Brodovi prevoze 90% svjetskog tereta te zbog toga doslovno upravljaju svjetskom ekonomijom. Životni vijek brodova otprilike je 20-30 godina te nakon toga brodovi moraju u rezališta. Proces rezanja brodova uzrokuje veliko onečišćenje podmorja pogotovo u zemljama gdje su propisi o zaštiti okoliša zanemareni; piše The Maritime Post
Broj brodova koji se ne registriraju u matičnoj zemlji te plove pod zastavom pogodnosti naglo je skočio. Zašto?
Zastava pogodnosti, između ostalog, vlasnicima brodova iz zemalja sa strogim propisima za zaštitu okoliša dopušta rezanje brodova na jeftin način koji je vrlo štetan za okoliš. Vlasnici brodova iz dobrostojećih zemalja, uključujući članove EU kao i SAD, Sjevernu Koreju i Japan, kontroliraju većinu svjetske trgovine brodske flote.
Prema podacima, između 2014. i 2018. godine, 80% ovakvih brodova uništeno je u samo 3 države (Bangladešu, Indiji i Pakistanu) gdje su propisi za rezalište brodova slabi i zanemareni. Upravo se na ovakav način vlasnici brodova ”igraju” sa sistemom. Registrirajući brodove u inozemstvu, vlasnici mogu izbjeći poreze i upravljati brodovima ”nižih standarda” što predstavlja još jedan dobar razlog za upotrebu zastave pogodnosti.
Između 2002. i 2019. godine glavne zastave pogodnosti prebačene su iz Paname i Liberije na dva mala otoka, Comoros i Palau, koji će, uz naknadu, izdavati zastave.
Rezališta brodova u zemljama niskog standarda uzrokuju veliku smrtnost radnika i ozbiljno zagađenje okoliša, uključujući ispuštanje žive, azbesta, opasnih tvari za ozonski omotač te pesticida.
Prema istraživanjima, procjenjuje se da će do 2027.godine gotovo 5000 indijskih radnika u rezalištima umrijeti od mezotelioma, agresivnog tumora uzrokovanog izlaganju azbesta.
Od 2009. godine na rezalištima je izgubljeno 407 ljudskih života. Prošle godine u Bangladešu je najmanje 10 radnika umrlo, a njih 14 teško ozlijeđeno.
Unatoč neprestanim pokušajima za dobivanjem službenih podataka, indijska i pakistanska vlada odbijaju ustupiti informacije o nesrećama.
U Bangladešu je usječeno tisuće zaštićenih šuma mangrova drva kako bi se napravilo mjesta za dodatno rezalište. 14 tisuća mangrova, posađenih uz potporu UN-a, ilegalno je posječeno u gradu Sitakund, a proteklih nekoliko godina najmanje 60 tisuća mangrova posječeno je i uz obalu grada Chattogram.
