O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 227

Alarmantni podatci: Čak 13 posto globalne flote još uvijek nema pristup internetu

0
Foto: The Maritime Executive

Novo istraživanje je pokazalo da čak 13 % globalne trgovačke flote nema pristup internetu, piše Splash247.

Idwal, britanska tvrtka za inspekciju brodova, objavila je izvješće o društvenom utjecaju, koje se oslanja na podatke više od 13.000 inspekcija brodova u razdoblju od 17 mjeseci do rujna prošle godine, pružajući neviđenu transparentnost rada u stvarnom svijetu i životnih uvjeta koje doživljavaju pomorci diljem globalne pomorske flote.

Među ključnim zaključcima našao se loš pristup internetu u velikom dijelu globalne flote. Idwal je podatak od 13 % opisao kao “alarmantan” i “izuzetno razočaravajući”.

“Činjenica da je tako značajan postotak brodova bez pristupa internetu čini se anakroničnom u industriji koja je sada više povezana i upravljana podacima nego ikad. Takav nedostatak osnovne povezanosti pogoršava izolaciju i stvara probleme s dobrobiti posade”, navode autori izvješća.

Više od polovice ispitanih plovila nudi besplatan Wi-Fi za posadu, iako većina dolazi s ograničenom propusnošću i dopuštenjima za preuzimanje. Samo 12,5 % ispitanih plovila nudi neograničeni besplatni internet, navodi Splash247.

„Pristup e-pošti, porukama, pozivima i internetu od vitalne je važnosti za moral pomoraca, njihovu dobrobit i veze s obitelji. Loša povezanost pridonosi izolaciji od obitelji i života kod kuće”, navodi se u izvješću.

Idwal poziva na ulaganje više resursa u IT infrastrukturu i troškove emitiranja kako bi se na svim brodovima omogućio besplatan, neograničen internet kao osnovni standard, ističući da je pristupačni neograničeni Wi-Fi danas dostupniji nego što je ikada bio zahvaljujući uslugama kao što je Starlink.

Anglo-Eastern iz Hong Konga bio je jedan od prvih koji su usvojili Starlink među globalnim upraviteljima brodova. Izvršni direktor tvrtke, Bjorn Hojgaard, tvrdio je prošle godine da će Starlink – i druge nove satelitske ponude kao što su OneWeb i Project Kuiper – promijeniti život na brodu na način kakav nikada nije doživio u povijesti brodarstva.

“Uskoro će pomorci biti uvijek uključeni, uživajući u istoj povezanosti na koju smo mi na kopnu navikli. Brod će postati besprijekoran produžetak ureda, gdje su članovi tima samo bliže strojevima,” komentirao je Hojgaard.

U pokušaju da zgrabe još veći tržišni udio, brojni Starlinkovi ovlašteni preprodavači ove su godine uveli posebnu ponudu prema kojoj svaki brod s registriranim IMO brojem može dobiti dva mjeseca besplatne mobilne prioritetne usluge od pet terabajta mjesečno za isprobavanje nove tehnologije.

Pročitajte više: Starlink obećao besplatan internet za sve brodove na dva mjeseca

Zbog ograničenog pristupa internetu brodovi često mijenjaju kurs kako bi posada mogla dobiti pristup vezama s obale. Takve promjene kursa putovanja u potrazi za WiFi signalom mogu rezultirati katastrofom – najpoznatija je prizemljenje broda za rasuti teret Wakashio prije četiri godine, nesreća koja je izazvala najgoru ekološku katastrofu u povijesti Mauricijusa.

Izvješće panamskog brodskog registra o nesreći pokazalo je da je posada slavila rođendan člana posade na dan nesreće i donesena je odluka da se priđe bliže obali kako bi se pronašao WiFi signal da bi slavljenik mogao nazvati svoju obitelj. Časnika na straži vjerojatno je omeo njegov mobilni telefon dok je brod prolazio niz greben u blizini Mauricijusa, te se nije uspio držati pet milja od obale kako je odredio zapovjednik.

Linija 505 jutros nije takala Prvić Luku: “Olea”, zamjenski brod “Premude” ne pristaje u porat, po odluci kapetana!?

0
premuda
Foto: Vedran Morin (arhiva)

A di je “Tijat“? – vjerojatno se sve više pitaju školjari, budući da im je danas zbog bure od barem 55 čvorova ograničen broj ticanja riva. Naime, linija 505-Šibenik-Zlarin-Prvić Luka-Prvić Šepurine-Vodice danas zbog jakog vjetra ne pristaje u Prvić Luci, piše Šibenski.hr.

Tijat, koji je na najboljem putu da kao vlasništvo Županije postane ploveći muzej upravo je s te linije odvezen u raspremu prošloga ljeta dok ga nije kupila Županija. Zamijenila su ga razmjerno (pre)velika “Premuda“, sličan i također maritimno jako dobar brod, no kada je vjetar jak kao danas, tada zbog dužine i otežanog manevriranja ne može pristati na “ono bokun rive” u Prvić Luci.

Tijat je tu bio bez premca. Izgrađen je kao da su prije toga dobro izmirili naše porte”, kaže Saša Jurat, zapovjednik SAR broda Lučke kapetanije Šibenik i jedan od najzaslužnijih što je Tijata kupila Županija. Zaljubljenik u “najvoljeniji brod” dodaje kako treba pošteno reći da je Jadrolinija, tri godine uoči odluke da Tijata otpiše, napravila anketu među otočnim mjesnim odborima. Prevagnula je želja za novijim, suvremenijim brodom i to je kompaniji svakako olakšalo odluku.

Međutim, kaže Jurat, među školjarima je sve više nostalgije za Tijatom. Nije isključeno, napominje taj Žirjanin, da kada se preuredi novcem iz europskih fondova, Tijat postane rezervni brod na liniji 505. Ionako poznaje rutu napamet, kao magarčić…

Međutim, nije “Premuda” nego je “Olea“, svježa je vijest koja stiže s palube toga, Premudi zamjenskog broda.

“U prvoj informaciji točno je jedino to da je Prvić Luka jutros zaobiđena, premda nema vjetra koji bi smetao pristajanju”, javlja za Šibenski.hr jedna Prvinka za vrijeme vožnje do Šibenika, taman kod otoka Lupca, uz zahvalu za prenošenje informacije o njihovoj muci. Premuda je veli, na sitnom popravku, pa je u službi na liniji 505 Olea, čiji zapovjednik, međutim, za razliku od kolege s Premude ne želi pristajati na uistinu skromnoj rivici Prvić Luke, bez obzira na vremenske prilike. 

“Jutros je to izgledalo ovako: stariji otočani pješačili su užurbano u susjednu Šepurinu dva kilometra uzbrdo pa nizbrdo, većina njih s kolicima za hranu na kotačićima, a po povratku će ih pune vući istim putem!”, govori ta otočanka. A jedan je čovjek gurao u invalidskim kolicima svoju suprugu, jer svaki dan mora na terapiju u Šibenik. 

Mali otok Prvić za veliku muku! A tako će, uvjerena je ova gospođa (podaci poznati redakciji) biti sve dok je Olea na zamjeni. Čujete li ovo u “Jadroliniji” ili je Rijeka predaleko !?

“U Luci nije problem bura, nego jugo”, kaže ona dodajući da je Mjesni odbor Luke, znajući da Olea dolazi na zamjenu, zamolio Županijsku lučku upravu da skloni muringe na unutrašnjoj strani mjesne rive, da “pruga” može pristati s unutrašnje strane kad joj već ne odgovora pristajanje na vrhu mula. No, kapetan je ipak odlučio zaobići Prvić Luku, premda je to službeno ticanje obale službenog porta na liniji 505 ! I nema vitra!

U Marini Kaštela svečano otvoreni 16. Hrvatski dani male brodogradnje i turizma

0
Foto: Croatia Nautic Show

U Marini Kaštela, jučer su svečano otvoreni 16. po redu Hrvatski dani male brodogradnje i turizma – Croatia Nautic Show, manifestacija koja je odavno postala centar druženja hrvatskih brodograditelja te svih onih koji od turizma i za turizam žive, a posljednjih godina razvila je i bogatu ponudu predstavljanja stranih plovila, ali i ukupne ponude „nautike po mjeri našeg čovjeka“.

Svečani čin otvorenja, svojim dolaskom, uveličali su i dragi gosti, predstavnici državnih institucija, jedinica lokalne i regionalne samouprave, turističkih zajednica, partneri i domaćini manifestacije.

Prisutnima su se tako obratili i istakli značaj manifestacije u nautičkom i turističkom pogledu: državni tajnik Ministarstva turizma i sporta, Tonći Glavina, župan SD županije Blaženko Boban, pročelnica UO za turizam, pomorstvo i promet SD županije Matea Dorčić, direktorica TZ SD županije Ivana Vladović, gradonačelnik Grada Kaštela Denis Ivanović, direktorica TZ Grada Kaštela Nada Maršić, direktorica Marine Kaštela Ivona Smoljić, predsjednik organizacijskog odbora Croatia Nautic Showa, Branimir Matijaca i predsjednik Udruge Dani hrvatske male brodogradnje, Damir Skelin.

Svi su istakli ponos i zadovoljstvo odvijanjem ovog događaja već 6.godinu u Marini Kaštela te njegov značaj za Kaštela, ali i za cijelu Dalmaciju, u nautičkom i turističkom segmentu, a župan Boban je kazao: “Kad je bilo najteže vi ste bili najjači, vi ste radili čuda, niste odustajali, jer vas je vodila ljubav i želja za prezentiranjem hrvatskog autohtonog proizvoda. Čestitam vam od srca i želim vam svaku sreću i uspjeh u budućnosti”.

Na prostranom morskom ambijentu Marine Kaštela, ove godine predstavlja se preko 80 novih plovila, što u moru, što na kopnu, ali i nautički i turistički proizvodi. Važna je novost i bogat raspored stručnih programa, panel diskusija i predstavljanja koji će ponuditi mnoštvo novih saznanja i inicijativa, a zabavni program okrunit će večerašnji koncert Harija Rončevića s početkom u 20 sati.

Ulaz na koncert, sajam i sva sajamska događanja je besplatan. Radno vrijeme manifestacije je četvrtak 13 – 19 sati, petak i subota 10 – 19 sati te nedjelja 10-17 sati.

I ove godine podijeljena su priznanja u obliku plaketa i to za premijerno predstavljanje plovila u Hrvatskoj za pet izlagača, Professional team d.o.o. za NOUVA JOLLY PRINCE 30 EXCLUSIVE, Euromarine d.o.o. za DELPHIA 10 SEDAN, Emu Yachting d.o.o. za TRIDENT 630 SD, Bravo d.o.o. za 3D TENDER PATROL 650 i N.I.R. TEHNIKA d.o.o. za Hydromarin 6930.

Za 16 godina kontinuirane suradnje dva su izlagača primila priznanje, a to su Auto kuća Gašperov i Zračna luka sveti Jeronim te VINETA d.o.o. – Monachus za kontinuiranu suradnju.
Uz zajedničku sliku i zdravicu s Kaštelanskim crljenkom, ovogodišnji Hrvatski dani male brodogradnje i turizma
službeno su otvorili svoja vrata.

Danas ne propustite pripremljena bogata događanja, a posebno ističemo zanimljivu modelarsku radionicu za djecu s početkom u 16 sati uz već navedeni koncert našeg kantautora, Hari Rončevića u 20 sati.

Drugi dan Croatia Nautic Showa svoja vrata otvara u 10 sati, a nakon toga slijedi cjelodnevni program:

  • Turizam posebnih interesa! E-Foil besplatne B2B radionice „Pokreni najuzbudljiviji biznis ovog ljeta“ ( na lokaciji izlagača SURFMANIA- centralni plato)
  • Cjelodnevno isplovljavanje plovila.
    10:30 sati “Što žene žele?“ – Predstavljanje prvog ženskog jahtaškog kluba.
    11:00 sati Stručni skup „Sredstva za uzlet male brodogradnje i metaloprerađivačke industrije”, Hrvatska gospodarska komora Županijska komora – Split, dvorana Pergola
    13:30 sati – Predstavljanje rada Udruge skipera, dvorana Pergola
    14:00 sati Panel diskusija „Vodeća smo svjetska charter flota, što dalje, u kojem smjeru razvijati nautički turizam?” ,
    dvorana Pergola
    16:00 – 19:00 sati Međugeneracijski prijenos znanja i vještina – radionice s djecom „Roditelji biraju brodove, mi ih
    gradimo” modelarska radionica s djecom u organizaciji Zajednice tehničke kulture Split i Udruge „Meštri od tehnike”
    20:00 sati –koncert HARI RONČEVIĆ, prizemlje, novouređena dvorana Pergola (otvoren za javnost)

Seaspan i Hapag-Lloyd: Dogovorena pretvorba pet kontejnerskih brodova na metanol

0
Foto: Marine Traffic

Seaspan Corporation u suradnji s Hapag-Lloydom, jednim od najvećih svjetskih brodara, izrađuje detaljne planove za pretvorbu prvih pet kontejnerskih brodova kako bi se mogli pogoniti na metanol.

Ukupna investicija procjenjuje se na oko 120 milijuna dolara za pet brodova.

Preinake bi trebale započeti u prvom tromjesečju 2026. godine i očekuje se da će trajati između 80 i 90 dana po plovilu. Svi brodovi odabrani za projekt izgrađeni su u Kini 2014. godine i svaki je dug 337 metara i nosivosti 115.000 DWT s kapacitetom od 10.100 TEU. Posluju pod dugoročnim čarterom Hapaga. Brodovi su Seaspan Amazon, Seaspan Ganges, Seaspan Thames, Seaspan Yangtze i Seaspan Zambezi, navodi The Maritime Executive.

Pet kontejnerskih brodova trenutno pokreću konvencionalni S90 motori, a bit će naknadno opremljeni dual fuel motorima. Nakon preinake, bit će iznajmljeni Hapag-Lloydu na dugoročnoj osnovi.

MAN Energy Solutions je spreman izvršiti naknadne ugradnje. Svaka pretvorba mogla bi rezultirati smanjenjem CO2 od 50.000 do 70.000 tona godišnje kada bi bili pogonjeni na metanol, piše gCaptain.

Njemački brodar ističe da je u svojoj novoj strategiji predan smanjenju emisija stakleničkih plinova za otprilike jednu trećinu do 2030. i postizanju operacija flote s net zero vrijednosti do 2045. godine.

Današnja objava slijedi sporazum između Hapag-Lloyda i Seaspana najavljenog prošlog srpnja za naknadnu ugradnju 15 pojedinačnih motora MAN B&W tipa S90 na loživo ulje u dual fuel motore ME-LGIM koji mogu raditi na metanol. Ugovor uključuje opciju za još 45 naknadnih ugradnja motora.

Seaspan je rekao da naknadno opremanje predstavlja “nužnu i glavnu komponentu smanjenja emisija” i da je “učinkovit način za produljenje operativnog vijeka postojeće flote uz istovremeno pružanje fleksibilnosti goriva kupcima”.

„Naknadno opremanje postojećih plovila kritična je poluga u globalnim naporima za dekarbonizaciju. Ne samo da prelazimo na zelenija goriva, već štedimo dodatne resurse potrebne za izgradnju novih plovila”, rekao je Torsten Holst Pedersen, glavni operativni direktor Seaspana. “Ovaj je ugovor još jedan dokaz Seaspanove predanosti pronalaženju kreativnih rješenja s našim partnerima i osiguravanju optimizacije naših postojećih aktivnih plovila dok nastavljamo širiti našu flotu za budućnost”.

Do kraja 2023. Seaspanova operativna flota sastojala se od 153 broda, s još 36 u izgradnji, s planiranom isporukom do prosinca 2024. To će povećati ukupni kapacitet flote na približno 1,9 milijuna TEU, navodi gCaptain.

Industrija će pozorno pratiti napredak na ovim preinakama jer se očekuje da će zeleni metanol biti jedno od budućih goriva u brodarstvu. Hapag je bio pionir prve pretvorbe velikog kontejnerskog broda u rad na LNG 2021. godine. Dok je tvrtka navela visoku cijenu projekta čak i na brodu koji je dizajniran za pretvorbu, druge brodarske tvrtke, uključujući Matson i TOTE, slijedile su je također poduzimajući pretvorbu konvencionalnih brodova na LNG.

DNV izvješćuje da trenutno postoji 165 kontejnerskih brodova koji imaju pogon na metanol. Tijekom sljedećih pet godina, izvijestili su da će flota brodova s pogonom na metanol porasti na gotovo 270 brodova, ističe The Maritime Executive.

Svečano otvoren prvi Dalmatia Boat Show

0
Foto: Boris Kaćan

U Marini Baotić u Segetu Donjem otvoren je Dalmatia Boat Show, međunarodni sajam nautike na kojem će se od danas do nedjelje, 21. travnja, predstaviti više od 120 izlagača i 70 brendova s više od 200 brodova.

„Sajam sam odlučio pokrenuti kako bi održali kontinuitet nautičkih manifestacija u travnju, a velik interes izlagača i posjetitelja pokazuje kako je taj potez opravdan. Još od 1997., kada sam kupio prvi brod, zaljubio sam se u nautiku, a naša Dalmacija je raj za nautičare i zbog toga ja Dalmaciju ne volim, ja je obožavam!“, poručio je na svečanom otvorenju, organizator sajma i vlasnik Grupacije Baotić, gospodin Željko Baotić.

Državni tajnik pri Ministarstvu turizma i sporta, Tonči Glavina, naglasio je kako je Dalmacija srce hrvatskog nautičkog turizma:

„Zato su manifestacije ovog tipa jako važne u pozicioniranju hrvatskog turizma, ali jednako je važno i da nautički turizam snažno pridonosi gospodarstvu općenito jer se jako puno djelatnosti veže uz tu granu turizma“.

Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Tomislav Mihotić istaknuo je kako je prošle godine u Hrvatskoj plovilo 55.000 stranih brodova:

„Kada tome dodamo da je znatno više od pola milijuna ljudi iznajmilo plovila kako bi uživali u našem moru, evidentna je važnost nautičkog turizma za naše gospodarstvo zbog čega smo infrastrukturu proteklih godina podignuli na puno viši nivo“, rekao je Mihotić, a zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, Stipe Čogelja, posebno je istaknuo prednosti vlastite županije:

„Nautički turizam i Splitsko-dalmatinska županija idu ruku pod ruku i izrazito me veseli što se danas otvaraju dva nautička sajma na maloj udaljenosti. To je naša komparativna prednost na globalnom tržištu“.

Foto: Boris Kaćan

Među 20 premijera brodova posjetiteljima je posebno bila zanimljiva svjetska premijera hrvatske tvrtke More Yachts, koja je predstavila jedrilicu S/Y More 50.

„S nautičarima starta i završava svaka turistička sezona. Ove smo godine krenuli jako dobro, što je nastavak dužeg perioda ozbiljne nautičke ponude naše županije, tako da nas ovaj sajam jako veseli jer je dodatan motiv za raniji dolazak gostiju“, poručila je direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Ivana Vladović.

Uz bogat zabavni program, posjetitelji će tijekom četiri dana imati priliku razgledati i kupiti nove i rabljene brodove, koji uključuju sportska plovila, Flybridge jahte i dnevne kruzere.

„Dalmatia Boat Show je od velikog značaja za Seget jer će naš turistički proizvod podignuti na višu razinu i na tome se posebno zahvaljujem gospodinu Baotiću“, rekao je načelnik Segeta, Ivo Sorić.

Nautika centar Nava, jedna od prvih privatnih nautičkih tvrtki u Hrvatskoj, na Dalmatia Boat showu izložila je čak 27 brodova: „Naša tvrtka je iz Splita i Seget nam je jako blizu tako da je ovo naše prirodno okruženje. U usporedbi s međunarodnim sajmovima, ovaj se sajam održava u najboljem dijelu godine pa nam cijela priča itekako odgovara“, rekao je osnivač tvrtke Dario Marijan.

Dodajmo kako na sajmu, sutra od 17 do 21 sat, nastupa VIS Cambi, a potom u Glory Baru u sklopu marine, DJ Dado, dok će subotnju večer, posebnim nastupom, uveličati Marko Pecotić – Peco s bendom.

Posljednjeg dana sajma, ove nedjelje, održava se panel rasprava „More snova“, Instituta za oceanografiju i ribarstvo te ekološka akcija čišćenja podmorja marine u organizaciji UPA ROSTRUM SPLIT.

Sve informacije o prvom Dalmatia Boat Showu možete pronaći na službenoj web stranici i društvenim mrežama.

Posada MSC-ovog broda kojeg je oteo Iran na sigurnom

0
Foto: Marine Traffic

Na sigurnom su svih 25 članova posade broda MSC Aries, kojeg je Iran oteo 13. travnja, objavila je u srijedu kompanija MSC, dodajući da su u tijeku razgovori s iranskim vlastima kako bi se osiguralo njihovo oslobađanje što prije, piše gCaptain.

Iran se našao pod pritiskom Portugala gdje je brod registriran, kao i Indije, Pakistana, Filipina i Rusije, čiji se članovi posade nalaze na brodu.

“Radimo s iranskim vlastima i na istovaru tereta”, izjavila je tvrtka.

Iranska revolucionarna garda otela je kontejnerski brod u Hormuškom tjesnacu nekoliko dana nakon što je Teheran obećao osvetu za izraelski napad na njegov konzulat u Damasku 1. travnja. Iran je rekao da bi mogao zatvoriti ključnu pomorsku rutu.

Pročitajte više: VIDEO: Iran oteo kontejnerski brod MSC-a u Hormuškom tjesnacu

Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF), vodeći sindikat pomoraca, poručila je jučer da je njihov prioritet dobrobit i sigurnost pomoraca na brodu.

“Mogu potvrditi da je ITF stupio u kontakt s obitelji članova posade na brodu MSC Aries – koji su danas izvijestili da su na sigurnom i da se prema njima postupa razumno”, rekao je koordinator inspektorata ITF-a Steve Trowsdale za Reuters.

“I dalje pozivamo iranske vlasti da hitno oslobode posadu i brod”.

Posada je rekla članovima obitelji da se s njima dobro postupa, da je hrana osigurana i da nastavljaju s radom na brodu koji je usidren na moru.

Pakistanski mediji navode da je Iran pristao osloboditi dvojicu svojih državljana iz posade zbog poboljšanja odnosa s tom zemljom. Naznake pokazuju da Pakistanci planiraju ugostiti posjet Iranaca, a izvješća govore da je oslobađanje posade osmišljeno tako da ne ometa te napore, navodi The Maritime Executive.

Istodobno, mediji u Indiji javljaju da je članovima posade u ponedjeljak navečer bilo dopušteno telefonirati kući. Bio je to prvi izravan kontakt s posadom s plovila. Indija je zahtijevala pristup svojih 17 državljana na brodu koji ima ukupno 25 članova posade.

Do napretka je došlo nakon što je novinska agencija Islamske Republike (IRNA) citirala zamjenika iranskog predsjednika za pravna pitanja Mohammada Dehghana koji je otmicu kontejnerskog broda opisao kao “odmazdu”. Govorio je o MSC Ariesu tijekom sjednice vlade u srijedu u Teheranu prema IRNA-i.

Portugal je izvijestio da je njegovo ministarstvo vanjskih poslova pozvalo iranskog veleposlanika i zatražilo trenutačno oslobađanje posade i broda. Rekli su da čekaju službeni odgovor Irana.

Iran je također oteo druga plovila u međunarodnim vodama posljednjih godina, povećavajući rizike za trgovačko brodarstvo u tom području.

Iransko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u ponedjeljak da je MSC Aries zaplijenjen zbog “kršenja pomorskih zakona”, dodajući da nema sumnje da je brod povezan s Izraelom.

MSC iznajmljuje Aries od Gortal Shippinga, podružnice Zodiac Maritimea. Zodiac je djelomično u vlasništvu izraelskog biznismena Eyala Ofera.

TankerTrackers.com locirao je brod u Khuranskom tjesnacu u blizini tri zaplijenjena naftna tankera. Njihovi analitičari rekli su za CNBC da bi kontejnerski brod mogao biti zadržan neograničeno dugo.

Trajekt Dalmacija stigao u Hrvatsku: Najveći brod u povijesti Jadrolinije vrijedan 18 milijuna eura

0
Foto: Facebook stranica Jadrolinija

Trajekt Dalmacija, najveći brod u povijesti Jadrolinije, stigao je danas u hrvatske vode te je odmah produžio prema brodogradilištu Viktor Lenac gdje će dobiti nove boje državnog brodara, piše Otvoreno more.

Podsjetimo, trajekt Dalmacija vrijedan je 18 milijuna eura. Sve donedavno nosio je ime Oslofjord, a izgrađen je 1993. godine u norveškom brodogradilištu Fosen Mekaniske Verksteder AS, zatim 2014. godine rekonstruiran u STX-u u Finskoj prema projektu OSK designa koji radi za vodeće svjetske brodarske kompanije.

Prosječna brzina mu je 17 čvorova, a kapacitet 1.800 osoba i 350 automobila. Ovaj brod namijenjen je održavanju međunarodne linije Dubrovnik – Bari, a svojim karakteristikama Jadroliniji omogućava promjenu koncepta linije u dnevnu liniju s čak deset putovanja tjedno u visokoj sezoni. Dalmacija putnicima kroz 8 paluba punih sadržaja nudi dva restorana, tri bara, grill bar, igraonica za najmlađe, otvorene palube, zahvaljujući kojima će putovanje između dvaju obala Jadrana proteći ugodno i brzo.

“Održavanje međunarodnih linija za Jadroliniju je duga tradicija. Još od vremena Jadrolinija cruises, pa sve do današnjih veza s Italijom, putnici nam se rado vraćaju. No, svejedno moramo razmišljati i o svojoj konkurentnosti na međunarodnom tržištu te se prilagođavati trendovima i potrebama putnika. Sigurni smo da brod Dalmacija sa svim svojim sadržajima, kapacitetom i brzinom, donosi osvježenje i promjenu koja će naići na veliko odobravanje od strane naših putnika. Razvijamo tako sve aspekte poslovanja Jadrolinije i izgrađujemo bijelu flotu na koju čitava država može biti ponosna”, izjavio je David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije.

Crna Gora i ove turističke sezone bez brodske linije Bar-Bari

0
Foto: Ilustracija / Morski.hr

Sigurno je da se ni ove turističke sezone iz Crne Gore do Italije neće moći stići morskom linijom Bar-Bari. Bez trajekta koji povezuje crnogorsku obalu s talijanskom, Crnogorcima se najbliži “prozor u svijet” zatvara, piše Poslovni dnevnik.

S druge strane, novinari koji prate poslovanje Barske plovidbe ukazuju da u ovoj kompaniji ima posla za Specijalno tužiteljstvo.

Bez brzih rješenja

Građani se već nekoliko godina tek prisjećaju trajekta i žude za pomorskom linijom do susjedne Italije. Koliko je želja jaka na nesvakidašnji način pokazao je prošle godine sedamnaestogodišnji Emir, koji je u znak protesta zbog ukidanja linije Bar-Bari krenuo s ocem na biciklističko putovanje u Italiju. Danas prepričava taj put kao i priču koja se prenosila s koljena na koljeno.

“Moj otac uvijek spominje da je njegov otac prije 60 godina išao brodom. Moj djed je bio na tom brodu, a ja sad ne mogu u 21. stoljeću”, rekao je Emir Alković, javlja TVCG, prenosi portal RTCG.

Država tek deklarativno podupire
Malo je vjerojatno da će državna pomoć uskoro stići jer resorno ministarstvo izražava spremnost samo na riječima.

Vrijeme je priču posložilo tako da danas Emirov otac ima priliku ponovo otvoriti spomenutu liniju i pokušati oživjeti sjećanja, ali i ispuniti želje. Naime, Ćazim Alković odnedavno je na čelu upravnog odbora Barske plovidbe. To što ima poziciju ne znači da ima čarobni štapić jer su želje jedno, a mogućnosti drugo. Prema Akoviću, nema prečaca do brzog rješenja, navodi Poslovni dnevnik.

“Mislim da nije realno da ove sezone imamo brod Bar-Bari. Čuli smo neke najave da će biti pokrenuta linija Bar-Ancona, ali to nije sigurno. Ne mislim da je to tako jednostavno. Sezona je doslovno sutra i ne može se sve tako brzo organizirati”, rekao je Ćazim Alković.

Dok se traži izlaz, sve treba preispitati. Ističe to novinarka Biljana Dabić, koja gotovo dva desetljeća izvještava o radu Barske plovidbe.

Mnogo je tragova ostalo na poslovnom putu ove tvrtke. Svjedočenje novinara kaže da su neki za ponos, a neki za Specijalno državno tužiteljstvo. A kada govorimo o njima, brojke mogu puno reći.

Nužna pomoć države

“Prije nekoliko desetljeća imala je preko 40 teretno-putničkih brodova, a danas imamo samo četiri teretna broda, a dug Barske plovidbe prema državi Crnoj Gori je preko šest milijuna eura.

Od 2016. godine do danas nismo imali liniju Bar-Bari-Bar, postojao je povratak preko Dubrovnika, što je svakako bila skuplja opcija, a s druge strane možda za neke neprihvatljiva, točnije neprihvatljiva kao vid putovanja. Apsolutno u ovom trenutku, nažalost, ne vidim bez pomoći i potpore države da Barska plovidba kupi brod i da taj projekt može ponovno zaživjeti”, rekla je novinarka Biljana Dabić.

Malo je vjerojatno da će državna pomoć uskoro stići jer resorno ministarstvo izražava spremnost, ali ne pokazuje put. Bez linije Bar-Bari zatvoren je važan prozor u svijet.

“Imate priliku, imate prozor u svijet, treba ga iskoristiti, samo treba otvoriti prozor i pogledati”, zaključio je pomorac Željko Boljević.

Udruge iz Dalmacije donijele pravila za konstrukciju i opremu tradicijskih drvenih brodova

0
Foto: Ilustracija / Igor Turčinov

Nakon pravog pokreta začetog na Murteru, koji je prije više od dva desetljeća revitalizirao drevno jedrenje na latinsko idro u tradicijskim drvenim brodovima te urodio nizom regata u dalmatinskim otočnim mjestima, konačno su donesena pravila za konstrukciju i opremu tradicijskih drvenih brodova tipa gajeta, leut, guc, kaić i batana. Uvršten je i dodatak o jedriličarskim pravilima u natjecanju, piše Otvoreno more.

O tom dobrodošlom dokumentu s čime se unificiraju natjecateljske propozicije, te utvrđuje pojam različitih tipova tradicijskih brodova obavijestila je Marinka Fržop, predsjednica Udruge Betinska gajeta. Na njihov je poticaj lani održan prvi sastanak svih regatijerskih udruga iz sjeverne Dalmacije; s otoka Murtera, te Zlarina, Prvića, s Pašmana i Zadra. Pridružili su im se i predstavnici Muzeja betinske drvene brodogradnje.

“Tada smo se usuglasili oko nekih pravila i odlučili da zajedničko djelovanje bude pod krovnim nazivom “Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske i brodograditeljske baštine sjeverne Dalmacije”, kaže Marinka Fržop.

Na drugom sastanku u Murteru, sredinom siječnja ove godine, koji je sazvala Udruga Latinsko idro dogovoreni su još neki detalji. Potom su sve udruge iz „Koordinacije“, nakon rasprava sa svojim članstvom, potpisale pravila. To su Ekološka udruga Šepurine s otoka Prvića, Udruga Južnje strane iz Jezera, Udruga sv. Andrija iz Tisnoga, Udruga Betinska gajeta 1740. iz Betine, Udruga Latinsko idro iz Murtera, Udruga Frkata iz Ugrinića na Pašmanu, te Udruga Kanata iz Zadra.

“Sve one priređuju manifestacije vezane uz tradicijsko jedrenje i drvene brodove i ovo je prvi put da su sve udruge sjele za isti stol i uskladile definiciju tradicijskog broda. Drveni brod treba ostati što tradicionalnijeg izgleda i kako je određeno pravilima, posebnom nagradom treba nagraditi brod koji je najbolje opremljen „po starinsku“ bez plastičnih dijelova plastičnih dijelova u opremi broda i opremi za jedrenje”, sa zadovoljstvom govori Fržop.

Dogovorili smo se da na svim regatama važe ista pravila i da sve udruge organiziraju svoje regate prema ovim pravilima, dodala je i zaključila:

“Ovo je jako važno svim udrugama za njihov rad te za očuvanje tradicije drvene brodogradnje i maritimne baštine. Važno je sudionicima regate da se u opremi broda drže zadanih okvira, a pravila je moguće dopunjavati”.

Zadarski pomorci u Norveškoj: ‘Zašto mi ne možemo glasati?‘; Veleposlanstvo: Niste se prijavili…

0
Foto: Ilustracija / Safety4sea

“Mi, hrvatski građani, želimo glasati na izborima u srijedu, ali nam to država nije omogućila”, tvrdi Antonio Jurišić, zadarski pomorac koji se za portal Otvoreno more javio iz Norveške.

Antonio je jedan od ukupno šest hrvatskih pomoraca u posadi tankera pod zastavom Bahama koji ne mogu pristupiti glasanju iako žele iskoristiti svoje građansko i biračko pravo.

“Čim smo doznali datum izbora obratio sam se Državnom izbornom povjerenstvu (DIP). Oni su nam rekli da kao pomorci pod stranom zastavom nemamo pravo glasovati na brodu, nego samo u hrvatskom konzulatu ili ambasadi. Nazvao sam Ministarstvo vanjskih poslova koje nam je to potvrdilo. U norveškom Bergenu, koji je 40 kilometara od naše luke ukrcaja, nalazi se hrvatski konzulat. Mislio sam obavijestiti našeg konzula da dođe do broda kako bi mogli glasati, ali na stranicama konzulata stoji da smo prijave za glasovanje trebali dostaviti do 6. travnja. Nama je to bilo nemoguće napraviti jer nismo znali kada ćemo pristati u Norveškoj”, priča Antonio Jurišić, koji se pita zašto na izborima nije moguće glasovanje elektronskim putem. Ovako se osjećaju diskriminirano samo zato što rade posao izvan Hrvatske.

Odgovor je Otvoreno more pokušalo dobiti od Jadranke Nižić-Peroš, zamjenice predsjednika izbornog povjerenstva za 9. Izbornu jedinicu.

“Bojim se da se takve situacije ne mogu više riješiti”, kaže sutkinja Nižić-Peroš.

“Svi naši sugrađani s pravom glasa koji su se našli u inozemstvu, odnosno koji na dan glasanja neće biti u mjestu prebivališta, mogli su se ispisati, dobiti tzv. žutu potvrdu, i s njom se prijaviti na privremeno biračko mjesto, odnosno u mjestu gdje će biti na dan glasanja. U svakoj izbornoj jedinici postoje takva mjesta. Ako se naši pomorci koje spominjete nisu prijavili do isteka roka 6. travnja, bojim se da neće moći glasati, jer su birački popisi na takvim mjestima već zaključeni”, kaže zamjenica predsjednika Izbornog povjerenstva za 9. Izbornu jedinicu.

Povjerenstvo 9. Izborne jedinice zaprimilo je biračke popise sa sedam brodova Tankerske plovidbe na kojima će glasovati pomorci koju pripadaju različitim izbornim jedinicama. No hrvatskim pomorcima pod stranim zastavama glasanje je značajno otežano pa se s razlogom pitaju zašto ne mogu glasovati elektronskim putem.

“Nažalost, takve stvari kod nas još nisu moguće, iako bi značajno olakšale organizaciju izbornog procesa. Oko toga pitanja se obratite DIP-u”, kaže Jadranka Nižić-Peroš.

Na području 9. Izborne jedinice su inače 642 biračka odbora u kojima je angažirano 6.420 ljudi. 

Veleposlanstvo: Možete glasovati ako imate prebivalište u Norveškoj!

Antonio Jurišić se zbog glasanja obratio i hrvatskom veleposlanstvu u Oslu, prenosimo odgovor kojeg je dobio:

„S obzirom na to da se do 6. travnja 2024., Vi i hrvatski članovi posade niste (prema navodima) prethodno registrirali za glasovanje u inozemstvu odnosno u Veleposlanstvu RH u Oslu, kao jedinom biračkom mjestu, na žalost Vam neće biti omogućeno glasovanje 16. i 17. travnja 2024. Ukoliko netko od hrvatskih članova posade eventualno ima prijavljeno prebivalište u Norveškoj (što možemo vidjeti po OIB broju) tada isti može doći glasovati u Oslo.

Isto tako, ako je netko od vas ishodio Potvrdu o glasovanju u inozemstvu (koju je mogao dobiti u Hrvatskoj) tada isto možemo odobriti glasovanje u Oslu.

Počasni konzul u Bergenu nema ovlasti za provođenje izbora, budući birački odbor u Bergenu (ili na brodu) imenuje izborno povjerenstvo na čijem području se nalazi sjedište trgovačkog društva koje je vlasnik brodova (brodar) na kojima se nalaze biračka mjesta, a na prijedlog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Slijedom navedenog, ponavljamo, na biračko mjesto u Oslo može doći svaki birač koji se prethodno registrirao za izbore (do 6. travnja 2024) ili birač s prijavljenim prebivalištem u Norveškoj. Ukoliko želite provjere prebivališta, molimo dostavite OIB birača”.

"Uz sve moje kompetencije, ipak još nisam došao do statusa vidovitog Milana", sarkastično je komentirao odgovor iz hrvatskog veleposlanstva Antonio Juričić i činjenicu da je do 6. travnja morao prijaviti svoje mjesto za glasovanje.