O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 195

Apel za pomoć: Posada broda “Solin” opisuje svoju situaciju

0
Foto: Marine Traffic

Član posade broda “Solin” u vlasništvu tvrtke Jadroplov d.d., koji se trenutno nalazi na sidrištu ispred Chittagonga, poslao je anonimni apel za pomoć našoj redakciji. U svojoj poruci, opisuje teške uvjete u kojima se posada nalazi posljednja tri mjeseca.

Prema informacijama iz apela, brod je bez ispravnog klima uređaja već tri mjeseca, što značajno otežava boravak na brodu u tropskim uvjetima. Hrane i vode imaju još za svega tjedan dana, a situacija je dodatno otežana zabranom korištenja perilice rublja zbog uštede vode. Posada je prisiljena sakupljati kišnicu za kupanje i koristiti kante s morskom vodom za ispiranje zahodskih školjki.

Nekolicina članova posade je na brodu već skoro 10 mjeseci, a nemaju informacije o planiranoj smjeni. Posada traži pomoć kako bi ostvarila pravo na repatrijaciju iz Bangladeša ili neke druge obližnje države.

Dodajemo i nekoliko fotografija s broda kako bismo bolje prikazali uvjete:

Odgovor kompanije Jadroplov d.d.

U odgovoru na ove navode, Jadroplov d.d. je pojasnio trenutnu situaciju i korake koje poduzimaju kako bi riješili probleme. Prema njihovim riječima, kada je brod krenuo iz Mediterana prema Bangladešu, klima uređaj je bio u funkciji, ali je tijekom plovidbe došlo do kvara kompresora. Novi kompresor je kupljen i spreman za isporuku u Singapuru. U međuvremenu, naručeno je šest prijenosnih klima uređaja u Bangladešu kako bi se smanjile poteškoće s nedostatkom klimatizacije.

Jadroplov d.d. također naglašava da su jučer dostavili veću količinu svježe hrane i pitke vode na brod, unatoč poteškoćama s dostavom u Bangladešu. Dodaju kako je proizvodnja vode na brodu moguća samo za vrijeme plovidbe, te je do Bangladeša bilo proizvedeno 250 m³ vode. No, zbog mjesec dana dugog čekanja na ulazak u unutarnje sidrište i početak iskrcaja tereta, uvedena su ograničenja potrošnje vode.

Kompanija pojašnjava da filipinska posada ima ugovore na devet mjeseci, a hrvatska posada na šest mjeseci, s time da su obje skupine trenutno produžile ugovore za mjesec dana. Naglašavaju kako čine sve što je moguće da riješe situaciju te ističu kako vode računa o uvjetima posade. Kao dokaz brige za sigurnost posade, napominju da je brod plovio oko Afrike, izbjegavajući rizične zone poput Južnog Crvenog mora i Adenskog zaljeva.

Pozivamo sve pomorce koji se ikad nađu u sličnoj situaciji da nam se obrate na mail: redakcija@pomorac.hr

Brod Dali otišao iz Baltimorea: Početak popravaka i nastavak istrage

0
Foto: Youtube screenshot

Dali, najpoznatiji brod ove godine, napustio je Baltimore jučer, tri mjeseca nakon što se sudario s najvećim mostom u gradu, piše Splash247.

Brod će se otegliti do Virginia International Gateway kako bi iskrcao otprilike 1.500 kontejnera i smanjio gaz, prije nego što krene prema Norfolk International Terminalu na popravke.

Nacionalni odbor za sigurnost transporta (NTSB) objavio je ažuriranje svoje istrage o blackout-u na brodu i kasnijem sudaru s mostom Francis Scott Key, nesreći koja je 26. ožujka odnijela živote šestero radnika na mostu.

Preliminarni nalazi objavljeni u svibnju otkrili su da su se tijekom odlaska iz terminala Seagirt, električni prekidači HR1 i LR1 neočekivano isključili kada je brod bio otprilike 300 m od mosta. To je uzrokovalo potpuni blackout, utječući na većinu opreme uključujući i sve tri steering pumpe.

NTSB istražitelji otkrili su prekid u kontrolnom krugu za HR1 tijekom inspekcije sustava za distribuciju električne energije. Uklonili su izoliranu komponentu koja povezuje žice, nazvanu priključni blok, za testiranje u laboratoriju za materijale.

Na putovanju jučer, samo četiri od 21 člana posade koji su bili na brodu 26. ožujka pridružili su se zamjenskoj posadi. Osam drugih članova originalne posade nedavno je stiglo kući u Indiju, dok su dva člana na putu. Ostali članovi posade napustili su Dali i smješteni su privremeno u Baltimoreu dok istrage – uključujući one FBI-a – traju.

Za više informacija o posadi na brodu Dali, pogledajte naš prethodni članak (LINK).

MOL preuzima Gearbulk od Kristiana Jebsena

0
Foto: Youtube screenshot

Kako prenosi Splash247, Mitsui OSK Lines (MOL), najveći japanski brodovlasnik, preuzima Gearbulk od Kristiana Jebsena u transakciji koja se očekuje da će biti zaključena do siječnja iduće godine.

MOL je prvi put investirao u Gearbulk 1991. godine, preuzevši 40% udjela u kompaniji osnovanoj 1968. godine. Kasnije je taj udio povećao na 49%, dok je Jebsen zadržao većinski udio od 51%. Danas je MOL objavio svoje planove za preuzimanje, čime će do početka iduće godine držati 72% udjela u Gearbulku.

Gearbulk posjeduje flotu od 60 brodova, uz nekoliko naručenih brodova u Kini. Cijena preuzimanja nije objavljena.

MOL ima značajno iskustvo u ulaganju u norveške pomorske kompanije. Neki od norveških investicija MOL-a u posljednjih nekoliko godina uključuju Odfjell Oceanwind, Larvik Shipping i AKOFS Offshore.

Split u problemima: Sidrenje u zabranjenim zonama i ugroženo zdravlje kupača

0
Foto: Pomorac.hr/arhiva

Više od deset godina traje nered sa sidrenjem na sjevernoj strani Marjana, u splitskom dijelu Kaštelanskog zaljeva, posebno u Poljudskom bazenu. Dnevno se tamo sidri dvadesetak jedrilica, katamarana i glisera, a neki su tjednima bez posade, što je strogo zabranjeno. Posebno zabrinjava što sidra bacaju i na arheološko nalazište antičke spinutske lučice, koje je zaštićeno rješenjem Ministarstva kulture RH. Konzervatorski odjel u Splitu zaštitio ga je još 1973. godine i postavio zaštitne mreže. Gužva pred obalom također ometa treninge Veslačkog kluba Gusar i Jedriličarskog kluba Split, piše Slobodna Dalmacija.

Problem sidrenja dodatno ugrožava zdravlje kupača zbog ispuštanja fekalija i otpada iz crnih tankova brodova. U ovom skučenom dijelu zaljeva, gdje se nalazi šest lučica i nekoliko sportskih klubova, brodovi ometaju normalnu cirkulaciju prometa. Splitsko-dalmatinska županija nedavno je donijela Plan sidrišta, ali obalni pojas uz sjevernu stranu Marjana nije predviđen za sidrenje.

Unatoč povremenim akcijama pomorske policije, brodovi se vraćaju, što uzrokuje kaos i nesigurnost. Prije nekoliko godina dogodio se incident kada je gliser naletio na veslače u dvojcu, srećom bez ozljeda. Veslački klub Gusar i Jedriličarski klub Split redovito upozoravaju na ovaj problem, ali bez većeg uspjeha.

Marko Bertolino, predsjednik Jedriličarskog kluba Split, napominje da turistički brodovi sidre pred lučicama, ostavljaju smeće i ometaju vezove članova kluba. Apelira na hitno rješavanje problema i uvođenje reda u Kaštelanski zaljev. “Obratili smo se Ministarstvu mora i prometa te Lučkoj Kapetaniji Split za njihov komentar o koracima koje namjeravaju poduzeti kako bi se poštovali propisi. Čim dobijemo odgovor, objavit ćemo ga.” – istaknuo je.

Iskra brodogradilište Šibenik ulaže 1,5 milijuna eura u ekološku zaštitu i održivost

0
Foto: Šibenski portal

Iskra brodogradilište Šibenik uložilo je gotovo 1,5 milijuna eura u zelenu tranziciju, štiteći šibensku luku od zagađenja. Cilj je bio postići održivo poslovanje kroz izgradnju vlastite fotonaponske elektrane i naprednog sustava odvodnje otpadnih voda, piše Šibenski portal.

Nova fotonaponska elektrana snage 750 kWh zadovoljit će 80 do 90 posto potreba brodogradilišta za električnom energijom. Ova investicija omogućit će brodogradilištu status “zero energy shipyard“, smanjujući operativne troškove i emisiju stakleničkih plinova.

Foto: Šibenski portal

Ugradnjom vlastite elektrane potpuno ćemo zadovoljiti naše potrebe za električnom energijom, smanjujući ovisnost o vanjskim izvorima. Time ćemo postati predvodnici u održivoj brodogradnji, demonstrirajući našu predanost inovacijama i ekološkoj odgovornosti, ističu iz Uprave Iskra brodogradilišta Šibenik.

Razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda sastoji se od tri odvojena sustava za fekalne, oborinske i tehnološke vode. Fekalne vode usmjerene su u gradski kanalizacijski sustav, dok oborinske vode prolaze kroz pročistače i separatore ulja prije ispuštanja u more. Tehnološke vode prolaze kroz taložnike, separatore ulja, te uređaje za elektrokemijsku obradu i dezinfekciju, čime postaju ekološki prihvatljive za ispuštanje u more.

Sustav odvodnje tehnoloških voda najkompleksniji je dio. Nakon obrade, tehnološka voda više nema štetnih sastojaka te se može ispustiti u more bez ekoloških posljedica,“ pojašnjava Zoran Višić, voditelj projekta.

Sustav je dug oko dva kilometra, potpuno automatiziran i tehnološki učinkovit. Radove je izvodilo šibensko poduzeće „Čigra”, a dio cijevi bio je ukopavan ispod razine mora.

Foto: Šibenski portal

Ovim projektima, šibenska luka i akvatorij, uključujući zaštićeni krajolik kanala sv. Ante, po prvi put su zaštićeni od zagađenja iz brodogradilišta koje je trajalo više od jednog stoljeća.

Iskra brodogradilište Šibenik ovim ulaganjima postavlja nove standarde u održivoj brodogradnji, pokazujući kako ekološka odgovornost i tehnološki napredak mogu ići ruku pod ruku.

Pomorci, sretan vam Vaš dan!

0
Foto: Pomorac.hr/arhiva

Međunarodna pomorska organizacija (IMO – International Maritime Organization) 25. lipnja obilježava Svjetski dan pomoraca (Day of the Seafarer).

Države članice Međunarodne pomorske organizacije (IMO) 2010. godine odlučile su proglasiti 25. lipnja svjetskim Danom pomoraca, kako bi se iskazala zahvalnost za trud kojeg pomorci ulažu u razvoj međunarodne pomorske trgovine i svjetske ekonomije. Baš ovaj datum odabran je jer su tada STCW konvencija i pridruženi joj zakoni prihvaćeni na Diplomatskoj konferenciji u Manili.

Svake godine, ovaj dan pruža nam priliku da istaknemo važnost i doprinos pomoraca globalnoj zajednici.

Kao i prethodnih godina, kampanja Dana pomoraca usredotočena je na društvene medije. Hashtag kampanje za 2024. godinu je #SafetyTipsAtSea, a IMO potiče sve pomorce da podijele fotografije iz svog radnog okruženja, ističući sigurnost na radu.

Više o IMO kampanji pročitajte ovdje.

Čestitke od tima Pomorac.hr svim pomorcima na njihovom Danu! Neka vam je mirno more i sretan povratak kući!

V.Group preuzima upravljanje flotom Erasmus Shipinvesta

0
Foto: Youtube screenshot

V.Group, jedna od vodećih svjetskih tvrtki za brodski management, ušla je u strateško partnerstvo s međunarodnom brodarskom grupom Erasmus Shipinvest (ESI) za upravljanje komercijalnim brodovima, uključujući crewing i ostale pomorske usluge.

Kako prenosi Splash247, V.Group će preuzeti management dvoznamenkastog broja ESI-jevih brodova različitih tipova. Prvi kontejnerski brod već je prešao pod njihovo upravljanje ranije ovog tjedna, dok će LPG brod biti preuzet krajem ovog mjeseca.

Partnerstvo omogućuje ESI-ju pristup Oceanicovim uslugama cateringa za brodove i GMT-ovim uslugama putovanja za posadu, članstvu u V.Groupovom rješenju opskrbnog lanca Marcas i vlasničkoj digitalnoj platformi za upravljanje brodovima ShipSure.

Tražili smo vrhunskog partnera za upravljanje brodovima s globalnom prisutnošću i uvjereni smo da V.Groupova nesumnjiva reputacija kao vodećeg pružatelja usluga dobro odgovara našoj ambiciji i standardima za širenje naše raznovrsne, suvremene flote u različitim segmentima,” rekao je John Su, predsjednik i izvršni direktor Erasmus Shipinvest Grupe.

Ranije ovog mjeseca, europski upravitelj investicijskim fondovima STAR Capital i belgijska holding kompanija Ackermans & van Haaren najavili su da će predvoditi konzorcij koji kupuje V.Group od Advent Internationala. O tome smo već pisali, a više možete pročitati ovdje.

Rekordan rast: Globalni kapacitet offshore vjetroelektrana dosegao 75 GW

0
Foto: Wikimedia Commons

Ukupni globalni kapacitet offshore vjetroelektrana porastao je za 21 posto u posljednjih 12 mjeseci, povećavši se s 61,5 gigavata (GW) na 75 GW, prema novom izvješću britanske energetske trgovačke skupine Renewable UK, piše The Maritime Executive. Ovaj značajan rast naglašava sve važniju ulogu offshore vjetroelektrana u globalnom energetskom svijetu.

Kina predvodi svijet u kapacitetu offshore vjetroelektrana s 36,76 GW, što čini gotovo polovicu globalnog ukupnog kapaciteta. Slijedi UK s 14,7 GW instaliranog kapaciteta, dok je Njemačka na trećem mjestu s 8,3 GW. Nizozemska i Danska zaokružuju prvih pet s 3,7 GW i 2,7 GW.

Izvješće procjenjuje da bi globalni operativni kapacitet offshore vjetroelektrana mogao doseći 277 GW do kraja 2030. godine, što predstavlja četverostruko povećanje. Kako zemlje nastoje ostvariti svoje ciljeve neto nultih emisija, energija vjetra će igrati ključnu ulogu u ovoj tranziciji.

Kina drži prvo mjesto u svijetu i po broju projekata offshore vjetroelektrana u planu, s impresivnih 227 GW. Slijedi UK s 96 GW, SAD s 94 GW, te Švedska i Brazil s 68 GW i 61 GW.

Kako se volumen novih instalacija offshore vjetroelektrana povećava, posebno u Europi, ulaganja u mrežnu infrastrukturu postaju ključna. Integracija mreže rangirana je kao jedan od najizazovnijih problema s kojima se industrija vjetra suočava u kratkoročnom (5 godina) i dugoročnom (više od 10 godina) razdoblju.

Kao rezultat toga, energetska konzultantska tvrtka Rystad projicira da će potražnja za offshore trafostanicama postati ogromno tržište, posebno u Europi. Trafostanice su ključne u industriji offshore vjetroelektrana jer skupljaju energiju proizvedenu vjetroturbinama i pomažu u prijenosu energije na kopno.

Prema Rystadu, približno 137 trafostanica bit će instalirano uz kontinentalnu Europu ovog desetljeća, zahtijevajući ukupno ulaganje od 20 milijardi dolara. Više od 120 tih objekata bit će instalirano između 2024. i 2030. godine, uz trošak od oko 18 milijardi dolara. O ovome smo već pisali, više pročitajte ovdje.

Offshore trafostanice su posebno korisne za projekte kapaciteta većeg od 200 MW i smještene više od 10 milja od obale, jer pomažu u minimiziranju gubitaka prijenosa energije.

Vatromet s jahte izazvao požar na otoku: Putnici i posada pod istragom

0
Foto: Youtube screenshot

Tužitelji u Pireju traže uhićenje luksuzne superjahte i pritvaranje njenih 13 putnika i članova posade, osumnjičenih za izazivanje požara na popularnom odmarališnom otoku južno od Atene. Grčka se trenutno suočava s intenzivnim toplinskim valom, a temperature su ovog mjeseca u nekim područjima prešle 43 stupnja Celzija. Zbog visokih temperatura i mogućnosti jakih vjetrova, na snazi je bilo ekstremno upozorenje na opasnost od požara, zajedno sa zabranom mnogih aktivnosti koje bi mogle izazvati požare, piše The Maritime Executive.

U petak je izbio veliki šumski požar na otoku Hydra, koji je spalio 3000 hektara borove šume u roku od 24 sata. Vatrogasci su uspjeli ograničiti širenje požara uz pomoć šest zrakoplova i dva vatrogasna tima, izvijestio je ministar Vasilis Kikilias. Prema tužiteljima, požar na Hydri izazvan je zabranjenim vatrometom ispaljenim s palube 53-metarske superjahte Persefoni I. Svjedoci, uključujući kapetana obližnjeg broda, izvijestili su da su vidjeli vatromet ili signalne rakete koje dolaze s jahte prije izbijanja požara.

Posada jahte Persefoni I pritvorena je u Pireju u nedjelju i izvedena pred kazneni sud. Putnici, prema lokalnim medijima državljani Kazahstana, također su pod istragom. Tužitelji grade slučaj na temelju dokaza o korištenju vatrometa tijekom zabrane, što bi moglo imati ozbiljne pravne posljedice.

Gradonačelnik Hydre, Giorgos Koukoudakis, osudio je korištenje vatrometa, nazivajući to “krajnje neodgovornim“. Istaknuo je ljepotu uništene borove šume i postojeću zabranu vatrometa zbog jakih vjetrova. Utjecaj požara proširio se izvan Hydre, jer su resursi preusmjereni na otok mogli biti iskorišteni za borbu protiv drugih ozbiljnih požara diljem Grčke. Slučaj je privukao značajnu pažnju javnosti, odražavajući široku zabrinutost zbog zloupotrebe aktivnosti skloni požaru tijekom tako kritičnog razdoblja.

Grčka je nedavno pooštrila svoje zakone protiv podmetanja požara nakon nekoliko ozbiljnih požarnih sezona. Kazna za izazivanje požara sada može doseći do 20 godina zatvora ili novčanu kaznu od 250.000 dolara. Ove stroge mjere odražavaju napore zemlje da spriječi buduće požare i odgovorne privede pravdi.

Analiza tržišta bulk carrier brodova-Baltik Exchange

0
Foto:Privatna arhiva

Baltic Exchange, svjetski neovisni izvor podataka o pomorskom tržištu, objavio je svoje izvješće za protekli tjedan, od 17. do 21. lipnja 2024., kako bi pružio informacije o performansama bulk tržišta.

Kako prenosi Safety4Sea, izvješća donose najvažnije informacije za capesize, panamax, ultramax/supramax i handysize brodove:

Capesize

Tjedan je započeo mirno zbog praznika u Singapuru, što je dovelo do manjih početnih padova. Aktivnost se povećala s povratkom ruda na tržište u Pacifiku, povećavajući količine tereta. Indeks C5 porastao je na $11.095 zbog povećanja pošiljki ugljena iz Australije. Atlantik je pokazao snažnu podršku, posebno za rute iz Južnog Brazila i Zapadne Afrike prema Kini, što je povećalo indeks C3 na $27.375. Indeks C9 porastao je zbog viših stopa za terete iz Kanade prema Dalekom istoku. Tjedan je zaključio pozitivno, s BCI 5TC koji je porastao za $526 na $26.059.

Panamax

Tjedan je bio miran za Panamax sektor. Transatlantski poslovi bili su rijetki, a potražnja za žitaricama i mineralima pala je. Istočna obala Južne Amerike zabilježila je mješovite stope. Tipični ugovori iznosili su oko $19.250 + $925.000 za brodove od 82.000 dwt. Azijsko tržište također je popuštalo zbog manje potražnje za mineralima iz Australije i Indonezije. U Kini je ugovor za brod od 82.000 dwt iznosio $17.500 za 12/15 mjeseci.

Ultramax/Supramax

Ultramax/Supramax sektor je imao stabilan tjedan. Stope u US Gulf-u su pod laganim pritiskom, dok EU/mediteran bilježe bolju potražnju. Ultramax brod za Južnu Ameriku fiksiran je na $18.000 plus $800.000. Azija ima visoku potražnju za čelikom. Brod od 63.000 dwt iz Sjeverne Kine do EU fiksiran je za $15.000 prvih 65 dana i $18.000 za ostatak. Potražnja na jugu je stabilna, s brodom od 59.000 dwt za put iz jugoistočne Azije do Indije za $20.000.

Handysize

US Gulf se oporavio, a stope su se poboljšale zbog manje brodova. Brod od 37.000 dwt fiksiran je iz SW Pass do Irske za $17.000, a brod od 38.000 dwt iz Maroka do Mediterana za $12.000. Brod od 34.000 dwt iz Puerto Cabello fiksiran je za dva do tri putovanja u Atlantiku za $13.500. Mediteran i EU bilježe više upita, s brodom od 36.000 dwt iz Constante do Maroka za $13.500. U Aziji je aktivnost smanjena zbog praznika, s brodom od 38.000 dwt iz Lianyunganga do Arapskog zaljeva za $15.500 i brodom od 38.000 dwt iz Singapura do EU-a za $12.000.

Raznolik tjedan za pomorsko tržište; dok su neki sektori zabilježili porast aktivnosti i stopa, drugi su bili pod pritiskom zbog slabe potražnje.