O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

VIDEO: Offshore problemi – Vjetroturbine postaju prevelike za namjenska plovila

Kako vjetroturbine za offshore vjetroelektrane postaju sve veće i snažnije, sektor offshore vjetroelektrana mogao bi se suočiti s neočekivanim problemom. Naime, prema podacima koje navodi Rystad Energy, ponestaje velikih plovila koja mogu transportirati i instalirati ogromne turbine.

Nedostatak plovila bi mogao uzrokovati uska grla u sektoru počevši od 2024. godine, osim ako kompanije ne krenu s ulaganjima u nova plovila ili nadogradnje postojećih, piše gCaptain.

Izlazna snaga vjetroturbina posljednjih se godina naglo povećala – od prosječnih 3 MW u 2010. godini na 6,5 ​​MW u 2021., od kojih je najsnažnija od 10 MW. Turbine snažnije od 8 MW činile su samo 3% svih instalacija između 2010. i 2021., no predviđa se da će do 2030. taj postotak porasti na 53%. Početkom 2022. godine u Danskoj je testirana najveća vjetroturbina na svijetu, izlazne snage od 14 MW, koja bi se uskoro mogla početi koristiti i za offshore vjetroelektrane.

Kako se ubrzava prijelaz na obnovljive izvore, potražnja za namjenskim brodovima za instalaciju offshore vjetroelektrana značajno će se povećati u cijelom svijetu. Također će do kraja desetljeća značajno porasti i potražnja za instalacijskim plovilima za turbine snažnije od 9 MW – koja je još nedavno, 2019. godine, bila nepostojeća.

Tek nekoliko jedinica sadašnje flote može se koristiti za instalaciju turbina snažnijih od 10 MW, a niti jedna trenutno ne može podizati turbine izlazne snage veće od 14 MW. To će se vjerojatno promijeniti do 2025. kada će se isporučivati nova plovila, a postojećim plovilima nadograđivat će se dizalice. Osim namjenskih plovila, za instalaciju turbina predlažu se i brodovi za prijevoz teških tereta. Iz Heereme kažu da njihov par brodova za prijevoz teških tereta već može montirati turbine veće od 15 MW te bi potencijalno mogao instalirati jedinice do 20 MW, piše Splash247.

No, plovila izgrađena čak i početkom ovog desetljeća već postaju zastarjela, zbog čega se kompanije oklijevaju obvezati na skupe novogradnje, koje koštaju između 300 i 500 milijuna dolara, a koje bi mogle postati zastarjele prije nego postanu profitabilne. Ali ako ne bude ulaganja u nova plovila ili nadogradnje, tempo instalacija offshore vjetroelektrana mogao bi se usporiti.

“Kada su turbine bile manje, instalaciju je mogla obaviti prva generacija brodova ili preuređenih dizalica namijenjenih za naftnu i plinsku industriju. Međutim, budući da kompanije preferiraju veće turbine, potrebna je nova generacija namjenskih plovila kako bi se zadovoljila potražnja”, kaže Martin Lysne, analitičar Rystad Energy.

Kako vjetroturbine za offshore vjetroelektrane postaju sve veće i snažnije, sektor offshore vjetroelektrana mogao bi se suočiti s neočekivanim problemom. Naime, prema podacima koje navodi Rystad Energy, ponestaje velikih plovila koja mogu transportirati i instalirati ogromne turbine.

Nedostatak plovila bi mogao uzrokovati uska grla u sektoru počevši od 2024. godine, osim ako kompanije ne krenu s ulaganjima u nova plovila ili nadogradnje postojećih, piše gCaptain.

Izlazna snaga vjetroturbina posljednjih se godina naglo povećala – od prosječnih 3 MW u 2010. godini na 6,5 ​​MW u 2021., od kojih je najsnažnija od 10 MW. Turbine snažnije od 8 MW činile su samo 3% svih instalacija između 2010. i 2021., no predviđa se da će do 2030. taj postotak porasti na 53%. Početkom 2022. godine u Danskoj je testirana najveća vjetroturbina na svijetu, izlazne snage od 14 MW, koja bi se uskoro mogla početi koristiti i za offshore vjetroelektrane.

Kako se ubrzava prijelaz na obnovljive izvore, potražnja za namjenskim brodovima za instalaciju offshore vjetroelektrana značajno će se povećati u cijelom svijetu. Također će do kraja desetljeća značajno porasti i potražnja za instalacijskim plovilima za turbine snažnije od 9 MW – koja je još nedavno, 2019. godine, bila nepostojeća.

Tek nekoliko jedinica sadašnje flote može se koristiti za instalaciju turbina snažnijih od 10 MW, a niti jedna trenutno ne može podizati turbine izlazne snage veće od 14 MW. To će se vjerojatno promijeniti do 2025. kada će se isporučivati nova plovila, a postojećim plovilima nadograđivat će se dizalice. Osim namjenskih plovila, za instalaciju turbina predlažu se i brodovi za prijevoz teških tereta. Iz Heereme kažu da njihov par brodova za prijevoz teških tereta već može montirati turbine veće od 15 MW te bi potencijalno mogao instalirati jedinice do 20 MW, piše Splash247.

No, plovila izgrađena čak i početkom ovog desetljeća već postaju zastarjela, zbog čega se kompanije oklijevaju obvezati na skupe novogradnje, koje koštaju između 300 i 500 milijuna dolara, a koje bi mogle postati zastarjele prije nego postanu profitabilne. Ali ako ne bude ulaganja u nova plovila ili nadogradnje, tempo instalacija offshore vjetroelektrana mogao bi se usporiti.

“Kada su turbine bile manje, instalaciju je mogla obaviti prva generacija brodova ili preuređenih dizalica namijenjenih za naftnu i plinsku industriju. Međutim, budući da kompanije preferiraju veće turbine, potrebna je nova generacija namjenskih plovila kako bi se zadovoljila potražnja”, kaže Martin Lysne, analitičar Rystad Energy.

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video