ClassNK je objavio svoje godišnje izvješće o PSC inspekcijama koje obuhvaća nedostatke utvrđene tijekom inspekcija provedenih u raznim zemljama širom svijeta, piše Safety4Sea.
U izvješću za 2023. godinu prijavljeno je ukupno 1.488 nedostataka koji su rezultirali zadržavanjem brodova, a ukupno je zadržano 419 brodova. Najčešći nedostaci koji su doveli do zadržavanja brodova odnose se na ‘protupožarnu sigurnost’, poput ‘protupožarne zaklopke’, ‘fiksnih instalacija za gašenje požara’ i ‘vatrogasnih pumpi’. Slično kao i 2022. godine, protupožarna sigurnost bila je najčešće područje nedostataka.
Foto: Safety4Sea
Požar na brodu je jedna od najgorih hitnih situacija i može uzrokovati veliku štetu, pa je razumljivo zašto je ovo glavni problem. Sredstva za spašavanje života (LSA) bila su drugo najčešće područje nedostataka, što pokazuje da se sigurnost ljudi na brodu često zanemaruje.
Institut za ekonomiku i logistiku brodarstva (ISL) dao je pregled razvoja “bulk” sektora, koji je značajno rastao posljednjih godina, piše Safety4Sea.
Prema ISL-u, u usporedbi s prvom polovicom posljednjih 12 godina, kada je prosječno više od 400 brodova godišnje završilo na rezalištima s prosječnim ukupnim kapacitetom od 26,5 milijuna tona nosivosti, 91 jedinica s kapacitetom od 5,1 milijun tona nosivosti koje su otišle na rezališta u 2023. godini predstavljaju nešto više od 20% tog broja. Ipak, zabilježen je porast od 16,6% u rezanju u ovom segmentu u usporedbi s prethodnom godinom. Zanimljivo je da dvije trećine ukupne tonaže dolazi iz klasa veličine Handymax (22%) i Panamax (44%), navodi ISL.
Unatoč tome, flota bulkera porasla je za 3,1% između siječnja 2023. i siječnja 2024., što se prvenstveno pripisuje brzom porastu isporuka brodova. Prošle godine, 461 novi brod (33,6 milijuna tona nosivosti) ušao je u službu, što odgovara povećanju isporuka od gotovo 11%.
Razvoj pomorske trgovine suhih tereta pouzdan je pokazatelj stanja globalne ekonomije. Dok je obujam prijevoza ruda, ugljena i žitarica pao za ukupno 2,8% na 5,3 milijarde tona u 2022. godini, za 2023. se očekivao značajan porast obujma prijevoza od oko 3,9%, dijelom zbog gospodarskog oporavka u Kini i drugim važnim tržištima. Za 2024. stručnjaci očekuju mnogo manji rast od oko 1,2%.
Tržište najma bulkera bilježi rast od najniže točke u siječnju 2023. godine. Povećanje je posebno potaknuto masovnim rastom brodova tipa capesize, koji obično prevoze terete od 150.000 tona poput željezne rude, boksita i ugljena. Kao rezultat toga, Baltic Exchange Capesize Index porastao je na 2014 bodova u ožujku ove godine, što predstavlja udvostručenje u usporedbi s veljačom 2023., bilježi ISL.
Kina, najveći uvoznik, izvijestila je o povećanju uvoza od 16,9% u prvom kvartalu 2024. na ogromnih 83,36 milijuna tona. Velik dio uvoza dolazi iz Mongolije i Rusije i ne prevozi se morem. Prema službenim izvješćima, domaća proizvodnja također je blago pala.
Međutim, od 2024. godine, IEA očekuje da će potražnja za uvozom oslabiti u srednjem roku, uglavnom zbog povećanog prelaska na obnovljive izvore energije. IEA procjenjuje da će uvoz ugljena pasti za 6,0% u tri godine do 2025. u usporedbi s 2022. godinom.
Na kraju, kako zaključuje ISL, očekuje se blagi porast obujma prijevoza žitarica u 2024. godini.
Kako piše Splash247, zbog krize u Crvenom moru, tankeri sve češće prelaze na CPP (Clean Petroleum Products), što dovodi do višegodišnjih maksimuma u ovoj vrsti transporta. Prema podacima Vortexe, trenutno 25 suezmax/LR3 tankera i dva VLCC-a prevoze ili su nedavno prevozili CPP. Braemar procjenjuje da će još 12 Suezmaxa i pet VLCC-a prijeći na CPP, prvenstveno na Srednjem Istoku i Indiji.
Napadi na brodove u Crvenom moru i preusmjeravanje brodskih ruta preko Rta Dobre Nade podigli su cijene CPP tereta s istoka na zapad na višegodišnje maksimume. U suprotnosti, cijene prijevoza sirove nafte ostale su relativno stabilne, dok su stope za VLCC dostigle najniže razine u 2024. godini.
Analitičari iz Vortexe sugeriraju da su trgovačke kuće odigrale ključnu ulogu u pokretanju ovih promjena kako bi povećale profitabilnost koristeći ekonomiju razmjera. Preusmjeravanje velikih tankera na prijevoz CPP-a omogućava učinkovitiju upotrebu kapaciteta brodova i veće profite u trenutnim tržišnim uvjetima.
Preusmjeravanje suezmax i VLCC tankera na čiste terete predstavlja značajnu prilagodbu u tankerskoj industriji uslijed krize u Crvenom moru. Ove promjene ne samo da podižu cijene CPP tereta, već i ukazuju na važnost fleksibilnosti i sposobnosti prilagodbe u dinamičnom globalnom tržištu brodarstva.
Službenici Postaje pomorske policije Rijeka primili su dojavu iz Nacionalnog pomorskog centra Zadar o havariji u akvatoriju otoka Raba. Uslijed jakog vjetra, nestalo je pet mađarskih državljana koji su se nalazili u kajaku na moru između otoka Raba, Golog otoka i Prvića, piše Fiuman.hr.
Posada policijskog broda odmah je krenula u akciju traganja i spašavanja, uz sudjelovanje djelatnika Lučke kapetanije Senj i Lučke kapetanije Rab. Nakon sat vremena zajedničke potrage, djelatnici Lučke kapetanije uočili su četvoricu Mađara – dvojicu u moru, a dvojicu na obali Golog otoka. Peti Mađar, kojeg su veliki valovi i morske struje odnijele prema pučini, nije bio odmah pronađen.
Potraga se nastavila i posada policijskog broda P-214 na obali kod Rta Markonj na Golom otoku pronašla je neozlijeđenog 41-godišnjeg mađarskog državljanina. Srećom, ova morska havarija završila je bez posljedica za sve sudionike.
Pomorska policija apelira na sve nautičare i turiste da redovito prate vremensku prognozu te da se ne upuštaju u rizične i potencijalno pogibeljne situacije na moru. Posebno se upozorava na opasnosti jakog vjetra, bilo bure ili juga, te drugih nepovoljnih vremenskih uvjeta koji mogu naglo promijeniti situaciju na moru i dovesti do teških, pa čak i kobnih posljedica.
Zahvaljujući brzoj reakciji i suradnji pomorskih službi, ovaj incident je završio bez ozbiljnih posljedica. No, važno je da svi koji se upuštaju u morske aktivnosti budu svjesni rizika i poduzmu sve potrebne mjere sigurnosti kako bi se izbjegle potencijalne opasnosti.
Nakon potrage koja je trajala više od dva dana i prešla stotine milja Tihog oceana, član posade za kojeg se strahovalo da je pao preko palube pronađen je na brodu. Američka obalna straža (USCG) koordinirala je potragu iz Guama, nakon što je primila izvješće koje se pokazalo kao lažna uzbuna, piše The Maritime Executive.
Incident je započeo kada je Daiwan Glory, bulker od 35.500 dwt kojim upravlja tvrtka iz Tajvana i koji plovi pod panamskom zastavom, prijavio Japanskoj obalnoj straži nestanak člana posade. Brod je poslao poziv u pomoć, a USCG u Guamu obaviješten je o situaciji čovjeka u moru. Izvješće je navodilo da je član posade zadnji put viđen oko 9:45 ujutro, odjeven u narančasti kombinezon.
Komunikacija s brodom bila je izazovna zbog udaljenosti, a ažuriranja su se prenosila putem e-maila. Daiwan Glory je pretraživao liniju povratnog traga približno 600 nautičkih milja južno od Guama, u području između Guama i Papue Nove Gvineje. USCG je koristio AMVER (Automated Mutual-Assistance Vessel Rescue) sustav za izdavanje upozorenja svim brodovima u regiji. Singapurski kontejnerski brod Kota Gabung i bulk carrier Golden Hope promijenili su kurs kako bi se pridružili potrazi. Sljedećeg dana, još jedan bulk carrier Hupeh i LNG tanker Cesi Beihai također su se pridružili potrazi.
Američka obalna straža poslala je zrakoplov HC-130 Hercules iz Havaja u Guam kako bi se pridružio potrazi. Australska obrambena snaga također je ponudila zrakoplov dok je tražila diplomatske dozvole za potrebni zračni prostor.
Brodovi su izvijestili o jakom vjetru od 25 čvorova, ali su rekli da je vidljivost dobra na 10 nautičkih milja. More je također bilo mirno s oko 1 m visine valova, a temperatura vode od 29 stupnjeva Celzijusa davala je nadu za uspjeh potrage.
Nakon dugotrajne potrage, obaviješteno je da je član posade pronađen na brodu. Nejasno je kako je moguće da nitko od ostalih članova posade nije mogao pronaći nestalog kolegu toliko dugo.
Obalna straža je naglasila da je ovaj incident ipak pokazao vrijednost AMVER sustava i njegove sposobnosti reagiranja na hitne situacije.
U utorak, 2. srpnja, izbio je požar u njemačkom brodogradilištu Lürssen, koje je poznato po proizvodnji luksuznih jahti, u Schacht-Audorfu uz Kielski kanal. Velika hala i superjahta unutra su uništene, ali vatrogasci su uspjeli obuzdati požar u pogonu Rendsburg, piše The Maritime Executive.
Vatrogasna služba izvjestila je da je primila poziv o požaru u 9:20 po lokalnom vremenu, otprilike 20 minuta nakon što su radnici u hali vidjeli dim i utvrdili da se radi o “tinjanju požara”. Nepotvrđeni izvještaji kažu da je požar započeo na luksuznoj jahti. Nagađa da se radi o jahti Honolulu, vrijednoj 250 milijuna dolara koje se gradi za saudijskog milijardera. Jučer je na društvenim mrežama Lürssen objavio sliku jahte prekrivene kromom u suhom doku, ali nije jasno radi li se o toj jahti u ovom brodogradilištu.
Svjedoci su lokalnim medijima ispričali da je u brodogradilištu bilo nekoliko eksplozija i da se požar brzo proširio. Lürssen izvještava da su evakuacijski postupci provedeni za otprilike 100 zaposlenika, koji su svi napustili brodogradilište. Dim od požara širio se preko grada, zbog čega je najmanje 30 stanovnika evakuirano iz svojih domova.
Operacije na Kielskom kanalu su nakratko zaustavljene dok su vatrogasni brodovi intervenirali na mjestu događaja.
Brodovi su glavni zagađivači zraka u europskim lukama, s Barcelonom na vrhu popisa. Slijede je Civitavecchia, Palma de Mallorca, Pirej i Lisabon, prenosi Novi List.
Prema podacima nevladine organizacije Transport & Environment (T&E), brodovi najviše zagađuju zrak u Barceloni. Slijede Civitavecchia, Palma de Mallorca, Pirej i Lisabon. Brodsko gorivo ispušta u zrak sumporni dioksid, dušikove okside, štetne čestice i ugljične plinove. Udio sumpora u brodskom gorivu može biti i do šest puta veći od europskog standarda za automobile, što dodatno pogoršava situaciju.
Do 2030. godine, luke u EU moraju izgraditi infrastrukturu koja će omogućiti usidrenim brodovima korištenje struje umjesto tradicionalnog goriva. Europska komisija jasno je odredila ovaj rok kako bi se smanjilo zagađenje okoliša. Međutim, razvoj infrastrukture suočava se s izazovima, uključujući visoke troškove i slabu potražnju.
Lisabon planira do 2029. izgraditi kabel koji će luku povezati sa 4,4 kilometra udaljenom elektranom, omogućujući istodobno priključivanje tri kruzera na mrežu. Portugal proizvodi oko tri četvrtine struje iz obnovljivih izvora, što bi zamjenom brodskog goriva strujom smanjilo stakleničke plinove na području lisabonske luke za 77 posto.
Barcelona, koja bilježi najveći broj posjeta kruzera, planira do 2026. osigurati struju na jednom od sedam lučkih terminala, a do 2030. na svim terminalima. Palma de Mallorca već opskrbljuje strujom trajekte, a do 2030. omogućit će priključivanje na mrežu i kruzerima.
Lučke vlasti u Civitavecchiji i Pireju pristupaju elektrifikaciji s oprezom. Iako planiraju priključke za kruzere, zabrinuti su zbog opskrbnih kapaciteta. “Prljava su goriva jeftinija opcija“, podsjeća Constance Dijkstra iz T&E-a, objašnjavajući da se brodovi često ne priključuju na strujnu mrežu u luci jer obaveza stupa na snagu tek 2030. godine, a važan su faktor i troškovi.
Cruise korporacije, poput Carnival Corporation, planiraju do 2050. godine opremiti sve svoje brodove za opskrbu strujom s kopna. S druge strane, Royal Caribbean je objavio da bi njihova flota trebala biti prilagođena za opskrbu strujom s kopna do 2030. godine. Predsjednik lisabonske luke izjavio je da još nisu donijeli odluku o tarifama, dodavši da je brodovima trenutno jeftinije koristiti gorivo.
Vlade moraju pomoći u ovoj transformaciji, baš kao i s električnim vozilima, smatraju u udruzi agencija za kružna putovanja CLIA. “Svi želimo zelenu transformaciju i svatko od nas mora preuzeti svoj dio tereta“, rekao je španjolski direktor udruge Alfredo Serrano, dodajući da su se kompanije obvezale do 2028. opremiti oko 80 posto kruzera za priključivanje na struju s kopna.
Elektrifikacija luka smanjuje zagađenje zraka od brodskog prometa. Unatoč izazovima, prednosti za okoliš i zdravlje čine ovaj cilj vrijednim truda. Kroz zajedničke napore, europske luke mogu postići održiviju budućnost.
Tvrtka Mediterranean Shipping Co (MSC), koju je osnovao Gianluigi Aponte, prva je brodarska linija koja je dostigla 20% globalnog tržišnog udjela. To je uspjela od kada je Maersk privremeno dosegao tu razinu početkom 2018. godine. MSC je sada na korak od toga da postane prva prijevoznička tvrtka na svijetu koja upravlja flotom većom od 6 milijuna TEU, s isporukom jednog megamax broda, piše Splash247.
MSC je izgradio dovoljnu kritičnu masu za samostalno djelovanje od sljedeće godine. U međuvremenu, Maersk je udružio snage s Hapag-Lloydom kako bi formirali Gemini Cooperation, koja će započeti s radom u veljači 2025. godine.
Analitičari iz Alphaliner-a predviđaju da će tržišni udio MSC-a biti jednak kombiniranom tržišnom udjelu Maerska i Hapag-Lloyda kada Gemini Cooperation počne s radom.
MSC-u je od osnutka 1970. godine trebalo oko 37 godina da dostigne kapacitet flote od 1 milijun TEU. Samo četiri i pol godine kasnije, premašio je 2 milijuna TEU. Do početka 2022. godine, MSC je pretekao Maersk kao najveći svjetski prijevoznik zahvaljujući rekordnim narudžbama novih brodova i kupovinama rabljenih brodova tijekom 2020-ih.
Danska konzultantska tvrtka Sea-Intelligence projicirala je rang listu top 10 brodarskih linija za travanj 2026., uzimajući u obzir narudžbe, vraćanje charter brodova i prodaju rabljenih brodova.
“MSC će znatno povećati svoju prednost nad drugim najvećim prijevoznikom – CMA CGM, dok će Maersk biti treći najveći prijevoznik na svijetu,” navodi Sea-Intelligence.
Do travnja 2026. godine, MSC će imati flotu s više od 7 milijuna TEU.
MSC, koji je također poznat u sektoru krstarenja, diversificirao je svoje poslovanje posljednjih godina zahvaljujući rekordnoj dobiti, ulažući u zrakoplove, logističke tvrtke, novine, tegljače i prijevoznike automobila.
Kako prenosi Šibenski portal predstavnici inicijative JASPERS pohvalili su projekt obnove broda Tijat, ocijenivši ga jednim od najperspektivnijih na hrvatskoj obali.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU surađuje s JASPERS-om na unaprjeđenju projekata iz Sporazuma za razvoj otoka i jačanju kapaciteta za pripremu i provedbu projekata u okviru Integriranog teritorijalnog programa.
Zajedno su odabrali nekoliko projekata za stručnu potporu. Među njima je i projekt “Povezivanje otoka šibenskog arhipelaga integracijom turističke ponude” koji uključuje revitalizaciju broda Tijat za društveno-edukativne i kulturne svrhe.
Projekt je trenutno u fazi izrade dokumentacije, a vremenski okvir provedbe bit će naknadno utvrđen. Brod Tijat, koji je nakon umirovljenja otkupila Šibensko-kninska županija, već mjesec dana je na pregledu u Iskra brodogradilištu u Šibeniku. Prvi rezultati dijagnostike su ohrabrujući.
“Nakon mjerenja debljine oplate, otkrili smo da je brod u boljem stanju nego što smo očekivali. Pronašli smo dva ključna oštećenja koja ćemo sanirati kako bi brod bio osposobljen za plutanje. Pripremamo brod za pregled registra. Ako prođe, slijedi potpuna obnova,” rekla je Ella Ilić, asistentica voditelja projekta u Iskra brodogradilištu.
Župan Marko Jelić naglašava da su osigurana sredstva za potpunu reparaciju iz Fonda za otočni razvoj, u iznosu od milijun i 200 tisuća eura. Ako sve bude po planu, Tijat bi trebao ponovno zaploviti sljedeće godine.
Luciano Beg, 54-godišnji istarski brodograditelj i osnivač tvrtke Marservis iz Kaštelira, postao je zvijezda nautičke industrije zahvaljujući svojim inovativnim i ekološkim projektima. Ovaj predani brodograditelj nedavno je osvojio prestižnu nagradu na najvećem svjetskom sajmu nautičke opreme i brodogradnje Metstrade u Amsterdamu. Njegov projekt ECOcube ponton, namijenjen prikupljanju krutog i tekućeg otpada s plovila, osvojio je nagradu DAME u kategoriji ‘Environmental Design’, čime je Marservis postao prva hrvatska tvrtka koja je dobila ovu prestižnu nagradu, piše Istra24.
Foto: Manuel Angelini/istra24
Jedan od najnovijih projekata Marservisa je izgradnja eko katamarana za švicarskog naručitelja, strastvenog ekologa koji planira oploviti svijet. Ovaj katamaran će biti pogonjen isključivo baterijama i solarnim panelima, a izgrađen je od prirodnih materijala poput pletiva lana, što ga čini pravim ekološkim čudom. “Čovjek želi njime oploviti svijet. Dakle, električni katamaran, a pogon su mu samo baterije i solarni paneli. Ja ga silim da stavimo generator, a on ne želi dizel generator već generator na vodik, iako će u cijelom svijetu naći vodik na dvije-tri lokacije. Njemu cijena nije presudna,” objašnjava Beg.
Osim toga, Marservis je nedavno isporučio katamaran s kapacitetom 100 putnika, također s elektropogonom i solarnim panelima, rovinjskoj firmi koja ga koristi za turističke ture u rovinjskoj luci. Ovi projekti potvrđuju Begovu viziju i predanost ekološkim rješenjima u brodogradnji, čime se izdvajaju na globalnom tržištu. O ovoj temi smo već pisali, više pročitajte ovdje.
Nagrađeni ECOcube ponton predstavlja revolucionarno rješenje za prikupljanje otpada s plovila. Ponton može primiti deset tona krutog otpada i osam kubika crnih voda, a sve je nadzirano putem softvera i kamera. “Razvili smo prototip. Toga nema ni u Hrvatskoj, ni u svijetu. ECOcube ponton može primiti deset tona krutog otpada, osam kubika crnih voda, uz nadziranje putem softvera i kamera,” ponosno ističe Beg.
Luciano Beg vjeruje da će njegovi proizvodi naći svoje mjesto na međunarodnom tržištu, jer u Hrvatskoj još uvijek nedostaje ekološka svijest potrebna za uspjeh ovakvih projekata. Nakon dobivanja nagrade u Amsterdamu, Beg i njegov tim nisu uspjeli vidjeti cijeli sajam zbog ogromnog interesa posjetitelja, najviše poslovnih ljudi iz Norveške, Grčke, Španjolske i Portugala.
Marservis se ističe personaliziranim pristupom u brodogradnji, prilagođavajući plovila specifičnim željama kupaca. “Kupac mi može naručiti da mu kabina bude malo lijevo ili desno i ja mu to uradim, dok poznata brodogradilišta kao primjerice Jeanneau ne može promijeniti ni boju crte na boku brodice,” objašnjava Beg.
Njegova tvrtka trenutno završava i četvrti ribarski brod za crnogorske ribare te nastavlja s izgradnjom katamarana za švicarskog naručitelja. Sve ovo dokazuje da je Luciano Beg pravi pionir u području ekološke brodogradnje, ne samo u Hrvatskoj, već i na globalnoj razini.
Uz podršku svoje supruge Sandre koja se brine za financije, Luciano Beg uspješno vodi Marservis prema budućnosti, postavljajući nove standarde u brodogradnji i ekološkim inovacijama. Njegovi projekti, poput eko katamarana i ECOcube pontona, predstavljaju svjetionik održivosti i ekološke svijesti u nautičkoj industriji.
