O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 152

Pojačane Sankcije SAD-a: 23 Iranska Broda i 17 Kompanija na Crnoj Listi

0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Sjedinjene Američke Države pooštrile su sankcije protiv iranskih naftnih i petrokemijskih sektora, dodatno povećavajući financijski pritisak na Iran.

U priopćenju ministarstva stoji da Iran koristi “mračnu flotu” kako bi utovario i prevozio iransku naftu kupcima u Aziji. Prema navodima, tvrtka Max Maritime Solutions iz UAE koristila je brodove pod svojim upravljanjem za višestruke prijenose iranske nafte s broda na brod u suradnji s brodovima povezanima s Nacionalnom iranskom tanker kompanijom (NITC), koja prevozi iransku naftu za Nacionalnu iransku naftnu kompaniju (NIOC), a zatim je transportira do rafinerija u Kini, piše Splash247.com.

Obje ove kompanije stavljene su pod sankcije, zajedno s tankerima Bendigo i Carnatic, kojima upravlja Max Maritime. Prema ministarstvu, ovi brodovi su u 2023. godini izvršili gotovo deset prijenosa iranske nafte s brodovima povezanim s NITC-om. Njihov treći brod, Salvia, također je sankcioniran. Ukupno je pod sankcije stavljeno 17 kompanija i 23 broda.

Među kompanijama su i Alya Marine i Delnaz Ship Management iz Malezije, Cathay Harvest Marine, Derecttor Company i Celia Armas iz Hong Konga, Davina Shipping i Rita Shipping s Marshallovih Otoka, Diamante Tankers iz Paname, Elza Shipping iz Surinama, Engen Management, Strong Roots Provider i Glazing Future Management, Gabbaro Ship Services iz Indije, te Harry Victor Ship Management & Operation i Jazira Das International iz UAE.

Što se tiče brodova pod sankcijama, Ministarstvo financija stavilo je na popis tankere Anhona, Wen Yao i Goodwin u vlasništvu Harry Victor Ship Managementa, Aventus I tvrtke Diamante, Berg 1 kompanije Strong Roots, Carina i Crystal Rose u vlasništvu Derecttora, Carol i Shanaye Queen Alya Marinea, Cross Ocean, Satina, Tyche I i Dimitra II tvrtke Delnaz, Davinu od Davina Shippinga, Elza od Elza Shippinga, Hornet u vlasništvu Gabbaro Ship Servicesa, Luna Prime tvrtke Cathay Harvest, Octans u vlasništvu Celia Armas, Spirit of Casper kompanije Rita Shipping, te Voras tvrtke Glazing Future.

Fincantieri: Rekordne Narudžbe i Pogled u Budućnost

0
Foto: Cruise Industry news

Tijekom ove godine, Fincantieri je ugovorio tri velika broda za Carnival Cruise Line, dva za Crystal Cruises i čak osam za Norwegian Cruise Line Holdings, zadovoljavajući potrebe suvremenog, premium i luksuznog tržišta.

Industrija prolazi kroz prijelazno razdoblje, s novim tehnologijama i gorivima, ali ne postoji sustav koji bi trenutno mogao zamijeniti konvencionalni pogon. Trenutno Fincantieri gradi brodove koji koriste LNG, brodove spremne za metanol, te testira gorivne ćelije na vodik.

IMO cilja na neto nula emisija do 2050., dok je Fincantieri postavio ambiciozniji cilj od 2035. godine. U suradnji s Vikingom, razvijaju hibridna rješenja koja kombiniraju tradicionalni pogon s gorivnim ćelijama na vodik, što omogućava brodovima plovidbu bez emisija pri niskim brzinama, piše Cruise Industry News.

Primjer inovacija je Sun Princess, dvogorivni brod isporučen 2024., koji koristi 4.000 kubičnih metara LNG-a kao primarno gorivo i sadrži više od 100 poboljšanja u energetskoj učinkovitosti. Zahvaljujući ovim mjerama, potrošnja goriva i emisije smanjene su za oko 50 posto ispod ciljeva IMO-a.

Fincantieri također osigurava da su brodovi koje dizajnira spremni za buduća goriva i nove tehnologije, kako bi zadovoljili promjenjive potrebe svojih kupaca i osigurali fleksibilnost za buduće inovacije.

Nova Pravila RightShipa: Postupno Smanjenje Dobne Granice za Inspekcije Brodova

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Promjena starosnog praga za inspekcije ima za cilj poboljšanje sigurnosnih standarda starenja globalne flote.

RightShip, digitalna platforma za pomorsku sigurnost i održivost, najavila je promjenu starosnog praga za inspekcije brodovaKao odgovor na tržišne promjene i dugoročne sigurnosne rizike u sektoru rasutog i generalnog tereta, RightShip će postupno uvesti inspekcije brodova u ranijoj starosnoj dobi. Ova promjena rezultat je povratnih informacija korisnika i usmjerena je na smanjenje incidenata te poticanje održivih operacija.

Nova politika bit će uvedena u dvije faze, počevši od 31. ožujka 2025. godine:

Faza 1 (2025.): Starosni prag za inspekciju brodova za rasuti i generalni teret bit će smanjen s 14 na 12 godina.
Faza 2 (2026.): Prag će biti smanjen na 10 godina, uz obvezu godišnje inspekcije. Osim toga, brodovi ispod 8,000 DWT bit će obuhvaćeni istim inspekcijskim standardima.

Ova promjena dolazi u kritičnom trenutku jer prosječna starost flote rasutog tereta sada iznosi 14.7 godina, a očekuje se daljnji rast. Podaci RightShipa pokazuju jaku povezanost između starosti brodova i rizika od zadržavanja i incidenata, osobito nakon 10 godina.

Foto: Splash247.com

Prema RightShipu, sektor rasutog tereta ima najviši omjer incidenata u usporedbi s drugim sektorima (1.49%). Smrtnost u ovom sektoru također je značajno viša, s omjerom od 0.42%, u usporedbi s LNG i LPG brodovima (0.14%). Također, omjer zadržavanja brodova je 4.69%, što je četiri puta više nego kod tankera.

Kako brodovi stare, omjeri incidenata i zadržavanja značajno se povećavaju, osobito nakon 10 godina starosti za veće brodove (preko 200,000 DWT). Slični izazovi uočeni su i kod manjih brodova, gdje incidenti dostižu vrhunac između 14 i 19 godina starosti.

“Ovi podaci pomažu čarterima i vlasnicima brodova bolje razumjeti stanje plovila i poduzeti korake za poboljšanje sigurnosti,” izjavio je Steen Lund, CEO RightShipa. “Naš cilj je kontinuirano poboljšanje sigurnosnih standarda i transparentnost u pomorskoj industriji.”

Sea Zero: Revolucionarni kruzer bez emisija u pogonu do 2030.

0
Foto: Vard/Offshore Energy

Norveška tvrtka za obalna krstarenja, Hurtigruten, predstavila je nove planove i ažurirane prikaze svog projekta Sea Zero – broda bez emisija, čija je premijera zakazana za 2030. godinu.

Uz pomoć velikih baterija, jedara i drugih inovativnih rješenja, ovaj brod će moći ploviti bez emisija tijekom uobičajenih operacija, dok će se potrošnja energije smanjiti za 40-50%. Hurtigruten je prvi put najavio Sea Zero projekt u listopadu 2022., a prve prikaze broda objavio je na ljeto 2023, piše The Offshore Energy.

Razvoj ovog koncepta odvija se u suradnji s partnerima iz norveške pomorske industrije, a brod je dizajniran u gradu Ålesundu, uz podršku tvrtke Vard. Ovaj projekt dio je Hurtigrutenove šire inicijative za održiva putovanja, koja uključuje smanjenje prehrambenog otpada i nadogradnju flote s hibridnim tehnologijama, čime će se emisije CO2 smanjiti za 25%, a emisije dušikovih oksida (NOx) za 80%.

Prema riječima direktorice tvrtke, Hedde Felin, cilj je imati brod bez emisija u pogonu do 2030. godine. Ključni elementi projekta uključuju jedra, koja bi mogla smanjiti potrošnju energije za oko 10%, te solarne panele, koji bi pridonijeli dodatnim uštedama energije od 2-3%. Planirane su i inovacije poput rotirajućih propelera, sustava zračnog podmazivanja trupa i naprednog upravljanja energijom.

Foto: Vard/Offshore Energy

Brodske kabine bit će opremljene pametnim sustavima koji omogućuju gostima upravljanje vlastitom potrošnjom energije putem aplikacije, čime će se povećati svijest o održivosti. Hurtigruten već testira ove senzore, a uskoro će provesti i testiranja s gostima na brodu.

VIDEO Ilegalna STS operacija završila požarom: Istraga u tijeku

0
Foto: Screenshot/X

Za vrijeme navodno ilegalne STS operacije prebacivanja tereta kod obale Bangladeša, došlo je do velikog požara na dva LPG tankera.

Brod Captain Nikolas bio je usidren kod Kutubdie, blizu Chattograma, kako bi istovario teret na brod B-LPG Sophia. Požar je zahvatio oba broda, a Bangladeška Obalna straža i Mornarica intervenirale su sa sedam plovila te uspjele staviti požar pod kontrolu.

Svi članovi posade, njih 31, skočili su s brodova kako bi pobjegli od plamena i svi su spašeni bez težih ozljeda. Prema izvješćima, Captain Nikolas nije pretrpio veće oštećenje, dok je Sophia značajno oštećena.

Udruga operatera LPG brodova u Bangladešu (LOAB) tvrdi da je teret na Captain Nikolasu lažno deklariran te da je zapravo stigao iz Irana, zemlje pod sankcijama. AIS zapis broda pokazuje prekid signala sredinom rujna, neposredno prije nego što je napustio Perzijski zaljev.

Chittagongska lučka uprava pokrenula je istragu kako bi se utvrdio uzrok požara, a rezultati istrage očekuju se unutar tjedan dana, piše The Maritime Executive.

MOL povećava broj LNG dual-fuel VLCC brodova u floti

0
Foto: Piet Sinke/Marine traffic

Najveća japanska brodarska kompanija MOL dodala je narudžbu za dva nova VLCC broda kapaciteta 309.000 dwt u brodogradilištu Dalian COSCO KHI Ship Engineering (DACKS), ukupne vrijednosti oko 300 milijuna dolara.

Dalian COSCO KHI Ship Engineering (DACKS) jedno je od vodećih brodogradilišta specijaliziranih za izgradnju tankera, a ova suradnja s MOL-om odražava sve veću potražnju za ekološki prihvatljivijim brodovima. Isporuke svih šest novih VLCC-ova iz DACKS-a očekuju se u razdoblju od 2025. do 2028. godine, a svaki od tih brodova imat će dual-fuel pogon, što znači da mogu koristiti i LNG i tradicionalna goriva, što im omogućuje veću fleksibilnost u poslovanju.

MOL je u kolovozu 2022. godine postao prvi japanski brodar s narudžbom za VLCC-ove na LNG pogon, čime je završila višegodišnja pauza u narudžbama u ovom sektoru. Nakon toga, 2023. godine, tvrtka je naručila dodatna dva broda u vrijednosti od oko 260 milijuna dolara, piše Splash247.

Novi propisi za Ballast Water Record Book: LR najavljuje ključne izmjene za 2025.

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Lloyd’s Register (LR) objavio je smjernice koje objašnjavaju nove zahtjeve za vođenje papirnatih i elektroničkih Ballast Water Record Book-a (BWRB).

Prema LR-u, promjene se odnose na brodovlasnike, brodarske tvrtke, menadžere brodova, zapovjednike, projektante i brodograditelje. Dvije IMO rezolucije povezane s Konvencijom o upravljanju balastnim vodama stupaju na snagu i donose nove zahtjeve za format Ballast Water Record Book-a te uvođenje elektroničkih BWRB-ova:

  • IMO Rezolucija MEPC.369(80) – Izmjene Međunarodne konvencije za kontrolu i upravljanje brodskim balastnim vodama i sedimentima iz 2004., izmjene Priloga II (Format Ballast Water Record Book-a). Primjenjuje se od 1. veljače 2025.
  • IMO Rezolucija MEPC.383(81) – Izmjene Međunarodne konvencije za kontrolu i upravljanje brodskim balastnim vodama i sedimentima iz 2004., izmjene Pravilnika A-1 i B-2 (Korištenje elektroničkih evidencijskih knjiga). Primjenjuje se od 1. listopada 2025.

Novi format Ballast Water Record Book-a

Prema Konvenciji o upravljanju balastnim vodama (Pravilnik B-2), na brodu se mora voditi Ballast Water Record Book koji sadrži najmanje informacije navedene u Prilogu II Konvencije. Rezolucija MEPC.369(80) donosi izmjene Priloga II Konvencije i stupa na snagu 1. veljače 2025, piše Safety4Sea.

Elektronički Ballast Water Record Book

Rezolucija MEPC.383(81) uvodi nove zahtjeve za korištenje elektroničkih BWRB-a, koji stupaju na snagu 1. listopada 2025. Izmjene uključuju:

  • Odobrenje elektroničkog BWRB-a prema IMO standardima izvedbe.
  • Brod mora posjedovati specifičnu izjavu na brodu kojom se potvrđuje da instalacija elektroničkog BWRB-a zadovoljava zahtjeve IMO smjernica.

Deklaracija za elektroničke Ballast Water Record Book

Deklaraciju može izdati nadležna uprava zastave broda ili LR nakon provedene instalacijske inspekcije na brodu, ako je ovlašten od strane uprave zastave. Inspekcija će uključivati provjeru ispravnog unosa zapisa od strane ovlaštenih časnika, potvrđivanje zapisa i mogućnost ispisa svake evidencije uključene u Deklaraciju.

Tijekom inspekcija ili pregleda od strane lučkih vlasti, izostanak takve Deklaracije može značiti da elektronička knjiga (i zapisi u njoj) neće biti prihvaćeni kao ispunjavanje zahtjeva Konvencije o vođenju evidencija.

Odobrenje za elektronički Ballast Water Record Book

Brodovlasnici, brodari, zapovjednici i časnici moraju osigurati da Ballast Water Record Book udovoljava novom formatu prema Rezoluciji MEPC.369(80) najkasnije do 1. veljače 2025.

Što brodovlasnici i brodari trebaju učiniti sada?

Brodovi koji koriste elektronički Ballast Water Record Book trebaju dobiti odobrenje specifično za brod, koje može izdati uprava zastave broda ili organizacija prihvaćena od strane te uprave, najkasnije do 1. listopada 2025.

Brodovlasnici i brodari podsjećaju se da Konvencija zahtijeva čuvanje unosa u Ballast Water Record Book-u na brodu najmanje dvije godine.

VIDEO Najveće Katastrofe Kontejnerskih Brodova

0
Foto: Youtube screenshot

Pogledajte kako su pojedine nesreće kontejnerskih brodova rezultirale gubicima u milijardama dolara i što su nam te tragedije otkrile o sigurnosti na moru.

Shell naručuje 10 novih MR2 tankera u Kini

0
Foto: GSI/Splash247

Očekuje se da će brodovi biti isporučeni između 2027. i 2028. godine.

Shell je ugovorio gradnju deset MR2 tankera, svaki nosivosti 50.000 tona i vrijednosti po 48 milijuna dolara, s brodogradilištem CSSC Guangzhou Shipyard International (GSI) u Kini, za ukupnu vrijednost od 480 milijuna dolara, piše Splash247.

Ovaj ugovor dolazi nakon što je Shell potpisao pismo namjere s navedenim brodogradilištem, koje je već realiziralo preko 70 MR projekata.

MR2 tankeri čine oko 23% ukupne flote tankera, s više od 1.700 jedinica trenutno u upotrebi. No, ovaj segment se suočava s izazovom zbog starosne strukture, jer značajan broj tankera ubrzo prelazi starosnu granicu od 20 godina, što je uzrokovalo povećanje narudžbi u posljednje dvije godine.

Krajem rujna omjer narudžbi u odnosu na postojeću MR2 flotu iznosio je više od 17%, što ga čini drugim najvećim segmentom po narudžbama, odmah iza aframax/LR2.

Kineska brodograđevna mašinerija: Može li SAD s azijskim partnerima uhvatiti korak?

0
Foto: Youtube screenshot

Za svakih 359 brodova koje Kina proizvede, SAD napravi samo jedan.

Sjedinjene Američke Države okreću se azijskim partnerima kako bi se suprotstavile sve većoj kineskoj dominaciji u brodogradnji. Kina sada kontrolira ključni dio globalnih pomorskih opskrbnih lanaca kroz dominaciju u gradnji komercijalnih brodova, što predstavlja ozbiljnu prijetnju američkoj globalnoj poziciji, piše Baird Maritime.

U lipnju je južnokorejska tvrtka Hanwha Ocean preuzela američko brodogradilište Philly Shipyard u Philadelphiji za 100 milijuna dolara. Iako se čini da je iznos relativno malen, ovo preuzimanje označava značajan iskorak za strane brodograditelje u sektoru koji je tradicionalno bio strogo zaštićen. Prema stoljetnom Zakonu Jones, svi brodovi koji prevoze teret između američkih luka moraju biti izgrađeni, posjedovani i upravljani isključivo od strane američkih državljana.

Istodobno, Pentagon istražuje mogućnosti uspostave vojnih remontnih postrojenja u Australiji, Filipinima, Japanu, Singapuru i Južnoj Koreji kako bi nadoknadio zaostajanje. Amerika je, naime, nekad bila vodeća u brodogradnji – 1975. bila je najveći svjetski proizvođač brodova. No, danas je situacija potpuno drugačija. Prema senatoru Raji Krishnamoorthiju, za svakih 359 velikih brodova koje Kina proizvede, SAD napravi samo jedan.

Kineska dominacija u brodogradnji se ubrzava. U prvoj polovici 2024. godine, prema podacima brokera BRS, kineska brodogradilišta, uglavnom državna ili subvencionirana, zaprimila su gotovo 75 posto svih novih narudžbi. To je četrnaesta uzastopna godina u kojoj Kina predvodi globalno tržište brodogradnje. Premda se u početku fokusirala na jednostavnije brodove poput bulkera, kineska brodogradilišta sada sve više preuzimaju narudžbe i za izgradnju puno složenijih vrsta brodova.

Kina svakog tjedna sklapa brojne ugovore za izgradnju komercijalnih brodova, često s europskim naručiteljima. Primjerice, u prvom tjednu listopada, kineska brodogradilišta dogovorila su izgradnju 12 LNG tankera, četiri offshore broda i šest kemikalaca. Glavna prednost kineskih brodogradilišta leži u nižim troškovima, što ih čini izuzetno konkurentnima u industriji koja zahtijeva puno radne snage.

Prema BRS-u, kineska brodogradilišta planiraju povećati svoje kapacitete za 80 posto u sljedeće tri godine. Trenutno, samo jedno od kineskih 13 brodogradilišta ima veći kapacitet od svih američkih zajedno.

Kako bi se borio protiv kineske prednosti u brodogradnji uzrokovane subvencijama koje smanjuju cijene za 30 do 40 posto, SAD razmatra uvođenje carina. Kanadski i europski proizvođači podržavaju oštre mjere, navodeći kineske brodove kao “stratešku prijetnju”. No, paradoksalno je što mnoge narudžbe za kineske brodove dolaze upravo iz europskih zemalja poput Njemačke, Danske, Nizozemske i Grčke.