O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 199

Istina i odgovornost: Pismo kolegi pomorcu

0
Foto: Privatna arhiva

U našu redakciju stigao je odgovor kolege pomorca koji je odlučio reagirati na članak šibenskog kapetana upućen ministru Butkoviću(LINK), čiji tekst prenosimo u cijelosti.

Vjerujem da naslov “Otvoreno pismo ministru Butkoviću” budi interes u svakom kolegi i znatiželja ga potakne da sazna o čemu se tu radi. Priznajem da sam i ja jedan od tih koji su pročitali članak, na moju žalost.

Već nakon nekoliko prvih redaka obuzeo me prijezir prema patetici u stilu pisanja, popularna u tekstovima na temu pomorstva. Čitajući dalje moj prijezir se pretvarao u bijes izazvan “alternativnim činjenicama” koje autor nabraja – tvrdnje temeljene na predrasudama, koje nemaju veze sa stvarnošću. 

Zastao sam da razmislim o ljudima koji pišu ovakve stvari i zapitao se zašto to rade.

Njima nije važno da kažu istinu, već je njihov apel usmjeren na ljudske osjećaje i predrasude. Retorika kakvu koriste i političari, mada su oni u tome vještiji nego kolega koji se obraća ministru.

Ne krivim kolegu jer mislim da nije zlonamjeran i ne laže, jer onaj koji laže mora znati istinu da bi je iskrivio. Njegov problem je u tome što mu nije nije stalo do istine dovoljno da bi se potrudio shvatiti o čemu priča, prije nego je “ispovraćao” svoje mišljenje po ministru i svima nama koji smo se našli u dometu njegove verbalne bljuvotine.

Čitam kako ogorčeno tumači da “doprinose za zdravstveno osiguranje plaća dok je na brodu”. Čak postavlja ministru pitanje ” Zašto ne plaćamo zdravstveno osiguranje samo kad smo nezaposleni ” –  pročitavši ovu izjavu provjerio sam jesam li dobro vidio, ali da, čovjek je to stvarno napisao!?

Kao i mnogi drugi, on ne uviđa da je nakon iskrcaja oslobođen plaćanja doprinosa, iako može i dalje koristiti usluge HZZO. Plaćao je doprinose dok je bio na brodu, kao i svaki drugi zaposleni građanin, a oslobođen je plaćanja kad se iskrcao s broda, kao i svaki drugi nezaposleni građanin. Potpuno odvojen od stvarnosti, on ne shvaća da je dobar dio godine oslobođen plaćanja zdravstvenog osiguranja, dok ostali građani isti doprinos plaćaju svaki mjesec.

Odlučio sam zastati malo i uložiti minimalan trud da izračunam o kojim iznosima se tu radi.

Jednostavna računica otkriva da jedan nastavnik u školi odvaja oko 40% iznosa svoje mizerne bruto plaće, svakog mjeseca u godini, dok zapovjednik odvaja manje od 1.5% svoje godišnje plaće. Još je tužnija usporedba kad vidimo da zapovjednik broda na kraju plaća 40 eur manji iznos nego nastavnik.
Da se kolega barem poslužio računanjem umjesto samosažaljevanjem, digitron bi mu ukazao da nema potrebe dopisivati se s ministrom.

Nastavljam čitati, u nadi da me prosvjetljenje čeka u ostatku teksta.

Dio o mirovinskom osiguranju je nažalost jednako promašen. Zanemaruje da su nam Sindikat i Ministarstvo osigurali “osnovicu” po kojoj se računaju obvezni doprinosi za pomorce, zbog koje mi plaćamo zdravstveno i mirovinsko osiguranje “po povlaštenoj tarifi” u usporedbi sa ostalim građanima..

Zahvaljujući toj “osnovici”, zapovjednik broda plaća otprilike 20 eur manje nego nastavnik ili medicinska sestra – ljudi koji obavljaju daleko plemenitija i teža zanimanja, a plaćeni su otprilike kao filipinski kormilari u našoj struci.

Unatoč tome, autor ipak tvrdi da je njega “sram reći kolika će mu biti mirovina”. Mislim da bi ga trebalo biti sram vlastitog neznanja, jer ne razumije da uplaćuje otprilike jednako nizak iznos doprinosa kao ljudi koji jedva pokrivaju osnovne životne troškove .

Osim toga, ako ga je sram iznosa svoje buduće mirovine možda bi trebao dio svoje kapetanske plaće uplatiti u 3. stup mirovinskog osiguranja i time si osigurati veću mirovinu. Mi bar imamo tolika primanja da si to možemo omogućiti, za razliku od nastavnika i medicinske sestre, kojima na kraju mjeseca ne ostane dovoljno ni da plate račune, a o dodatnoj štednji za ugodnu mirovinu mogu samo sanjati.

Pokušavajući shvatiti logiku njegovog razmišljanja zapitao sam se  na temelju čega on zahtijeva veću mirovinu dok uplaćuje tako male doprinose? Volio bi znati kome bi kolega smanjio mirovinu da bi je nama povećao? Mirovinski fond nije neograničen, pa jednima treba uzeti da bi se drugima dalo više. Bi li uzeli od profesora koji vam odgajaju djecu? Možda doktorima i medicinskom osoblju koji vam liječe obitelj? Možda od policajaca ili vatrogasaca? Od blagajnice ili skladištara?

Dolazim do dijela gdje se žali da nema pravo glasanja na izborima (na daljinu) i uz minimalan trud saznajem da je Estonija jedina zemlja na svijetu koja građanima omogućuje takav način glasanja na izborima, a u još nekolicini zemalja postoje samo eksperimentalni programi glasanja na daljinu. Osim toga, želim dodati da glasanje na izborima nije problem ministarstva kojem se kolega obraća.

U nastavku dolazim do dijela gdje spominje i anti-stress program za pomorce, kakvog imaju u Danskoj. Ovdje me članak već prestaje uznemiravati i počinje nasmijavati, jer kolega očekuje da porezni obveznici (nastavnik, medicinska sestra, čistačica i skladištar) financiraju “wellness centar” čovjeku koji je oslobođen plaćanja poreza?! 

Promašenost ove izjave je još tužnija jer postoji ustanova Obiteljski centar, koja nudi besplatna savjetovanja raznih oblika za sve građane – čak i za nas koji smo oslobođeni plaćanja poreza.

U Danskoj svaki pomorac plaća 52% poreza na svaki dolar koji zaradi i nema povlasticu koja ih izuzima od plaćanja, znanu kod nas kao “183 dana”.

Promislio dam u sebi kako je “polu-istina” opasnija od laži i koliku štetu društvu ćini neznanje pojedinca.

Tu završavam komentare članka, a u nastavku bi ponudio kolegi neke konstruktivne savjete.

Kapetane, kad želimo ljude uvjeriti u ispravnost zajedničkog cilja prioritet je istina, jer ljudi nisu stručnjaci (za porez i doprinose u ovom slučaju), pa će svoje prihvaćanje temeljiti na povjerenju u stručnost osobe koja im se obraća – u ovom slučaju kapetana. Zbog toga si osoba koja se potpisuje vašom titulom ne može dozvoliti da nepromišljeno govori, ni po brodu, ni u javnosti.

Dobronamjerno Vam savjetujem da se držite onoga što znate, a ono što ne znate da naučite. Ne smijemo zbog kapetanske titule zastraniti u iluziju da smo pametniji nego što zaista jesmo. Pametan čovjek mora znati ostati skroman i svjestan da će uvijek biti još znanja kojim nismo ovladali, bez obzira čime upravljali i koliko ljudi imali pod sobom.

Odgovornost za izrečeno se nameće zbog mlađih kolega koji slušaju sve što kažemo, u nadi da će naučiti nešto od iskusnijih od sebe. Zato su ovakvi ispadi, puni netočnih i neutemeljenih tvrdnji, sramota za struku i molio bi Vas da se suzdržite kad ih poželite objaviti. Potpišite se imenom i prezimenom, a ne samo titulom – tako barem nećete sramotiti struku i kolege, već samo sebe.

Mateo Kraljević

ImoCki kapetan

**Mišljenja iznesena u tekstu ne moraju biti sukladna mišljenju redakcije, no to ne znači da nemaju pravo biti objavljena.**

Slovenski ribari dobili milijunske kazne u Piranskom zaljevu

0
Foto: Youtube screenshot

Slovenski ribari dobili su kazne u iznosu od 3,4 milijuna eura zbog ribarenja u hrvatskom dijelu Piranskog zaljeva. Slovenska vlada preuzela je jamstvo za pokriće ovih kazni, odbijajući prijedlog Slovenske demokratske stranke (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše da Slovenija odmah plati kazne Hrvatskoj. SDS smatra da bi takva odluka implicirala priznanje crte razgraničenja na polovici zaljeva, piše Istarski.hr.

Iako slovenski ribari ne očekuju da će kazne biti naplaćene zbog dobrih odnosa između Slovenije i Hrvatske, te bi naplata stvorila velike probleme ribarima s obje strane. Europski sud za ljudska prava nedavno je presudio protiv slovenskih ribara, dok se još čeka odluka za hrvatske ribare.

Ribolov u Piranskom zaljevu, na teritoriju koji obje strane smatraju svojim, gotovo da ne postoji bez policijske pratnje. Svakodnevno barem jedna hrvatska ribarica ulazi u vode koje Slovenci smatraju svojima.

Robert Radolović, ribar iz Izole, izjavio je za slovenski list Delo: “Mi ribari se, nažalost, nalazimo između. To se može povlačiti još 20 ili 40 godina.” Slovenski ribari su zadovoljni što im vlada garantira plaćanje kazni, dok SDS predlaže plaćanje svih kazni unutar 30 dana, čak i onih koje još nisu pravomoćne.

Zadarska javnost uznemirena: Novo uzgajalište tuna kod Dugog otoka

0
Foto: WikiMedia commons

Odobrenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za još jedno uzgajalište tuna s vanjske strane Dugog otoka uznemirilo je zadarsku javnost, osobito otočane. Iako su kružile informacije da je lokacija odobrena na zahtjev tvrtke Pelagos net farme, načelnik Općine Sali, Zoran Morović, pojasnio je da je zahtjev podnijela norveška tvrtka Open Ocean Farming Adria, piše Slobodna Dalmacija.

Meni je prva čuti da su general Gotovina i njegova Pelagos zainteresirani za lokaciju do Velog rata. Koliko znam, za tu su poziciju zainteresirani Norvežani,“ rekao je Morović. Istaknuo je da su otočani spremni prihvatiti ribogojilišta, ali traže da se poštuje njihov prostorni plan i prati utjecaj na okoliš. „Nama nije najveći problem ta lokacija u obimu u kakvom je sada prezentirana, već tražimo da se tamo izradi studija kako bi se pratilo što se događa,“ dodao je.

Posebno su zabrinuti zbog iskustava s unutrašnje strane otoka, gdje ribogojilišta zagađuju akvatorij. „Na neki način smo okruženi tim ribogojilištima koja značajno zagađuju akvatorij, iako nas uvjeravaju kako studije pokazuju da je sve to u redu,“ ističe Morović.

Žalili su se na prethodne odluke, ali su odbijeni jer je županijski plan jači od općinskog. „Žalili smo se na zadnje rješenje kod Žmana i s žalbama došli do Upravnog suda, gdje smo odbijeni jer je županijski plan jači od našega. Onda općina ne treba crtati ništa!

Morović naglašava da bi županija trebala surađivati s lokalnom zajednicom kako bi se očuvala prirodna ljepota Dugog otoka. „Ajmo to ne uništiti! Spremni smo prihvatiti tu najavljenu količinu, ali poštujte naš prostorni plan. Nešto i mi ovdje znamo i vidimo,“ zaključuje Morović.

Više od stotinu ronilaca čistilo jednu od najljepših peljeških uvala

0
Foto: Dubrovački Vjesnik

Ugodno s korisnim, tako bi se mogla opisati ekološko-ronilačka akcija čišćenja podmorja jedne od najljepših uvala na Jadranu. Neki od ronilaca iz okolnih zemalja sudjelovali su i prošle godine, zaljubivši se u ovo ambijentalno mjesto smješteno duboko u zaštićenoj uvali na vrhu Pelješca. Ovo je oaza za nautičare, pa s obale Lovišta od ranog proljeća do kasne jeseni puca pogled na luksuzne jahte i jedrilice usidrene i po nekoliko dana, piše Dubrovački Vjesnik.

Kako bi sačuvali svoj komadić raja, članovi Lanterne drugu godinu zaredom organiziraju čišćenje podmorja. U tome im uz kolege iz susjednih zemalja pomažu i ronioci iz Dubrovnika, Korčule, Metkovića i Splita te članovi Hrvatske gorske službe spašavanja. Tako se u subotu na rivi u Lovištu nešto iza devet sati okupilo više od stotinu sudionika akcije.

Oko 10 sati akcija je započela, a na rivi je ostalo svega nekoliko podupirućih članova i pokrovitelja, među kojima i načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić, kojoj pripada i Lovište. Osobno je došao podržati akciju, istaknuvši kako su turizam uz vinogradarstvo i vinarstvo jedna od najvažnijih grana općine, a prekrasne plaže i more resursna osnova. Na njoj se temelji turistički uspjeh naših mjesta na području Orebića, pa je odgovoran odnos prema okolišu i održivi turizam logičan izbor i strateško usmjerenje.

Ronioce je s rive ispratio i direktor TZ općine Orebić Mladen Đeldum, koji je i ove godine zadovoljan jer su noćenja u prvih pet mjeseci na području Orebića veća za 12,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ostvareno je 68.548 noćenja pa, ako se po jutru dan poznaje, ovo bi mogla biti odlična turistička godina za područje Orebića koji slavi i 120 godina turizma, kaže Đeldum.

Negdje oko 14 sati ronioci su se vratili. Gumenjaci i brodovi pretrpani smećem istovarali su na rivi, a smeće se dalje vozilo na deponij. I tu nije bio kraj druženju. Tek je počelo, rekao je Igor Đuričić, predsjednik Ekološko ronilačkog kluba Lanterna. Slijedio je ručak pa ronjenje do kraja vikenda na najljepšim lokacijama pelješkog podmorja.

Druga ekološko-ronilačka akcija u Uvali Lovište protekla je u najboljem redu. Izvuklo se oko šest kubika smeća. Toliko smo izvukli i prošle godine, no ove godine je bilo gotovo četrdesetak ronilaca više. S obzirom na količinu izvađenog smeća i omjer ronilaca u odnosu na prošlu godinu, možemo zaključiti da je smeća ipak ove godine manje i da je ovaj projekt u samo dvije godine počeo ostvarivati zacrtane ciljeve – smanjenje smeća i podizanje svijesti domaćeg stanovništva i turista o važnosti brige za okoliš“, istaknuo je Đuričić.

Vidimo se i dogodine u Uvali Lovište! – poručili su organizatori.

Ukrajinski pomorci i ratne posljedice u fokusu na londonskom pomorskom forumu

0
Foto: Sindikat Pomoraca Hrvatske

U petak, 14.06.2024 u Londonu je održan „Ukrajinski pomorski forum“, na kojem su glavne teme bile kvalitete ukrajinskih pomoraca i utjecaj rata u Ukrajini na pomorsku industriju, piše Sindikat Pomoraca Hrvatske.

Na Forumu su se okupili mnogobrojni gosti, uključujući predstavnike Međunarodne pomorske organizacije (IMO), Međunarodne organizacije rada (ILO), Europske agencije za sigurnost mora (EMSA), predstavnike Ukrajine, glavnog tajnika ITF-a Stephena Cottona te brojne predstavnike brodara. Na forumu je sudjelovala i pomoćnica Glavnog tajnika Sindikata pomoraca Hrvatske, Dorotea Zec.

Vjerujemo kako su svi prisutni mogli čuti vrijedna i zanimljiva iskustva i prakse koje će im biti od koristi u daljnjem radu,“ istaknuli su organizatori.

Forum je organizirao Sindikat pomoraca Ukrajine (MTWTU) uz potporu ITF-a.

Somalski pirati se predali nakon 40-satne operacije indijske mornarice

0
Foto: Indian Navy / The Maritime Post

Kako piše The Maritime Post, kroz 40-satnu operaciju, INS Kolkata je uspješno spasio 17 članova posade, demonstrirajući izvanrednu stručnost i operativnu spremnost Indijske mornarice.

Indijska mornarica, predvođena brodom INS Kolkata, uspješno je organizirala operaciju na otvorenom moru koja je rezultirala predajom 35 pirata i sigurnim spašavanjem 17 članova posade. Operacija, koja je trajala 40 sati, izvedena je bez ijedne ozljede, što pokazuje posvećenost mornarice zaštiti života i osiguravanju sigurnosti u međunarodnim vodama.

Sukob se dogodio gotovo 1400 nautičkih milja (približno 2600 kilometara) od indijske obale, gdje je INS Kolkata, uz podršku INS Subhadra, bespilotnih letjelica velike visine i dugog dometa (HALE), zrakoplova za pomorsku patrolu P8I i MARCOS (pomorskih komandosa) PRAHAR timova koje su izbacili zrakoplovi C-17, presreo piratski brod Ruen. Koordinirani napori mornaričkih jedinica i zračne potpore prisilili su piratski brod da se zaustavi, što je dovelo do konačne predaje pirata na brodu.

Piratski brod temeljito je pretražen zbog prisutnosti ilegalnog oružja, streljiva i krijumčarene robe, čime je osigurano da na brodu ne ostanu prijetnje.

Dok se globalna zajednica i dalje bori s piratstvom, proaktivan stav indijske mornarice i učinkovite protupiratske mjere služe kao snažan odvraćajući faktor protiv takvih ilegalnih aktivnosti na moru. Operacija INS Kolkata jasna je poruka piratima da indijska mornarica ostaje budna i sposobna zaštititi pomorske interese i osigurati sigurnost života na moru.

Prvi slučaj ekološkog prekršaja na Svalbardu: Kapetan i brodarska tvrtka kažnjeni

0
Foto: Marine Traffic

Po prvi put, norveške vlasti optužile su brodarsku tvrtku i kapetana broda zbog kršenja Zakona o zaštiti okoliša Svalbarda iz 2022. godine zbog prijevoza HFO-a u regiji Svalbarda, piše Marine Traffic.

Norveška Nacionalna medijska agencija izvijestila je da je brod ARKLOW WIND, teretni brod od 16.816 dwt pod Irskom zastavom, prekršio Zakon o zaštiti okoliša Svalbarda iz 2022. Brod je isplovio iz Poljske s HFO-om i stigao u Norvešku kako bi ukrcao ugljen.

Dana 6. lipnja, Norveška pomorska direkcija izvršila je inspekciju i otkrila HFO na brodu, što je prekršaj Članka 82a Zakona o zaštiti okoliša Svalbarda iz 2022. Prema ovom Zakonu, brodovima je zabranjeno koristiti ili čak imati HFO na brodu dok plove u regiji Svalbarda. Ovo ograničenje je uvedeno u cijeloj regiji Svalbarda od siječnja 2022. godine kako bi se zaštitio okoliš od slučajnih izlijevanja nafte.

Nakon otkrića HFO-a na brodu ARKLOW WIND, guverner Svalbarda kaznio je brodarsku tvrtku s otprilike 93.000 dolara, a kapetana broda s 2.800 dolara. Glavna rasprava zakazana je za listopad u okrugu Nord-Troms, Norveška.

Brodarska tvrtka još uvijek nije prihvatila kaznu, ali je dala financijsko jamstvo protiv iznosa kazne kako bi mogla isploviti iz Svalbarda.

Teretni brod isplovio je iz sidrišta LONGYEARBYEN 12. lipnja nakon što je dobio dopuštenje od lokalnih vlasti. Planirano je da stigne u TEES, UK, 18. lipnja.

Dani pomorstva u Vrsima: Tradicija koja traje

0
Foto: Turistička zajednica Općine Vrsi

Već treću godinu zaredom, od 22. do 25. lipnja, Vrsi će postati središte pomorske tradicije i kulture kroz manifestaciju Dani pomorstva. Organizaciju ove značajne manifestacije potpisuju Udruga pomoraca Sv. Nikola Vrsi, Turistička zajednica Vrsi i Općina Vrsi, uz pokroviteljstvo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Jadrolinije, Sindikata pomoraca Hrvatske, Zadarske županije i Turističke zajednice grada Zadra, piše Zadarski List.

Početak tradicije

Prije nekoliko godina, u ovom “pomorskom mistu”, započela je tradicija obilježavanja Dana pomoraca koji se slavi 25. lipnja. Nije iznenađujuće da je Vrsi domaćin ovog događaja, s obzirom na bogatu pomorsku povijest općine iz koje je u proteklih stotinjak godina poteklo preko sedam stotina pomoraca.

Bogat program ovogodišnje manifestacije

Ovogodišnji Dani pomorstva donose raznovrstan i bogat program. Manifestacija započinje 22. lipnja svečanim podizanjem zastave u Parku vrških pomoraca, nakon čega slijedi otkrivanje spomenika u obliku kormila, izrađenog od bronce, koje će biti postavljeno na postolje u obliku prove broda, napravljeno od bračkog kamena. Nakon ceremonije otkrivanja spomenika, posjetitelje očekuje koncert klape Sv. Juraj Hrvatske ratne mornarice.

Posebno zanimljiv dio programa je panel na temu žena u pomorstvu, gdje će žene iz zajednice podijeliti svoja iskustva i sjećanja na odsustvo svojih muževa, kao i priče žena koje su same plovile.

Svečana završnica

Završna večer manifestacije, 25. lipnja, bit će obilježena svečanom sjednicom i dodjelom zahvalnica medijima. Mediji su, kako ističe Neven Predovan, predsjednik Udruge pomoraca Sv. Nikola Vrsi, odigrali ključnu ulogu u čuvanju i promicanju pomorske tradicije Vrsi. Posebne zahvalnice bit će uručene predstavnicima medija, uključujući Zadarski list, HRT studio Zadar, Hrvatski radio studio Zadar te posthumno novinarki Žani Morović.

Očuvanje pomorske tradicije

Predovan naglašava važnost očuvanja i promicanja pomorske tradicije, ističući kako je pomorstvo bitna grana za Hrvatsku te zaslužuje stalno isticanje i promociju. “Hrvatska je pomorska država i nikad nije na odmet to isticati kako bi se ta tradicija sačuvala,” zaključuje Predovan.

Dani pomorstva u Vrsima postali su neizostavan dio kulturnog kalendara, okupljajući pomorce, njihove obitelji i sve one koji žele saznati više o bogatoj pomorskoj baštini Hrvatske.

Pobjednik Fiumanke: Žalba odlučila pobjednika, Prosecco slavi pobjedu

0
Foto: Novi List

Prvi su do cilja došli Shockwave 3 – Prosecco.doc (27,50 m) i Ewol – Way of Life (26,60 m), koji su vodili tijesnu bitku sve do samog kraja, kada je nastao problem o kojem su morali vijećati suci, piše Novi List.

Na jedriličarskoj regati Fiumanka, koja ove godine slavi svoju 25. obljetnicu, došlo je do neočekivanog obrata. Iako je brod Ewol prvi prošao ciljnu liniju, pobjeda mu je oduzeta zbog prekršaja pravila. Prosecco je, zahvaljujući žalbi na brod Ewol, proglašen pobjednikom.

Naime, jedrilica Way of Life je penalizirana s 30% u realnom vremenu zbog prekršaja pravila 10, čime je ekipa Proseccovaca postala pobjednik. Mitja Kosmina, skiper broda Shockwave, također je zadovoljan rezultatom, naglašavajući tehnički napredak regate svake godine.

Dobro poznajemo ovaj zaljev, koji je zahtjevan za regatu. Za njih stvarno treba imati živce, jer su kompleksne. Danas je bila teška Fiumanka, već na startu smo imali vjetar sa sjeverozapada, a na prvoj bovi vjetar je nestao. Možda bi bilo interesantnije da je cilj bio više vani, jer kod cilja stvarno nije bilo vjetra. Ali svejedno mislim da smo odvozili jednu vrhunsku regatu“, rekao je Kosmina.

Izazovni uvjeti i tehnička savršenost

Generali iz Slovenije, brod koji je osvojio prvo mjesto u svojoj kategoriji (Kategorija 0) i četvrto sveukupno, također je imao svoje izazove. Samo Žvan, koji je petnaesti put na Fiumanci, naglasio je koliko su teški uvjeti s malo vjetra i puno sunca. „Prestigla su nas dva super maxija i mali brod iz Opatije. Sve u svemu, jako smo zadovoljni. Bila je ovo klasična Fiumanka s jako malo vjetra, puno sunca i teške borbe. Teže je po takvim uvjetima jedriti nego po vjetru od 10-15 čvorova. Rado se vraćamo zato što su mi organizatori prijatelji i jer nam se sviđa Rijeka“, rekao je Žvan.

Organizacijski izazovi i uspjesi

Ove godine, Fiumanka slavi svoju 25. obljetnicu, čime se ponosi kao regata s vjernim sudionicima. „To što smo došli do 25. godine znači puno, to je promocija grada. Zapravo, meni je to teško reći iz pozicije organizatora radimo li dobro ili netko može bolje – mi znamo da dajemo sve od sebe“, rekla je Ivetac, ističući doprinos velikog broja ljudi koji rade ‘iz sjene‘ kako bi regata bila uspješna.

Svaka organizacija treba imati nekog tko će se malo više postaviti, ali stvarno sudjeluje jako velik broj ljudi i to prekrasnih mladih ljudi s kojima imamo sreću surađivati, koji nebrojene sate i dane posvete Fiumanci, a to je ono što se ne vidi. Sad ste imali priliku proći Rivom i vidjeti sve ove ljude u sivim majicama s akreditacijama. Oni su tu dan i noć da bi Fiumanka zaplovila i da bi sve izgledalo ležerno i lijepo – barem izvana. A iznutra ima dana kad jedva na nogama stojimo“, dodala je Ivetac.

Prilagodbe zbog kruzera i nepredviđenih okolnosti

Zbog dolaska kruzera, startna i ciljna linija su pomaknute iza njega zbog sigurnosti sudionika. Ivetac je također istaknula neočekivano velik broj sudionika, usprkos nogometnom prvenstvu koje se održavalo istovremeno. „Bili smo malo skromni pa smo očekivali da možda neće biti toliko sudionika. Tome smo doskočili tako da imamo naljepnice i pisali smo brojeve flomasterom. Ali to su slatke brige. To nas veseli“, zadovoljna je Ivetac.

Unatoč izazovima, Fiumanka je i ove godine ponovno pokazala svoju važnost u jedriličarskom svijetu, privlačeći brojne sudionike i potvrđujući status jedne od najvažnijih regata u regiji.

Norwegian Pearl prvi put u Rijeci

0

Kako prenosi portal Brodovi u Rijeci, danas je Rijeku je po prvi put posjetio kruzer “Norwegian Pearl” kompanije Norwegian Cruise Line (NCL). Ovaj luksuzni brod izgrađen je 2006. godine u brodogradilištu Meyer Werft u Papenburgu, Njemačka, i pripada NCL-ovoj “Jewel” klasi brodova, uz “Norwegian Gem”, “Norwegian Jade” i “Norwegian Jewel”. Dolaskom “Norwegian Pearla”, Rijeku su posjetili gotovo svi brodovi iz ove skupine, a preostaje još samo “Norwegian Jewel”.

Prošle godine, “Norwegian Gem” je nekoliko puta pristajao u Rijeci, dok je “Norwegian Jade” stigao jednom, u listopadu 2016. godine, kada je zbog jakog juga kruzer preusmjeren iz Splita. Tada je brodom zapovijedao Riječanin, kapetan Vanja Litović.

“Norwegian Pearl” ove će godine pristati u Rijeku još pet puta. Brod je dugačak 294 metra, širok 38 metara, i može primiti oko 2.400 putnika u 1.197 kabina. Za udobnost putnika brine se oko 1.100 članova posade.

Brod je stigao u sklopu 10-dnevnog kružnog putovanja koje je započelo u Trstu, a nakon Rijeke nastavlja prema Kopru, Dubrovniku, Kotoru, Krfu, Santoriniju, Mikonosu, te će prije povratka u Trst pristati i u Splitu.

Ponovni dolazak “Norwegian Pearla” u Rijeku planiran je za 13. srpnja, što će dodatno obogatiti ponudu kružnih putovanja ovog ljeta i potvrditi Rijeku kao atraktivnu destinaciju za velike kruzere.