dr. Petar Kružić, izvanredni profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.
– Kod svih istraživanih vrsta potvrđen je značajan pad u broju jedinki unutar populacija u posljednjih 50 godina. Od 31 vrste morskih pasa i raža analiziranih u studiji, gotovo za njih 24 prijeti izumiranje. Populacije tri vrste oceanskih morskih pasa, Carcharhinus longimanus, Sphyrna lewini i Sphyrna mokarran, pokazale su trend značajnog pada u brojnosti te su klasificirane kao kritično ugrožene – pojasnio je Kružić.
Rizik od izumiranja prvenstveno uzrokuje prekomjerni izlov, kao ciljani lov na morske pse i češće “prilov” tijekom ribolova na druge vrste poput tune i sabljarke.
Zašto su morski psi važni?
Morski psi spadaju u drevne životinjske vrste, pojavili su se prije otprilike 400 milijuna godina, a posljednjih 70 milijuna godina praktički se nisu mijenjali.
– Osim same važnosti očuvanja morskih pasa i raža kao vrsta, vrlo su važni za održiv ekosustav i gospodarstvo, te zdravlje samih oceana i mora. Ljudi često imaju iskrivljenu percepciju da su morski psi “opasna čudovišta”. Njihova intervencija sprječava eksploziju pojedinih vrsta riba i njihovo preuzimanje određenog mjesta unutar hranidbenog lanca. Često ih zovu i “imunološkim sustavom oceana” – pojasnio je Kružić.
Ističe kako su ekosustavi krhka mreža u kojoj svaka jedinka ima jedinstvenu ulogu. – Uklanjanje vršnih predatora hranidbenog lanca imalo bi pogubne posljedice za cijeli lanac, a na kraju bi došlo do znatnog povećanja populacija morskih alga, koje bi ugušile bentoske vrste (vrste morskog dna) kao npr. koraljne grebene. Ako koraljni grebeni nestanu, tisuće vrsta izgubit će svoje stanište, te će i one same nestati. Osim izravnih razarajućih posljedica na morski ekosustav, lokalnim bi ribarima i obalnim zajednicama oduzeli glavni izvor hrane i prihoda – naglasio je Kružić.
Zašto su ugroženi?
Morski psi i raže su posebno osjetljivi na kolaps populacija, jer polako rastu i razmnožavaju se razmjerno rijetko s malim brojem potomaka.
– Svakog sata ubije se oko 11 tisuća morskih pasa. To su tri morska psa ubijena svake sekunde. Danas je trećina vrsta morskih pasa gotovo izbrisana. Oni žive u oceanima više od 400 milijuna godina i naša je dužnost zaštititi ove drevne vrste. Osim slučajnog ulova kao neciljane vrste, morski psi se love zbog mesa i peraja koje se u Aziji smatraju delikatesom, lijekom i afrodizijakom.
Primjerice, zbog svojih peraja je globalna populacija vrste Carcharhinus longimanus, odnosno Trupan oblokrilac, smanjena za 98 posto u posljednjih 60 godina – rekao je Kružić.
Naglašava da su ugrožene sve vrste, posebno veliki predatori poput velikog bijelog morskog psa, psine goleme, modrulja, kučine i kučka (mako) te vrste sklatova. – Također su ugrožene i vrste koje se komercijalno love, poput kostelja i mekuša. Kod nas je dobro što su ribari u sjevernom dijelu Jadrana uočili problem prelova morskih pasa te sami predlažu lovostaj – rekao je Kružić.
Postoji li regulativa oko morskih pasa na razini EU?
– Postoji, kao što postoji i zakonska regulativa svake članice EU. Postoji, npr. Uredba Vijeća EU br. 1185/2003 utvrđuje opću zabranu prakse rezanja peraja morskih pasa pri čemu se peraje morskog psa odstranjuju, a tijelo morskog psa se baca u more. Također, 2009. godine komisija EU predložila je akcijski plan za zaštitu morskih pasa: European Community Action Plan for the Conservation and Management of Sharks – rekao je Kružić.
Naglašava kako je prema “Crvenoj knjizi morskih riba Hrvatske”, koja je izrađena prema smjernicama, u Jadranskom moru 16 vrsta hrskavičnjača pred izumiranjem, od ukupno 54 vrste koje su zabilježene u Jadranu. – Njih 23 su strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Među strogo zaštićenim vrstama je i veliki bijeli morski pas Carcharodon carcharias, nepravedno nazvan “pas ljudožder” – upozorio je Petar Kružić.
Članak u cijelosti pročitajte ovdje.
