O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Zagreb Deep Sea Terminal: Rijeka bi trebala postati glavna luka sjevernog Jadrana

Riječka luka na dobrom je putu da preuzme vodeću ulogu u prekrcaju tereta na sjevernom Jadranu. Potpisani su ugovori na koje su Riječani čekali godinama. Idućih pola stoljeća kontejnerskim terminalom Zagreb Deep Sea upravljat će nizozemsko-hrvatski konzorcij. Obvezao se na izgradnju potrebne infrastrukture i njegovo potpuno opremanje, piše HRT.

“Zagreb Deep Sea”, strateški projekt Vlade i najveći kapitalni projekt Lučke Uprave Rijeka, ušao je u drugu, završnu fazu.

Formalno-pravno potpisom Ugovora završava projekt Svjetske banke Rijeka Gateway, ali pošto novi koncesionar na zagrebačkoj obali nosi ime Rijeka Gateway taj će projekt s nama živjeti još najmanje 50 godina, kaže ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa.

U svibnju 2019. završena je prva faza gradnje terminala. Sada je pred nizozemsko-hrvatskim konzorcijem izgradnja 280 metara nove obale sa zaobaljem te njezino opremanje. Nakon završetka postupka odabira koncesionara u lipnju, posao je povjeren jednome od najvećih svjetskih lučkih operatora.

Ovim terminalom osigurat ćemo Rijeci stabilno mjesto na logističkoj mapi u Jadranu, otvarajući pravi izlaz ne samo za Hrvatsku nego i za zemlje u okruženju, izvršni direktor APM Terminalsa Morten Engelsoft.

S koncesijom vrijednom 20 i pol milijardi kuna i fiksnom naknadom od dva milijuna eura na godinu, Rijeka bi trebala postati glavna luka sjevernoga Jadrana. Terminal će početi s radom 2024., a Hrvatska postati konkuretna sjevernim susjedima.

Očekujemo da će već 2025. kontejnerski promet dosegnuti 1 milijun TEU jedinica, a do 2028. jedan i pol milijun. To znači da će luka Rijeka kroz nekoliko godina imati veći kontejnerski promet nego slovenska luka Kopar, ističe ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Kontejnerski terminal bit će prometno povezan s novom državnom cestom 403 koja se gradi i spojit će riječku luku s mrežom hrvatskih autocesta. Najveći izazov je izgradnja nizinske pruge, prema planu u sljedećih deset godina. Za Hrvatsku to je šansa za gospodarski razvoj i neovisnost u uvjetima globalnih poremećaja izazvanih pandemijom.

Stavljanjem u pogon Zagrebačke obale uz snažnog koncesionara – konzorcij koji čine APM Terminals BV iz Nizozemske i Enna Logic d.o.o., tvrtka koja posluje u sastavu domaće ENNA grupe, našem se gradu bez sumnje otvaraju nove perspektive. Naime, APM Terminals jedan je od najvećih operatera kontejnerskih terminala u svijetu i tvrtka kći najvećeg kontejnerskog brodara A.P. Moller Maerska i svakako je velika stvar da su prepoznali Rijeku i riječku luku u kontekstu daljnjeg razvoja svojeg poslovanja.
Kao gradonačelnik, duboko sam svjestan važnosti razvoja luke za daljnji razvoj grada i Grad Rijeka će i dalje nastaviti snažno podupirati luku i njezin napredak. Uostalom, svi ovi zahvati o kojima govorimo – novi terminali, pruga, ceste, bili bi teško ostvarivi da Grad Rijeka nije kroz svoju prostorno plansku dokumentaciju promišljao razvoj grada “čuvanjem” prostora potrebnog za osnaživanje luke, rekao je za Novi list riječki gradonačelnik Marko Filipović.

Kako piše Novi list, prema propozicijama natječaja, potencijalni koncesionari morali su ponuditi promet od najmanje 400 tisuća TEU-a u prve dvije godine rada terminala, a dodatno se boduje i promet u sljedećim godinama. Jamstvo prometa bilo je ujedno i najvažniji kriterij u ponovljenom natječaju, za razliku od poništenog, u kojemu se bodovala visina koncesijske naknade, kao i ponuda što kraćeg roka za gradnju dodatnih 280 metara operativne obale kontejnerskog terminala, o kojoj je ovisilo i trajanje koncesijskog ugovora.

Osim izgradnje dodatnih 280 metara obale, koncesionar ima i obavezu potpunog opremanja terminala, od infrastrukture poput vodovoda, odvodnje, električne mreže i telekomunikacija, preko zgrada i operativnih površina, do obalnih kontejnerskih mostova i dizalica te sve ostale opreme potrebne za funkcioniranje terminala.

Očekujemo da terminal bude funkcionalan u roku od tri i pol godine od dana potpisivanja koncesijskog ugovora. U opremanje i infrastrukturu prve faze terminala bit će uloženo više od stotinu milijuna eura, dok će ulaganje u drugu fazu biti i nešto veće. Za sad predviđamo da druga faza zaživi nakon pokretanja prve. U prvoj fazi terminal će, uz ostalo, biti opremljen s tri kontejnerska mosta za prekrcaj kontejnera između broda i obale, a u drugoj fazi bit će dodan još jedan, izjavio je za Novi list Morten Engelstoft, prvi čovjek APM Terminalsa.

U prvoj fazi na terminalu će biti otvoreno blizu 400 radnih mjesta. Za indirektna radna mjesta, vezana uz rad terminala, tu brojku treba pomnožiti barem s dva, tako da će na njima biti zaposleno još oko osamsto ili više ljudi. Naš je cilj zapošljavanje čim većeg broja lokalnih radnika, od samog početka rada, no koristit ćemo i stručna znanja iz ostalih dijelova sustava APM Terminalsa kako bi osigurali da zaposlenici budu vrhunski obučeni za rad. Sigurni smo da ćemo novi terminal popuniti stručnim i dobro obučenim zaposlenicima, rekao je Engelstoft.

Riječka luka na dobrom je putu da preuzme vodeću ulogu u prekrcaju tereta na sjevernom Jadranu. Potpisani su ugovori na koje su Riječani čekali godinama. Idućih pola stoljeća kontejnerskim terminalom Zagreb Deep Sea upravljat će nizozemsko-hrvatski konzorcij. Obvezao se na izgradnju potrebne infrastrukture i njegovo potpuno opremanje, piše HRT.

“Zagreb Deep Sea”, strateški projekt Vlade i najveći kapitalni projekt Lučke Uprave Rijeka, ušao je u drugu, završnu fazu.

Formalno-pravno potpisom Ugovora završava projekt Svjetske banke Rijeka Gateway, ali pošto novi koncesionar na zagrebačkoj obali nosi ime Rijeka Gateway taj će projekt s nama živjeti još najmanje 50 godina, kaže ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa.

U svibnju 2019. završena je prva faza gradnje terminala. Sada je pred nizozemsko-hrvatskim konzorcijem izgradnja 280 metara nove obale sa zaobaljem te njezino opremanje. Nakon završetka postupka odabira koncesionara u lipnju, posao je povjeren jednome od najvećih svjetskih lučkih operatora.

Ovim terminalom osigurat ćemo Rijeci stabilno mjesto na logističkoj mapi u Jadranu, otvarajući pravi izlaz ne samo za Hrvatsku nego i za zemlje u okruženju, izvršni direktor APM Terminalsa Morten Engelsoft.

S koncesijom vrijednom 20 i pol milijardi kuna i fiksnom naknadom od dva milijuna eura na godinu, Rijeka bi trebala postati glavna luka sjevernoga Jadrana. Terminal će početi s radom 2024., a Hrvatska postati konkuretna sjevernim susjedima.

Očekujemo da će već 2025. kontejnerski promet dosegnuti 1 milijun TEU jedinica, a do 2028. jedan i pol milijun. To znači da će luka Rijeka kroz nekoliko godina imati veći kontejnerski promet nego slovenska luka Kopar, ističe ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Kontejnerski terminal bit će prometno povezan s novom državnom cestom 403 koja se gradi i spojit će riječku luku s mrežom hrvatskih autocesta. Najveći izazov je izgradnja nizinske pruge, prema planu u sljedećih deset godina. Za Hrvatsku to je šansa za gospodarski razvoj i neovisnost u uvjetima globalnih poremećaja izazvanih pandemijom.

Stavljanjem u pogon Zagrebačke obale uz snažnog koncesionara – konzorcij koji čine APM Terminals BV iz Nizozemske i Enna Logic d.o.o., tvrtka koja posluje u sastavu domaće ENNA grupe, našem se gradu bez sumnje otvaraju nove perspektive. Naime, APM Terminals jedan je od najvećih operatera kontejnerskih terminala u svijetu i tvrtka kći najvećeg kontejnerskog brodara A.P. Moller Maerska i svakako je velika stvar da su prepoznali Rijeku i riječku luku u kontekstu daljnjeg razvoja svojeg poslovanja.
Kao gradonačelnik, duboko sam svjestan važnosti razvoja luke za daljnji razvoj grada i Grad Rijeka će i dalje nastaviti snažno podupirati luku i njezin napredak. Uostalom, svi ovi zahvati o kojima govorimo – novi terminali, pruga, ceste, bili bi teško ostvarivi da Grad Rijeka nije kroz svoju prostorno plansku dokumentaciju promišljao razvoj grada “čuvanjem” prostora potrebnog za osnaživanje luke, rekao je za Novi list riječki gradonačelnik Marko Filipović.

Kako piše Novi list, prema propozicijama natječaja, potencijalni koncesionari morali su ponuditi promet od najmanje 400 tisuća TEU-a u prve dvije godine rada terminala, a dodatno se boduje i promet u sljedećim godinama. Jamstvo prometa bilo je ujedno i najvažniji kriterij u ponovljenom natječaju, za razliku od poništenog, u kojemu se bodovala visina koncesijske naknade, kao i ponuda što kraćeg roka za gradnju dodatnih 280 metara operativne obale kontejnerskog terminala, o kojoj je ovisilo i trajanje koncesijskog ugovora.

Osim izgradnje dodatnih 280 metara obale, koncesionar ima i obavezu potpunog opremanja terminala, od infrastrukture poput vodovoda, odvodnje, električne mreže i telekomunikacija, preko zgrada i operativnih površina, do obalnih kontejnerskih mostova i dizalica te sve ostale opreme potrebne za funkcioniranje terminala.

Očekujemo da terminal bude funkcionalan u roku od tri i pol godine od dana potpisivanja koncesijskog ugovora. U opremanje i infrastrukturu prve faze terminala bit će uloženo više od stotinu milijuna eura, dok će ulaganje u drugu fazu biti i nešto veće. Za sad predviđamo da druga faza zaživi nakon pokretanja prve. U prvoj fazi terminal će, uz ostalo, biti opremljen s tri kontejnerska mosta za prekrcaj kontejnera između broda i obale, a u drugoj fazi bit će dodan još jedan, izjavio je za Novi list Morten Engelstoft, prvi čovjek APM Terminalsa.

U prvoj fazi na terminalu će biti otvoreno blizu 400 radnih mjesta. Za indirektna radna mjesta, vezana uz rad terminala, tu brojku treba pomnožiti barem s dva, tako da će na njima biti zaposleno još oko osamsto ili više ljudi. Naš je cilj zapošljavanje čim većeg broja lokalnih radnika, od samog početka rada, no koristit ćemo i stručna znanja iz ostalih dijelova sustava APM Terminalsa kako bi osigurali da zaposlenici budu vrhunski obučeni za rad. Sigurni smo da ćemo novi terminal popuniti stručnim i dobro obučenim zaposlenicima, rekao je Engelstoft.

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video