O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 220

Tankerska plovidba želi otkupiti preostale dionice Atlantske

By
redakcija
-
0
Foto: Tankerska plovidba

Brodarsko dioničko društvo Tankerska plovidba izvijestilo je HANFU kako namjerava putem dobrovoljne ponude preuzeti Atlantsku plovidbu, dioničko društvo za međunarodni prijevoz putnika. Nakon dokapitalizacija te provedene obvezne javne ponude za preuzimanje, Tankerska drži ukupno 1.342.097 redovnih dionica u Atlantskoj plovidbi d.d. što predstavlja 64,11 % temeljnog kapitala Društva, piše 057info.

To znači da u obveznoj ponudi zadarska brodarska kompanija nije uspjela kupiti željenu količinu dionica po cijeni 53,60 EUR po dionici. Sada bi po istoj cijeni trebala otkupljivati dionice Atlantske plovidbe s kojima se i do kraja ovog mjeseca trgovalo, ali po nižoj cijeni od 40-ak eura. Dionica AP je jučer skočila na 52 eura po dionici.   

Prema navodima dobro upućenih, upravo izvještaj kojeg se istog dana pojavio na Zagrebačkoj burzi o tromjesečnom poslovanju AP u 2024. godini, pokazao je kako je NAV (net asset value) tvrtke 87,29 dolara (81,57 eura) za osnovnu djelatnost, uz dodatnih 7,87 eura po dionici za neosnovne djelatnosti, prenosi 057info.

Uprava Atlantske procijenila je kako je ukupna vrijednost po dionici 89 eura, što ne isključuje mogućnost dogovora s većinskim vlasnicima prema kojem bi ih Tankerska otkupljivala po toj većoj cijeni. Je li to “Poison pills” prema Tankerskoj ili će ona morati obeštetiti dioničare koji su prodali po cijeni od 53.60 eura po dionici, to zna agencija za nadzor provođenja zakona o preuzimanju dioničkih društava – HANFA.  

Istog dana kada je 30. travnja izašla obavijest o novoj ponudi TP prema dioničarima AP, od kojih je najveći sa skoro 9 posto udjela Igor Bilbija, predsjednik Upravnog odbora, na Zagrebačkoj burzi su objavljeni i izvještaji o poslovanju dubrovačke brodarske kompanije za 2023. godinu kao i za prva tri mjeseca ove godine. Atlantska plovidba je u 2023. ostvarila ukupne prihode u iznosu od 46,74 milijuna eura, ali su godinu završili s minusom od 15,1 milijun eura, pokazalo je financijsko izvješće kompanije.

U prva tri mjeseca ove godine Atlantska plovidba prikazala je dobit od 2,23 milijuna eura.

Prva faza prodaje “3. maja”: Palumbo bi u riječkom škveru gradio trupove brodova od 50 metara

By
redakcija
-
0
Foto: SERGEJ DRECHSLER / Novi list

Od sedam pristiglih iskaza interesa za kupnju novog “3. maja”, odnosno sadašnje tvrtke kćeri riječkog brodogradilišta, mogućnost pregleda poslovne dokumentacije do 30. travnja iskoristilo je njih troje, Novi list doznaje od predsjednika Nadzornog odbora “3. maja”, Juraja Šoljića.

Činjenicu da je manje od polovine interesenata za kupnju tvrtke 3. maj Rijeka 1905 obavilo due diligence onog što se prodaje, ne bi se trebalo smatrati previše indikativnom, naročito u ovoj, neobvezujućoj fazi prodaje. Osim toga, u slučaju “3. maja 1905” nema se što ni puno analizirati od poslovnih podataka jer je riječ o tvrtki koja još uvijek nije poslovno operativna u punom smislu te riječi. Prošlog ljeta dokapitalizirana je kroz unos materijalne imovine brodogradilišta u vrijednosti od 10,3 milijuna eura, nedavno je dobila svoju novu Upravu na čelu s Vjerom Marić kao predsjednicom i Edijem Kučanom kao članom, a ono što bi moralo uslijediti u narednim mjesecima jest rješavanje pitanja prijenosa koncesije, kadrovsko ekipiranje i prebacivanje dijela radnika, piše Novi list.

Prvi ugovor

Prije dvadesetak dana, trećemajska tvrtka kći potpisala je i svoj prvi ugovor, a riječ je o gradnji novog polarnog kruzera za Scenic grupu koji bi do ljeta trebao biti osnažen dok se početak gradnje najavljuje za kraj ove godine. Rezultati dosadašnje suradnje na gradnji trupa za prethodni Scenicov kruzer za polarna krstarenja, Eclipse II, daju osnova za ocjenu da je ponovo riječ o dobrom poslu za sve dionike, međutim, novi “3. maj” treba nove, popunjene stavke u svojoj knjizi narudžbi da bi se optimalno zaposlili proizvodni kapaciteti, ali i osigurali prihodi do početka rezanja crne metalurgije za novi Scenicov projekt.

Uz moćni Kongsberg i norveško brodogradilište Green Yard, iskaz interesa za kupnju 100-postotnog udjela u “3. maj 1905” stigao je i od rumunjske grupacije Grup Servicii Petroliere (GSP) te slovenskog Eko bora, potom Hrvatsko-slovačke gospodarske komore, kanadskog Veer Corporationa, a interes za riječko brodogradilište pokazao je i vlasnik susjednog “Viktora Lenca”, talijanska Palumbo grupa.

Upravo su Talijani, uz Veer Corporation i Hrvatsko-slovačku gospodarsku komoru, među onima koji su obavili uvid u poslovnu dokumentaciju “3. maj 1905”, a i prvi čovjek ove talijanske grupacije, koja u svom portfelju okuplja sedam brodogradilišta na Mediteranu, Antonio Palumbo posjetio je početkom ovog tjedna “3. maj” u kojem se, podsjetimo, grade dva pontona za potrebe obnove velikog Doka 11 u “Viktoru Lencu”.

Kako Novi list neslužbeno doznaje, na kraćem sastanku Antonio Palumbo iskazao je zanimanje za mogućnost korištenja trećemajskog navoza za gradnju više trupova brodova od pedesetak metara. Prema dostupnim saznanjima, navodno je ovaj posao Palumbu »pred vratima« i očito im se žuri početi s radovima tako da je veliko pitanje hoće li s ovim projektom moći pričekati do završetka procesa prodaje trećemajske tvrtke kćeri, pa s talijanske strane postoji i ideja da se taj posao realizira kroz model potkoncesije, sličan onome kako je to riješeno sa Scenicovom tvrtkom MKM Yachts.

Nadzorni odbor

Početkom ovog tjedna održan je i Nadzorni odbor “3. maja” na kojem se, između ostalog, raspravljalo i o revizorskom izvješću o poslovanju matičnog društva za prošlu godinu. Stari “3. maj” s krajem prošle godine evidentirao je kumulirani gubitak iznad visine kapitala od 104,9 milijuna eura dok su se ukupne obveze društva penjale na 179,4 milijuna eura, od kojih su kratkoročne iznosile gotovo 150 milijuna eura dok je istovremeno kratkotrajna imovina bila 53,46 milijuna eura.

S takvom bilancom, jasno je zašto se spas riječke brodogradnje traži kroz prijenos djelatnosti i koncesije na tvrtku kćer. Matični “3. maj”, uz dva pontona za dok u “Lencu”, od kojih bi prvi trebao biti isporučen tijekom ovog mjeseca, treba završiti i samoiskrcavajući brod za prijevoz rasutog tereta za kanadsku Algomu. Izvjesno je da se ova novogradnja neće uspjeti isporučiti do 15. lipnja što je bio ugovorni rok. Koje i kolike će biti posljedice tog kašnjenja, tek će se vidjeti u pregovorima s Kanađanima.

Iran oslobodio posadu MSC-ovog broda kojeg su oteli u Hormuškom tjesnacu

By
redakcija
-
0
Foto: Marine Traffic

Iran je oslobodio posadu zaplijenjenog kontejnerskog broda MSC Aries kojim upravlja Mediterranean Shipping Company nakon što su ga prošlog mjeseca otele iranske specijalne snage.

Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian rekao je da su dopustili kapetanu i 23 pomorca da napuste zemlju, ali brod će ostati pod kontrolom Irana, piše Reuters, prenosi TradeWinds.

Brod od 15.000 TEU pod portugalskom zastavom, koji je izgrađen 2020. godine, zaplijenjen je 13. travnja u očitoj odmazdi za izraelsko bombardiranje iranskog veleposlanstva u Siriji.

Pročitajte više: VIDEO: Iran oteo kontejnerski brod MSC-a u Hormuškom tjesnacu

Kako navodi TradeWinds, indijskog kadeta su oslobodili u travnju.

Posada broda broji 17 Indijaca, četiri Filipinca, te po jedan iz Estonije, Pakistana i Rusije.

“Zaplijenjeni brod, koji je isključio svoj radar u iranskim teritorijalnim vodama i ugrozio sigurnost plovidbe, nalazi se pod sudskim pritvorom”, rekao je Amirabdollahian, prema objavi ministarstva vanjskih poslova na društvenoj mreži X u četvrtak kasno navečer.

Ministar je dodao da je oslobađanje posade humanitarni čin.

Krajem travnja, nakon što je primio kritike Međunarodne pomorske organizacije (IMO) zbog otmice, Iran je nagovijestio da bi posadi uskoro moglo biti dopušteno napustiti zemlju.

Pročitajte više: Iran objavio da će uskoro osloboditi posadu otetog broda MSC Aries

Sva 24 pomorca dobrog su zdravlja, dobili su konzularni pristup, a veleposlanici njihovih zemalja “obaviješteni su o njihovom oslobađanju i izručenju”, citiran je Amir-Abdollahian.

Portugal je stao u obranu zapovjednika broda, obavijestivši iranske vlasti da je imao pravo isključiti njegov AIS.

Govoreći u IMO-u prošlog mjeseca, predstavnik Irana opisao je zapljenu MSC Ariesa kao “tehnički problem” i da će repatrijacija posade biti izvršena na temelju “minimum safe manning standards“.

Dnevnik ITF inspektora: Dan ispunjen intervencijama

By
redakcija
-
0
Foto: SPH

ITF koordinator Romano Perić jučer je, 2. svibnja, proveo dan pun intervencija, priopćili su iz Sindikata pomoraca Hrvatske. Opisao je kako je taj dan izgledao, a cijeli tekst pročitajte u nastavku:

“Danas je bio izrazito naporan i dinamičan dan za mene kao inspektora za nadzor životnih i radnih uvjeta na brodovima. Jutro je obilježeno pritužbom pomorca s broda Gordion, pod Vanuatu zastavom i u vlasništvu turske kompanije, koji se nalazio u luci Ploče. Pomorac je naveo da mu vlasnik broda već četiri mjeseca nije isplatio plaću. Istovremeno, stigla je i druga pritužba iz Splita, s RoRo broda MSC Aurelija, gdje posada navodi da radi prekovremene sate, čak i do 20 sati dnevno.

Bez oklijevanja, krenuo sam u Ploče kako bih provjerio navode pomorca s broda Gordion. Nažalost, potvrdila se njegova izjava da mu je plaća zadržana tri mjeseca, što se prema MLC Konvenciji smatra napuštanjem posade. Brodovlasnik je bio primoran zadržati brod u luci do isplate dugovanja pomorcu. Dodatno, brodovlasnik se obavezao da će pomorcu isplatiti ne samo zakašnjelu plaću, već i povratnu kartu u njegovu zemlju porijekla.

U luci Ploče nalazio se i brod Santa Venera, pod malteškom zastavom. Budući da se radilo o potpuno novom brodu s novom posadom koja je krcala svoj prvi teret, iako nije bio planiran moj posjet, ipak sam odlučio provjeriti jesu li radni i životni uvjeti posade u skladu s ITF standardima. Na moje zadovoljstvo, utvrdio sam da su svi uvjeti na brodu u skladu s ITF kolektivnim ugovorom. Posada je imala obilje hrane, izuzetno dobre uvjete za smještaj i održavanje čistoće.

Nakon Ploča, uputio sam se u Split kako bih obavio kontrolu na brodu MSC Aurelia. Nažalost, moje su sumnje bile osnovane. Na brodu sam zatekao izrazito loše međuljudske odnose i svađe među članovima posade. Također sam potvrdio da posada radi prekovremene sate. Za one članove posade koji nisu bili zadovoljni radnim uvjetima, organizirana je repatrijacija. Brodovlasniku je uručena opomena i rektifikacijski plan koji je uključivao dovođenje dodatne radne snage na brod kako bi se opterećenje smanjilo. Brodovlasnik se obavezao da će ubrzo dovesti 11 novih članova posade, a ukoliko bude potrebno i više. Dodatno, DPA predstavnik kompanije bit će poslan na brod kako bi nadzirao rad i spriječio ponovne poteškoće.

Tako je završio još jedan izuzetno naporan dan ispunjen intervencijama i borbom za poboljšanje životnih i radnih uvjeta pomoraca. Kao ITF inspektor, posvećen sam zaštiti prava posada i olakšavanju njihovog i onako teškog posla”.

Piše: Romano Perić, ITF koordinator

VIDEO: Teretni brod otplutao i udario u most u Bangladešu

By
redakcija
-
0
Foto: Youtube / The Maritime Executive

Mali teretni brod plutao je bez kontrole duž jednog od glavnih plovnih putova u bangladeškom gradu Chattogram prije nego što je udario u most. I most i brod pretrpjeli su određena oštećenja, a istraga je još u tijeku, piše The Maritime Executive.

Prema riječima dužnosnika, pokušavali su utvrditi je li se teretni brod imena Samuda-1 otrgnuo s veza u obližnjem brodogradilištu na rijeci Karnaphuli ili se radi o pogrešci kormilara na brodu. U nekim izvješćima navodi se da je plovilo bilo bez pogona i posade, ali TV slike pokazuju najmanje jednu osobu na brodu.

Foto: The Maritime Executive

Očevici su rekli lokalnoj TV postaji da je brod viđen kako pluta iz pristaništa AK Khan na zapadnoj strani rijeke. Puhao je jak vjetar koji je otežavao kontrolu plovila i ono je udarilo u željeznički most Kalurghat. Brod je ostao prikliješten uz most zbog jake struje u rijeci dok su službenici organizirali spasilački brod, navodi The Maritime Executive.

Prijavljeno je da je to jedan od glavnih mostova koji prelaze rijeku i osiguravaju željezničke i automobilske veze s drugim dijelovima zemlje. Most se obnavljao gotovo osam mjeseci kako bi podržao otvaranje nove željezničke linije.

Dužnosnici su izvijestili da je na mostu bilo nekoliko savijenih dijelova, ali vjeruju da je ukupna šteta manjih razmjera. Dio palube broda također je bio iskrivljen, ali su čekali spasilački brod da ga uklone s mosta kako bi se utvrdilo ima li veće štete.

Kapetan Aron Baretić: Crtica iz života iz brodske utrobe (Kad susjed nalijeva ploču na kući)

By
redakcija
-
0
Foto: ilustracija / PxHere CC0 Creative Commons license

Lokacija: Negdje ne sjevernoj polovici Atlantika

Vrijeme: Druga polovica 1991. godine

Ime broda: Kilchem Pacific

Moj prvi stranac u životu, pa i prva ‘kemija’ (tanker za prijevoz kemikalija u tekućem stanju), petnaest godina star ‘japanac’ u vlasništvu danske kompanije. Jedan od ‘staromodnih’ tankera na kakvima smo se itekako učili poslu, pa i nekim stvarima koje su danas gotovo nezamislive.

Samo što nije odzvonilo podne. Nestrpljivo iščekujem Sekonda (2. Časnik Palube) da me zamijeni na mostu u gvardiji, koja se, po običaju, razvukla u nedogled. To su još uvijek bili dani kad Terco (3. Časnik Palube) nije imao, osim same navigacije, uglavnom nikakvog posla na mostu tokom gvardije. Ali se kod većine Komandanata nije smjelo niti sjediti a kamoli čitati knjiga, makar oko broda danima ne bi bilo drugog broda na horizontu. Tako da sam se znao radovati kao dijete kad bi mi Čif, ili jako rijetki koji su zasluživali da ih se zove ‘Primo’, (1. Časnik Palube) rekao da treba izrezati kakvu šablonu s natpisom. Jedini problem bi bio što sam od silnog uzbuđenja, što imam posla na mostu, znao ju prebrzo napraviti pa se opet dosađivati.

I, nekoliko minuta prije podneva, stigao je ‘Seki’, s blentavim cerekom na licu. Pretpostavljao sam da se desio nekakav ‘škandal’ u posljednjih pola sata, koliko je bio budan i da jedva čeka to podijeliti sa mnom. Loše sam pretpostavljao.

Jedno od prvih i svakako ritualnih pitanja bilo je svakog dana:“Šta ima za ručak?“ Dobro, ovisno o kuharu, pitanja su znala biti pomalo drugačije oblikovana, poput:“Šta je danas spremio?“ ili „Ima li išta za pojesti?“ ali i puno slikovitijih.

Ni toga dana pitanje nije ostalo neizgovoreno, s tom razlikom što je odgovor bio više nego neuobičajen. Naime, ‘Seki’ je kroz smijeh samo rekao:“Vidjećeš.“ I nije imao namjeru mi reći kakvu je to deliciju ‘Kogo’ (brodski Kuhar) danas spremio.

Poprilično zaintrigiran, koliko i gladan, sam se spustio do salona, gdje me dočekao neraspoloženi Kamarijer (Konobar).

Ja: “Dobar dan.“

On: “Dobar dan.“

Ja: “Šta ima za ručak?“

On: “Gulaš.“

Ja: “Gulaš? Kakav gulaš?“

On: “Gulaš k’o gulaš!“, pomalo otresito.

Ja: “Kakav gulaš? S čime gulaš? S paštom, s rižom, s čime gulaš?“

On: “Obični gulaš s kumpirin!“, već iznerviran mojim pitanjima i tko zna čime još od prije.

Ja: “Obični gulaš s kumpirin, kažeš?“, vjerovatno s tupim izrazom lica jer nisam do onda čuo za takvo jelo. Doma smo jeli gulaš s paštom ili rižom ali nikad ‘s kumpirin’.

On: “Šta se praviš glup ka’ da ne znaš! Šta jideš kad susidu pomažeš nalivat’ ploču na kuću?“, već pomalo agresivno.

Ja: “Čuj, u životu nisam susjedu pomagao nalijevati ploču na kuću ali nisam probao ni gulaš s kumpirin. Pa mi, molim te, barem donesi pijat tog gulaša da probam“.

Trenutno mi je postalo jasno čemu se ‘Seki’ onako zlurado smijuljio. Kasnije smo se skupa smijali istome kao dva bedaka jer se, otprilike, isti razgovor vodio između njega i Kamarijera, samo pola sata ranije. A gulaš s kumpirin ni jednom ni drugom nije osobito prijao.

Bio je to jedan od onih kuhara koje se spominjalo slikovitijom terminologijom.

Na prilazu Galvestonu (SAD), 26. XI. 2019.

Kapetan Aron Baretić – ABe

Aron Baretić - ABe
Foto: Aron Baretić – ABe

U Južnoj Koreji održana svečanost imenovanja novog broda CMA CGM

By
redakcija
-
0
Foto: CMA CGM / Offshore Energy

Francuska brodska kompanija CMA CGM održala je ceremoniju imenovanja za najnoviji dodatak svojoj floti, CMA CGM Ambition, piše Offshore Energy.

Svečanost imenovanja održana je u brodogradilištu Geoje tvrtke Samsung Heavy Industries. Novi low-carbon-energy-ready brod dug je 268 metara i širok 43 metra.

To je najnoviji dodatak seriji od 7.300 TEU brodova pogonjenih ukapljenim prirodnim plinom (LNG). Ostali kontejnerski brodovi od 7.500 TEU uključuju CMA CGM Innovation, CMA CGM Legacy i CMA CGM Endurance.

Podsjetimo, sredinom travnja u flotu CMA CGM stigao je CMA CGM Paraty, brod s dual fuel pogonom na LNG, kojeg je izgradio Hudong-Zhonghua Shipbuilding, podružnica China State Shipbuilding Corporation (CSSC).

Pročitajte više: Isporučen brod s dual fuel pogonom na LNG za francuskog brodara CMA CGM

CMA CGM i investicijska banka javnog sektora Bpifrance nedavno su pokrenuli fond od 200 milijuna eura posvećen ubrzanju energetske tranzicije u francuskoj pomorskoj industriji. Čak 110 milijuna eura bit će dostupno u obliku bespovratnih sredstava, a 50 milijuna eura za vlasnička ulaganja za potporu naporima pomorskih tvrtki za dekarbonizaciju, navodi Offshore Energy.

Štoviše, 20 milijuna eura bit će posvećeno pomoći francuskim ribarskim tvrtkama da dekarboniziraju svoje flote. Također, fond će izravno dodijeliti bespovratna sredstva od 20 milijuna eura za unapređenje pomorskog istraživanja, vodeći industriju u održivu budućnost.

QatarEnergy širi svoju flotu: Naručeno 18 ultramodernih LNG brodova veličine QC-Max

By
redakcija
-
0
Foto: Ilustracija / VesselFinder

Katarski državni energetski div QatarEnergy povećava ulaganja u ekspanziju flote tankera za ukapljeni prirodni plin (LNG) s ugovorom od čak šest milijardi dolara za 18 ultramodernih LNG metanijera veličine QC-Max, za koje se kaže da će biti najveći LNG brodovi ikada izgrađeni, piše Energetika.

Dogovor je potpisan u Pekingu na najvišoj državnoj razini krajem travnja.

Ugovor katarskog teškaša s China State Shipbuilding Corporation (CSSC) omogućit će izgradnju 18 LNG brodova veličine QC-Max, s kapacitetom od 271.000 kubičnih metara svaki, koji će se graditi u kineskom brodogradilištu Hudong-Zhonghua, u potpunom vlasništvu CSSC-a. S ukupnom duljinom od 344 metra, širinom od 53,6 metara, dubinom od 27,2 metra i projektiranim gazom od 12 metara, ova plovila će usvojiti propulzijski sustav s dual fuel niskobrzinskim motorom i NO96 Super+ sustav zadržavanja.

Najveći program obnove flote u povijesti industrije

Dok razjašnjava da je nosivost broda 57 % veća, a potrošnja energije po tonskoj milji prijevoza tereta 9,9 % niža od potrošnje konvencionalnog LNG broda od 174.000 kubičnih metara, CSSC naglašava da je ugljični indeks intenziteta broda niži za 23 % s raznolikim i optimiziranim dizajnom gaza i utovara, koji brodu omogućuje pokrivanje glavnih ruta uz izvrsnu kompatibilnost brod-obala.

Osam od 18 LNG brodova veličine QC-Max bit će isporučeno 2028. i 2029. godine, dok će ostalih deset biti isporučeno 2030. i 2031. Trenutno je u izgradnji 12 LNG brodova konvencionalne veličine u brodogradilištu Hudong-Zhonghua, s tim da se isporuka prvih takvih plovila očekuje do trećeg kvartala ove godine.

Najnoviji dodatak QatarEnergyjevom golemom programu proširenja LNG flote dolazi nakon potpisivanja ugovora o vremenskom najmu za ukupno 104 plovila konvencionalne veličine, za što se kaže da predstavlja najveći program brodogradnje i leasinga ikada u povijesti industrije. Katarske tvrtke naručile su 60 brodova u korejskim i kineskim brodogradilištima od 2023. što je bitno i u kontekstu razvoja Sjevernog polja, proizvodnog polja koje će do 2030. davati 142 mil. tona plina godišnje, objavio je Offshore Energy., prenosi Energetika.

Trajekt “Oliver” bi trebao zaploviti tijekom ovog mjeseca: Na remont potrošeno 2,7 milijuna eura

By
redakcija
-
0
Foto: Marko Gracin / Novi list

Trajekt star 27 godina Jadrolinija je platila 12 milijuna eura bez PDV-a. Na dva ugovora za remont nacionalni je brodar, što je javnosti do sada bilo nepoznato, potrošio dodatnih 2,7 milijuna eura ili gotovo četvrtinu vrijednosti broda. On je zbog problema još na vezu u brodogradilištu Viktor Lenac, a Tportal doznaje kada bi mogao isploviti.

Trajekt Oliver, star 27 godina, koji je prošle godine Jadrolinija kupila za 12 milijuna eura kako bi plovio na liniji Split – Vela Luka – Ubli, još je po nalogu inspektora Lučke kapetanije Rijeka privezan na remontu u brodogradilištu Viktor Lenac, a kako je za Tportal potvrđeno iz nacionalnog brodara, na plovidbu bi se trebao otisnuti tijekom svibnja.

Podsjetimo, Oliver, odnosno Hermes, kako se zvao u Grčkoj, gdje je kupljen, izazvao je posljednjih tjedana veliku pažnju javnosti jer osim što je imenovan po glazbeniku Dragojeviću, trebao se uključiti na plovidbu izuzetno opterećenom linijom. Otočani su se poveselili, na radiju je zasvirala Oliverova ‘Čovjek i brod’, Jadrolinija je pozvala brodice na ispraćaj, a onda je 9. travnja uslijedila zabrana Lučke kapetanije Rijeka, uz curenje detalja o problemima i optužbi Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije na račun Davida Sopte, šefa Jadrolinije, za ‘kupovinu starih i nesigurnih brodova’ te traženje njegove ostavke.

Poznato je to da je prije inspekcije Lučke kapetanije Rijeka Oliver upisan u Hrvatski registar brodova (HRB) i pregledan je u Lencu. Kako su tada rekli za Forbes Hrvatska, utvrdili su “određene manje nedostatke i potrebe za popravcima/doradama”. Nakon što su otklonjeni, HRB je brodu izdao plovidbene isprave. O kakvim nedostacima se radilo, nije navedeno. Nacional je pak još u veljači pisao o problemima s pramčanom i krmenom rampom jer navodno nisu imale dovoljno dosega za naša pristaništa te ih je bilo potrebno nadograditi, piše Tportal.

Kakvi su to točno problemi s Oliverom te koliko će koštati preinake, Tportal je poslao upit Jadroliniji, ali su na njihova pitanja odlučili ne odgovoriti.

Naveli su tek da je većina zahtjeva Luke kapetanije Rijeka ‘riješena u kratkom roku, dok je pri kraju uklanjanje preostalih zahtjeva’.

Također su dodali da očekuju da će Oliver priključiti državnoj liniji Split – Vela Luka u svibnju.

Dva ugovora za 2,7 milijuna eura bez PDV-a

Iako su se oglušili na upit o cijeni radova i što se sve obavljalo, Tportal je doznao da je Jadrolinija s Viktorom Lencem do sada sklopila dva ugovora za remont Olivera. Prvi u prosincu prošle godine za usluge hitnog dokovanja i podvodnih radova, u vrijednosti od 150 tisuća eura bez PDV-a, i drugi, sklopljen polovicom ožujka ove godine, za remont broda vrijedan 2,55 milijuna eura bez PDV-a.

Prvi ugovor nije bio na javnom tenderu zbog, kako je objašnjeno, ‘iznimne žurnosti izazvane događajima koje javni naručitelj nije mogao predvidjeti’. Za drugi je u sustavu nabave Jadrolinija uputila poziv u sedam domaćih brodogradilišta, ali je zaprimila samo spomenutu ponudu Lenca. Prema zahtjevima iz nabave, maksimalan rok za remont iznosio je 35 dana.

Lenac je dostavio specifikaciju za svaku od dvadeset grupa, a najskuplje stavke u poslu od 2,55 milijuna eura bez PDV-a bile su: stroj – glavni motor (657 tisuća eura), paluba – garaža (450 tisuća eura) te grupe ugostiteljstvo (298 tisuća eura) i elektro radovi (282 tisuće eura). Stavke koje su još premašile sto tisuća eura bile su: stroj – tankovi (189 tisuća eura), oplata vanjske palube (150 tisuća eura) i opći poslovi (188 tisuća eura).

Je li 2,7 milijuna eura bez PDV-a, koliko je dosad potrošeno na radove, i konačna svota, ostaje nam vidjeti, kao i to hoće li brod zaploviti u svibnju. Naime Nacional je u posljednjem broju objavio, pozivajući se na izvor blizak Uredu za sigurnost plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, da Oliver nema emergency diesel generator, što je ozbiljan propust zbog kojeg nije ni mogao dobiti dozvolu za plovidbu.

Pročitajte više: Razlog zabrane plovidbe trajekta “Oliver”: Nema generator koji u hitnim slučajevima strujom povezuje sve sustave na brodu

Od Tsurugija preko Hermesa do Olivera
Oliver je izgrađen u Japanu 1997. godine. Do 2020. godine bio u floti japanskog putničkog brodara Nankai Ferry pod imenom Tsurugi, a posljednje tri godine u Grčkoj je plovio kao Hermes. Kupljen je za 12 milijuna eura bez PDV-a od Horizon Shipping Company iz grčke Preveze. Riječ je o ro-ro brodu dugom 108 i širokom 17,5 metara, a može prevesti 680 putnika i stotinu vozila.

“Eko patrola Brijuni”: Održana velika akcija čišćenja podmorja, ronioci vadili plastiku i staklo

By
redakcija
-
0
Foto: Ilustracija / UPA Rostrum

Velika akcija čišćenja podmorja “Eko patrola Brijuni 2024.” održana je tijekom vikenda na i oko otočja Brijuni u cilju ukazivanja na problem onečišćenja podmorja te smanjivanja negativnog utjecaja otpada na morska staništa, piše Otvoreno more.

U akciji su sudjelovali ronioci Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic te pripadnici ronilačke skupine Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite koji su iz središnje luke na Velikom Brijunu, s plaža i područja Malog Brijuna vadili plastične predmete, boce i staklo.

“U nacionalnom parku Brijuni redovito se provode akcije čišćenja podmorja kako bi se sačuvao ekosustav i bioraznolikost, posebice jer 80 posto podmorja čini nacionalni park”, poručila je glasnogovornica javne ustanove Reanna Relić.

Akcija obuhvaća i monitoring trenutne situacije kako bi se procijenila razina ugroze u akvatoriju, bilo da je uzrokovana lošim vremenom, vjetrom, olujama ili morskom strujom, dodala je Relić.

Naglasila je da je edukacija posjetitelja, lokalnog stanovništva, ali i zaposlenika nacionalnog parka bitna u očuvanju tog “fragilnog ekosustava kako bi zajedno doprinijeli boljem sutra”.

Ravnatelj civilne zaštite Damir Trut rekao da je sudjelovanje pripadnika Državne intervencijske postrojbe jedna u nizu akcija kojima se priključilo Ravnateljstvo civilne zaštite.

Osim čišćenja podmorja kroz takve se akcije, napomenuo je provodi i organizirano uigravanje timova koji izlaze na intervencije.

U akciji su sudjelovali ronioci DIP Split i DIP Rijeka koji će ove godine u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture kroz pilot projekt s Lučkim kapetanijama izlaziti na zajedničke intervencije.

Voditeljica projekta “Eko patrola Brijuni 2024.” Andreja Vedrina istaknula je važnost redovitog provođenja ekoloških akcija i izvlačenja otpada iz mora koji dolazi najčešće nakon velikih oluja, bura i juga.

Otpad je predan Stručnoj službi na daljnju obradu i odgovarajuće zbrinjavanje.

1...219220221...519Page 220 of 519

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©