Priča o Meteoru, jednom od prvih kruzera u svijetu

By

-

22.09.2023.

169477088602-Meteor — Foto: Ivo Batričević, privatna arhiva/Dubrovački dnevnik

Prema pisanju tadašnjeg lokalnog tiska, 20. svibnja 1930. u Dubrovnik je doplovila velika norveška luksuzna jahta METEOR, s kojom je u jednodnevni posjet Gradu doputovalo 138 putnika i 132 člana posade. Iako je svojim atraktivnim izgledom ovaj brod doista najviše i sličio jahti, radilo se ipak o putničkom kruzeru koji je među prvima u svijetu konstruiran i namijenjen isključivo za kružna putovanja, piše Ivo Batričević za Dubrovački dnevnik.

METEOR je za njemačkog brodara Hamburg – America Line (Hapag) s navoza hamburškog brodogradilišta Blohm & Voss kao novogradnja broj 170. porinut u more 15. ožujka 1904., a na prvo kružno putovanje iz Hamburga prema norveškim fjordovima zaplovio je 3. lipnja iste godine. Imao je 3717 bruto tona, bio dug 112 metara te je mogao ugostiti do 300 putnika. Parni pogonski strojevi trostruke ekspanzije ukupne snage 1550 KS omogućavali su mu preko dvije propele plovidbu brzinom od 11 čvorova. U ugodnoj i luksuznoj atmosferi ovoga skladnoga broda znali su često uživati i pripadnici njemačke carske obitelji Hohenzollern, među njima i sam car Wilhelm II osobno.

Ratni plijen Britanaca

METEOR je prvi puta posjetio Dubrovnik 7. ožujka 1906. kada je s njim u jednodnevnu posjetu našemu Gradu doputovalo 214 putnika. Ovamo se vraćao još sedam puta i to jednom godišnje sve do 10. lipnja 1912. kada je posljednji put pred nastupajuću svjetsku ratnu kataklizmu doplovio sa 180 njemačkih turista. Za vrijeme Prvog svjetskog rata METEOR služi u luci Eckernfoerdeu za smještaj mornara i opskrbu njemačkih podmornica, a njegovim završetkom kao ratni plijen pada u ruke Britancima. U floti brodarske kompanije Royal Mail Line plovi između 1919. i 1922.

Tada je prodan norveškom brodaru Det Bergenske Dampskibsselskab (C) koji ga nastavlja koristiti na brojnim kružnim putovanjima većinom po norveškim fjordovima, a povremeno i Sredozemljem. U jednom takvom putovanju pod norveškom zastavom uspio je 1930. doploviti i do Dubrovnika. U brodogradilištu Laksevag je 1935. kompletno rekonstruiran, kada je u sve putničke kabine uvedena topla i hladna voda. Naravno, i komfor je poboljšan pa se od tada na njemu moglo ugostiti samo 205 putnika. Međutim, sudbina se još jednom poigrala s ovim brodom. METEOR se u vrijeme početka njemačke okupacije Norveške koncem travnja 1940. našao u matičnoj luci Bergen gdje su ga se ponovo uspjeli dokopati njegovi prvi vlasnici.

Foto: Ivo Batričević, privatna arhiva/Dubrovački dnevnik

Brod bolnica

Za njemačku okupacijsku vojsku u Drugom svjetskom ratu služio je kao brod bolnica pod imenom LAZARETSCHIFF METEOR, a od svibnja 1942. prvo kao ROSTOCK, a potom i kao ADMIRAL POLARKUESTE. Unatoč svim ovim službenim imenima, u internoj mornaričkoj komunikaciji bio je poznat isključivo kao METEOR II. Cijelo vrijeme rata njime je upravljala norveška posada od oko 70 mornara i časnika.

Nekadašnji luksuzni carski putnički kruzer dočekao je kraj rata u tadašnjoj njemačkoj luci Pillau, današnjem ruskom Baltijsku u baltičkoj kalinjingradskoj enklavi. Tu je 9. ožujka 1945. u savezničkom bombardiranju luke i grada pogođen te je brzo potonuo povukavši sa sobom u smrt 4 člana norveške posade i 20 njemačkih vojnika. Škrti sovjetski pomorski izvori nigdje ne spominju što se nakon potonuća dogodilo s brodom METEOR. Tako je pod ipak pomalo tajnovitim okolnostima s morskih prostranstava nestao jedan skladni putnički kruzer, koji je među prvima na svijetu bio namijenjen isključivo brodskim kružnim putovanjima.

Svjedočanstva o razvoju lošinjskog pomorstva: Predstavljen prijevod Gerolamijevog “Otoka pomoraca”

By

redakcija

-

22.09.2023.

0

Mnoge je sugrađane iznenadilo kada su doznali za prevoditeljsko-spisateljski rad Dubravka Balenovića, nekad istaknutog podvodnog ribolovca, u kojemu je bio državni prvak i reprezentativac, potom i izbornik reprezentacije, po struci geologa, profesionalnog ronioca, pa i predsjednika Izvršnog vijeća Općine Cres-Lošinj.

Nakon što je prije devet godina objavio prijevod putopisa »Ogled i zapažanja o otocima Cresu i Lošinju« Alberta Fortisa iz 1771. godine, Balenović se na prijedlog istraživača otočne povijesti Julijana Sokolića uhvatio rada na prijevodu knjige »L’isola marinara« koju je 1951. godine u Italiji objavio Giovanni Gerolami, a predstavlja važnu sintezu djela o povijesti Lošinja, naročito pomorskoj, prenosi Novi list.

More i brodovi

Nakon tri godine rada, u Lošinjskom muzeju, ustanovi koja je nakladnik, predstavljen je prijevod Gerolamijevog djela pod nazivom »Otok pomoraca«. Gerolami (Mali Lošinj, 1892. – Trst, 1972.) je rođen kao Gerolimich, što je talijanska varijanta lošinjskog prezimena Jerolimić, a u doba fašizma prezime je ovoj obitelji dodatno preinačeno kako bi se zatro hrvatski korijen. Po struci je bio ekonomist, ali sa silnim afinitetom prema moru i brodovima, pa je radio u tršćanskim tvrtkama vezanima za pomorstvo. U slobodno je vrijeme prikupljao podatke o povijesti rodnog kraja i nakon desetak godina rada uspio ih »ukoričiti«. Opisana je povijest Lošinja, obrađena svjedočanstva i dokumenti o razvoju lošinjskog pomorstva, a posebnu vrijednost imaju statistički prilozi, od kojih najveću popis brodova u (su)vlasništvu Lošinjana, odnosno brodova izgrađenih u lošinjskim škverovima.

Napomenuvši da to ne umanjuje vrijednost djela, Balenović je na predstavljanju istaknuo to da je u Gerolamijevom izvorniku zapostavljen hrvatski kulturni život u drugom dijelu 19. stoljeća, što pripisuje nastanku knjige u vrijeme zategnutih odnosa između Italije i Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Govoreći o radu na prijevodu, Balenović je rekao da se tim poslom bavio na Velim Srakanama, samotnom otočiću gdje mnogo boravi, da mu je u »borbi« s izvornim tekstom, kićenim jezikom kakav suvremeni Talijani ne rabe, pomogla Arlen Abramić, dok mu je Marijana Dlačić pomogla stilski doraditi hrvatski tekst.

Trajna vrijednost

Dlačić je, uz Zrinku Ettinger Starčić, ravnateljicu Lošinjskog muzeja, urednica knjige, a sudjelovala je i poglavljem »Kako čitati Gerolamija«, u kojemu je napomenula da se autor izvornika služio prvenstveno ranijim kronikama, autora Martina Botterinija, Gaspara Bonicellija, Mattea Nicolicha i Melchiadea Budinicha, a ne znanstvenim izvorima, što predstavlja određenu manjkavost knjige, iako ne toliku da bi mogla smetati prosječnom čitatelju. Osim tog poglavlja – dakako i jezika – u odnosu na izvornik, ovo se izdanje razlikuje i uvodom dr. Julijana Sokolića, čiji je osvrt na knjigu pročitala Zrinka Ettinger Starčić. Ovo je predstavljanje uklopljeno u festival Losinava Turističke zajednice Lošinja, pa je posjetitelje pozdravio i direktor TZ-a Dalibor Cvitković, izrazivši zadovoljstvo što će, nakon festivala, ova knjiga ostati kao trajna vrijednost.

Plovidba u smjeru uspjeha – Agent Plus dobio agenturu južnokorejskog giganta HMM-a za jugoistočnu Europu

By

redakcija

-

22.09.2023.

0

Slika 3 - HMM Agency — Foto: Promo / Agent Plus

Globalna suradnja u cilju efikasne logistike

Uzbudljive vijesti stižu iz svijeta logistike i transporta za područje jugoistočne Europe. Renomirana tvrtka Agent Plus Grupa službeno je postala ekskluzivan agent jednog od najvećih svjetskih brodara – HMM-a, osmog na svjetskoj rang listi kontejnerskih brodara.

Sporazum o međusobnoj suradnji potpisan je u kolovozu ove godine te obuhvaća tržišta Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Time je i službeno ostvaren ključni korak prema unaprijeđenju logistike u ovom prostoru Europe.

Službena najava suradnje objavljena je na svečanoj proslavi 15 godina poslovanja Agent Plus Hrvatska, koju su uveličali uvaženi poslovni partneri i cijenjeni klijenti.

„Osnivanje HMM Agency Croatia u sklopu Agent Plus Grupe predstavlja značajan iskorak u kontejnerskom prijevozu za cijelu regiju i omogućuje raznoliku ponudu usluga. Ovom suradnjom je još jednom potvrđena kvaliteta našeg rada“, istaknula je Aida Sokol, Generalni direktor Agent Plus Zagreb.

„Ova suradnja otvara novo poglavlje za obje kompanije, a Agent Plus grupaciji daje mogućnost da pružimo još kvalitetnije usluge u kontejnerskom transportu za sve naše klijente“, riječi su Zorana Netkovića, Generalnog direktora Agent Plus Grupe. „Zajedno s južnokorejskim gigantom HMM-om imamo priliku i mogućnost da još snažnije unaprijeđujemo naše poslovanje u ovom dijelu logističkih aktivnosti.“

Agent Plus Grupa izgradila je profesionalan ugled i izuzetno povjerenje u svijetu logistike, a njihova posvećenost, pouzdanost i kvaliteta bez kompromisa omogućili su im značajan uspjeh na globalnom tržištu i stjecanje povjerenja HMM-a. Kroz uspješnu implementaciju raznih regionalnih i domaćih projekata te pružanju usluga na najvišoj razini, Agent Plus Grupa istaknula se kao pouzdan partner koji je spreman ostvariti najviše standarde u sektoru logistike.

Uredi partnerske tvrtke, koje nose naziv HMM Agency, pokrivat će različite dijelove regije. Predstavništvo za HMM Agency Hrvatska i HMM Agency Bosna i Hercegovina bit će locirana u Rijeci, a predstavništvo za HMM Agency Srbija i HMM Agency Crna Gora svoje će sjedište imati u Beogradu.

Od začetaka i pokretanja prvih usluga sa svega tri VLCC broda davne 1976. godine, HMM je do danas značajno napredovao i postao svjetski lider u integriranim logističkim rješenjima te nudi različite vrste brodskih usluga sa vlastitom flotom, koju čini više od 100 različitih plovila – www.hmm21.com. Povezujući globalne pomorske luke na svim kontinentima, uz primjenu najsuvremenijih logističkih IT sustava, ujedno vodi brigu i o zaštiti životne sredine na najvišoj razini.

Namjera HMM-a u uključivanje rada tržišta Balkana i Mediterana govori o značaju i rastu tržišta u ovom dijelu Europe.

Zajednička suradnja nije samo potvrda kvalitete Agent Plus Grupe, već i pokazatelj da se svijet transporta i logistike okreće prema snažnim partnerstvima zasnovanim na povjerenju i ulaganju u razvoj.

Novi ‘eko’ nameti za brodare: Od početka iduće godine poskupljuju troškovi prijevoza u EU

By

redakcija

-

21.09.2023.

0

HMM-ships-at-the-Port-of-Hamburg — Foto: Container News

Sustav naplate emisija uvodi se za sve brodove koji voze bilo kakve terete u Europsku uniju ili unutar nje

Brodovi koji prevoze sve, od robe široke potrošnje do hrane i goriva u i iz Europske unije uskoro će se suočiti s velikim računima za emisije. Zašto? Zato jer će od početka sljedeće godine brodarstvo biti uključeno u europski sustav trgovanja ugljikom. To znači više cijene tereta, upozoravaju ljudi iz industrije, prenosi portal Energetika.

Brodari bi za novonametnuti trošak mogli dobiti kompenzaciju od kupaca. Pomorski promet predstavljao je 3 do 4% ukupnih europskih emisija ugljičnog dioksida u 2021., pokazuju EU statistike, a ovaj porez dio je europskog političkog eko paketa „Spremni za 55“, odnosno Zelenog plana.

Predviđen za 1. siječnja 2024., EU ETS će se primjenjivati na sva plovila od 5.000 GT ili veća, koja putuju u ili iz luka unutar Europske unije, neovisno pod čijom zastavom. Vlasnici plovila morat će platiti ili “predati” jedan ugljični kredit (koji se naziva “EU dozvola” ili “EUA”) s namjenskog računa za ugljik za svaku tonu emitiranog ugljičnog dioksida (CO2). Sustav treba pokriti 50% emisija koja započinju ili završavaju u EU-u odnosno 100% emisija koje se događaju unutar luka u EU. EU ETS će isprva pokrivati samo emisije ugljičnog dioksida, te od 2026. i metana te dušikovih oksida.

Veći troškovi prijevoza

Jasno je da će EU ETS, kada stupi na snagu, rezultirati većim troškovima na rutama u EU. Vlasnici brodova očekuju da će predati svoja prva godišnja izvješća o emisijama do 30. rujna 2025., ali primijenjeni omjer troškova postupno će se povećavati tijekom prve tri godine. Tijekom ove faze prilagodbe, vlasnicima će se naplaćivati ekvivalent od 40% potvrđenih emisija prijavljenih za 2024., 70% za 2025. i 100% od 2026. nadalje.

EU je na aukciji brodarskom sektoru prodao 78,4 milijuna ugljičnih kredita s europskog tržišta ugljika, zarađujući gotovo 8 milijardi eura u prvoj godini. Ova sredstva bit će uložena u europske programe obnove voznog parka i raspodijeljena među državama članicama kako bi se podržali nacionalni prometni EU programi za smanjenje emisija. U pripremi su neki prijevoznici već najavili dodatne naknade za ETS, dok bi drugi mogli preferirati apsorbiranje troškova u zamjenu za tržišni udio i konkurentnost. Količina kredita će se postupno smanjivati 2024. i 2026., a djelomična besplatna alokacija dozvola će se postupno smanjivati sve dok ne bude posve ukinuta 2034. godine.

Vlasnici brodova će imati pravo kupovati i prodavati neiskorištene kredite na otvorenom tržištu, što bi moglo predstavljati dodatni izvor prihoda za flote sposobne trgovati viškom emisijskih jedinica. Trenutačno je tržišna cijena za svaki kredit oko 80 eura, dok su fjučersima za prosinac 2024. na burzi TTF trguje po 85 eura. EU ETS nosi kazne, uključujući novčane kazne i potencijalno odbijanje ulaska u EU. Obveza praćenja i izvještavanja o emisijama ugljičnog s velikih brodova postoji od 2018., no od iduće godine trebat će izvještavati i o emisijama metana i dušikovih oksida.

Upravitelj stroja osuđen na godinu dana zatvora zbog kršenja MARPOL-a

By

redakcija

-

20.09.2023.

0

Američki sud prošlog je tjedna osudio upravitelja stroja teretnog broda pod zastavom Liberije na godinu dana zatvora zbog njegove uloge u pokušaju ometanja istrage američke Obalne straže o kršenju pravila MARPOL-a. Upravitelj stroja osuđen je nakon petodnevnog suđenja u lipnju, dok je brodarska kompanija priznala krivnju i platila kaznu.

Incident se dogodio u svibnju 2022., kada je M/V Donald, teretni brod od 12.767 dwt, stigao u San Diego u Kaliforniji.

Američka Obalna straža postupala je prema dojavi koju je putem e-maila nekoliko dana ranije poslao drugi časnik stroja. U obraćanju USCG-u, drugi časnik stroja naveo je da je upravitelj stroja naredio ispumpavanje zauljene kaljužne vode izravno u spremnike crne vode, a potom njihovo ispuštanje u ocean. Drugi časnik priložio je i video, a u razgovoru s USCG-om tijekom inspekcije nekoliko drugih članova posade također je potvrdilo incident, prenosi The Maritime Executive.

Tijekom inspekcije, USCG u knjizi evidencije goriva i ulja nije pronašao unose između 2. ožujka i 24. svibnja 2022., već samo nekoliko unosa krajem svibnja. Međutim, istraga je pokazala da su se alarmi kaljužnog tanka oglasili više puta tijekom tog perioda. Nadalje, otkriven je niz e-mailova između viših časnika i predstavnika upravitelja broda koji su sadržavali upute o tome što učiniti kako bi se prikrili dokazi o ispuštanju kaljuže, uključujući naredbu da posada mora uništiti sve bilješke nakon ispravljanja knjige ulja. Također su pronađene upute da se crni tankovi trebaju isprazniti i očistiti, a aktivnost zabilježiti kao “rutinsko čišćenje”.

Ni to nije sve, jer je Obalna straža otkrila da su časnici i kompanija pokušali natjerati drugog časnika, koji je prijavio kršenje MARPOL-a, da revidira svoje izvješće.

Upravitelj stroja D.K., ruski državljanin, optužen je da je izradio lažne, fiktivne unose u knjigu ulja tvrdeći da je zauljena kaljužna voda prebačena u kaljužni tank. Također je optužen da se urotio s drugim članovima posade kako bi spriječio USCG u inspekciji i istrazi kršenja MARPOL-a na M/V Donaldu.

Optužen je u studenom 2022. prema četiri točke optužnice, tri za ometanje pravde i jednu za lažiranje knjige ulja. Sudac Okružnog suda u Kaliforniji ovog tjedna donio je presudu i osudio je upravitelja stroja na zatvorsku kaznu u trajanju od dvanaest mjeseci i jednog dana.

Upravitelj broda, kompanija Interunity Management (Deutschland), izjasnila se krivom za vođenje lažnih i nepotpunih zapisa o ispuštanju zauljene kaljužne vode. Kompanija je osuđena u lipnju 2023., a morali su platiti ukupno 1,25 milijuna dolara, od čega 937.500 dolara kazne i 312.500 dolara u vidu donacije američkom Nacionalnom fondu za ribu i divlje životinje, koji se bavi očuvanjem morskih i obalnih prirodnih resursa u i oko nacionalnog rezervata estuarija rijeke Tijuana. Kompanija je također osuđena na četiri godine uvjetne kazne te je morala donijeti plan zaštite okoliša.

Kapetan Aron Baretić – ABe pomorcima poklanja svoja djela: Evo kako možete doći do vlastitog primjerka

By

redakcija

-

19.09.2023.

0

kapetan-aron-baretic-abe-knjige — Foto: Kapetan Aron Baretić - ABe

Našim čitateljima već dobro poznat autor brojnih kolumni na portalu Pomorac.hr, kapetan Aron Baretić – ABe, svim zainteresiranim pomorcima i drugim čitateljima poklanja svoja djela! U nastavku saznajte kako možete doći do vlastitog primjerka jedne od šest dosad objavljenih knjiga kapetana Baretića.

Kolumnist portala Pomorac.hr kapetan Aron Baretić – ABe rođen je 1965. godine na Sušaku, istočnom dijelu Rijeke, gdje i živi čitav ovaj život.

Onaj drugi život provodi po brodovima i morima, pošto je zanimanje pomorca odabrao kao nastavak obiteljske tradicije. Treća generacija pomoraca je u obitelji iz Bakra. Plovi trideset i četiri godine, od čega devetnaest u svojstvu Zapovjednika, nekad ljepše zvano „Kapetan Duge Plovidbe“.

Piše, s pauzama, još od osnovne škole, ali u javnosti se pojavljuje 2009. godine objavljujući po raznim e-portalima, zajedničkim zbirkama i facebooku. Prije svega s poezijom, a vremenom i prozom.

Ima objavljen poetski triptih „Ja kao ja“ (ZiGO 2011.), „Gotovo zaboravljena sjećanja“ (ZiGO 2013.) i „Ponovo kompletan“ (ZiGO 2015.).

Također ima objavljene dvije samostalne zbirke autobiografskih putopisnih priča „Uspomene jednog sumanutog“ (ZiGO 2017.) i „43° na lijevo“ (Ritam misli 2022.).

Uz navedeno, ima objavljenu jednu zbirku proze u stihu „Razgovori s tobom i samim sobom“ (Ritam misli 2020.).

Na portalu Pomorac.hr od sredine 2021. godine započinje redovito objavljivati kolumne iz područja pomorstva, života pomoraca i njihovih obitelji, kao i kratke autobiografske putopisne priče.

Intenzivno radi na sljedećoj zbirci autobiografskih putopisnih priča, čije izdavanje planira za jesen 2024. godine. Usporedo tome piše kratke priče, proze u stihu te nekoliko dužih proznih radova.

Ukoliko ste zainteresirani za knjige, slobodno se obratite autoru direktno putem Facebooka, Linkedina ili

Email: archibald65@hotmail.com

Mobitel/Whatsapp/Viber: +385 98 329 909

Promocije u suradnji s portalom Pomorac.hr

Kapetan Aron Baretić – ABe je u suradnji s portalom Pomorac.hr dosad organizirao dvije promocije svojih djela. Promocija zbirke autobiografskih putopisnih priča pod nazivom “Uspomene jednog sumanutog“ održana je 3. prosinca 2021. godine u Vinariji Baraka, gdje su se okupili pomorci iz šibenskog kraja, mahom kapetani i časnici, njihove supruge, članovi obitelji kapetana Baretića te redakcija portala Pomorac.hr.

Pročitajte više: Aron Baretić – ABe: Promocija knjige “Uspomene jednog sumanutog”

Druga promocija novije zbirke autobiografskih putopisnih priča “43° na lijevo” održana je 2. prosinca 2022. godine u Tehničkoj Školi u Šibeniku, gdje je kapetan Baretić svoju zbirku predstavio maturantima triju šibenskih srednjih škola koje u svojem programu imaju pomorske smjerove: Prometno-tehnička, Tehnička te Industrijsko-obrtnička škola Šibenik. S učenicima je podijelio nekoliko anegdota, ali i ozbiljnih priča o tome kako zaista izgleda život na moru, te im pružio vrijedne savjete za nastavak karijere.

Pročitajte više: O pomorstvu s profesionalcima: “43° na lijevo”

Prinova u floti dubrovačkog brodara: U kineskom brodogradilištu porinut AP Dubrovnik

By

redakcija

-

19.09.2023.

0

AP DUBROVNIK 1 — Foto: Atlantska plovidba

U kineskom brodogradilištu porinut je novi bulker Atlantske plovidbe

U brodogradilištu Jiangsu Hantong Ship Heavy Industry Co., LTD. 18. kolovoza 2023. godine porinut je brod AP Dubrovnik, prva od dvije novogradnje Atlantske plovidbe d.d., izvijestio je dubrovački brodar.

Riječ je o prvom od dva broda za prijevoz rasutih tereta nosivosti 82.000 DWT, čiju je izgradnju dubrovački brodar ugovorio s kineskim brodogradilištem u rujnu 2021. godine, sukladno strateškom opredjeljenju u cilju modernizacije, ekologizacije i obnove flote. U sklopu ugovora predviđena je i izgradnja dodatna dva opcijska broda.

Brodovi odgovaraju IMO Tier III i EEDI Phase 2 standardima, a ukupna vrijednost investicije je približno 137 milijuna USD. Isporuka svih brodova predviđena je tijekom 2023. godine.

Kako su kazali iz Atlantske plovidbe, odluka o aktiviranju opcijskih ugovora donijet će se u rokovima predviđenim ugovorom.

Uvoz LNG-a ove godine po prvi puta nadmašio kopneni transport

By

redakcija

-

18.09.2023.

0

qatar-lng-rig-tanker — Foto: Qatargas / gCaptain

Američki LNG je preuzeo primat i u svijetu, a Europa se premetnula u najvećeg kupca

U prvih šest mjeseci ove godine uvoz LNG-a u Europu i Ujedinjeno Kraljevstvo po prvi je puta u povijesti premašio uvoz plinovodima, pokazuju podaci Refinitiv Eikona. Uvoz LNG-a u Europu i Ujedinjeno Kraljevstvo u prosjeku je iznosio 15,9 Bcf/d (mlrd. kubika dnevno), odnosno 0,1 Bcf/d više od uvoza kopnenim putem iz svih izvora. Uvoz LNG-a u Europu i UjedinjenogKraljevstvo dosegao je vrhunac u travnju 2023. s 18,0 Bcf/d i ostao je iznad uvoza prirodnog plina iz plinovoda od travnja do lipnja 2023, prenosi energetika-net.

Sjedinjene Države izvezle su više ukapljenog prirodnog plina (LNG) nego bilo koja druga zemlja u prvoj polovici 2023., pokazuju podaci CEDIGAZ-a. Izvoz LNG-a iz SAD-a iznosio je u prosjeku 11,6 milijardi kubičnih stopa dnevno (Bcf/d) tijekom tog razdoblja, 4% (0,5 Bcf/d) više nego u istom razdoblju 2022., prema podacima američkog ministarstva energetike.

Drugo mjesto na svjetskoj ljestvici izvoznika zauzela je Australija, koja je u prvoj polovici ove godine izvezla drugu najveću količinu LNG-a na svijetu, u prosjeku 10,6 Bcf/d, a slijedi je Katar s 10,4 Bcf/d. Do povećanja izvoza LNG-a iz SAD-a prvenstveno je došlo zbog povratka u rad terminala Freeport, jer je globalna potražnja za LNG-om ostala snažna uz kontinuirani rast, osobito u Europi.

Europa kao glavni kupac

Kao i 2022., zemlje EU-a i Ujedinjeno Kraljevstvo ostale su glavno odredište za izvoz američkog LNG-a u prvoj polovici 2023., čineći 67% (7,7 Bcf/d) ukupnog američkog izvoza. Pet zemalja – Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Španjolska i Njemačka – uvezle su više od polovice (6,0 Bcf/d) ukupnog izvoza američkog LNG-a.

Izvoz LNG-a iz SAD-a dosegnuo je mjesečni rekord od 12,4 Bcf/d u travnju, zahvaljujući povećanoj proizvodnji iz terminala Freeport i budući da su Europa i Ujedinjeno Kraljevstvo nastavili povećavati uvoz LNG-a kako bi nadoknadili smanjeni uvoz plinovoda iz Rusije i obnovili zalihe skladišta.

Kapacitet oonovnog uplinjavanja u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu nastavio se povećati 2023. puštanjem u pogon novih terminala u Finskoj, NJemačkoj, Italiji i Španjolskoj, što je tim zemljama omogućilo uvoz više LNG-a. Njemačka je od prosinca 2023. u rad pustila tri regasifikacijska terminala ukupnog kapaciteta 14 Bcm/godišnje, s planom nove jedinice u Wilhelmsavenu i Lubminu, dok bi terminal u Stadeu trebao s radom početi 2025.

Nakon blage zime, Europa i Ujedinjeno Kraljevstvo završile su sezonu grijanja 2022.-23. s najvećom količinom prirodnog plina u skladištu ikad zabilježenom, a regija je nastavila uvoziti LNG kako bi brzo obnovila svoje skladišne zalihe u proljeće i ljeto.

Kako je prvi dubrovački brod 1793. uplovio u Philadelphiju

By

redakcija

-

16.09.2023.

0

dubrovacka-republika — Foto: Dubrovačka Republika, gravura iz XVII.st. / Enciklopedija.hr

Veze između američkih kontinenata i hrvatskoga naroda stvarane su još od Kolumbova “otkrića” Amerike te predaje kako je među njegovim mornarima bilo i nekoliko Dubrovčana iako se to u dokumentima nigdje ne spominje, a razni sekundarni izvori upućuju nas na tu činjenicu.

Tu je i teorija o hrvatskom podrijetlu Croatan domorodaca. Iako ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je s prvim Europljanima došao i netko “naš”, možemo tvrditi da je veza vrlo stara. Ta veza počinje s Dubrovačkom Republikom i njezinom pomorskom trgovinom, prenosi Dijaspora.hr.

Za Dubrovačku Republiku možemo reći da je “fenomen” u diplomatskim i geopolitičkim odnosima moderne europske povijesti. Potpunu samostalnost poprima u 14. stoljeću i od tada, pa sve do svoga ukinuća 1808. godine, nastoji je očuvati svim mogućim sredstvima. Dubrovačka se samostalnost ponajviše zasnivala na moćnoj trgovačkoj mornarici i u jakim diplomatskim aktivnostima.

Pomorstvo i diplomacija bili su usko povezani i ovisili su jedno o drugome. Što se tiče pomorstva, Dubrovčani su isključivo trgovali, po mogućnosti sa svima i to s neutralnom robom. Nikada ne bi bili u službi bilo kakvih vojnih kretanja, prebacivanja vojske, oružja i svega sličnoga što se može protumačiti kao pomaganje nekoj državi u njenim vojnim aktivnostima. S druge strane, diplomacija se zasnivala na tijesnim diplomatskim odnosima sa svim državama. U svim su državama nastojali imati svoje poklisare (veleposlanike) i konzule u lučkim središtima. Ako te službe nisu mogli obavljati Dubrovčani, davali su ih strancima koji su zastupali interese Dubrovnika za veliku količinu novca. Isto tako imali su kontakte i sa svećenicima dubrovačkoga podrijetla koji su redovito dojavljivali sve što su čuli i vidjeli u nekoj državi.

Jedan od poznatijih takvih je i Ruđer Bošković koji je javljao sve što je znao o francusko-britanskim sukobima te američkim težnjama za neovisnost. Službene trgovačke veze između Dubrovačke Republike i engleske krune počinju sredinom 18. stoljeća kada dubrovački brodovi počinju uplovljavati u engleske luke te su tako dio svoje trgovačke politike sa Sredozemnog mora prebacili na Atlantski ocean, s tim da su pazili kako na to reagiraju Španjolska i Francuska s obzirom na njihov odnos s engleskom krunom.

Stanovništvo engleskih kolonija u Sjevernoj Americi podiglo je ustanak protiv engleske krune 1775. godine jer su se htjeli oduprijeti prevelikoj engleskoj dominaciji na tom području. Borbe su vođene do 1781. godine da bi na kraju Englezi priznali neovisnost svojih kolonija, od sada Sjedinjenih Američkih Država u Versaillesu 1783. godine. Dubrovčani su, zahvaljujući svojoj snažnoj diplomaciji, vrlo brzo mogli predvidjeti ishod rata te značaj SAD-a za budućnosti.

Prvi im je to navijestio njihov predstavnik u Parizu, Francesco Favi koji ih je obavještavao i o francuskom, španjolskom i austrijskom priznanju neovisnosti SAD-a te uspostavi trgovačkih veza između njih. Sam je ponudio dubrovačkom Senatu da razgovara s predstavnikom SAD-a u Parizu, Benjaminom Franklinom na što mu je Senat odgovorio negativno jer nisu htjeli time narušiti svoje odnose s engleskom krunom.

Kada su Englezi u ljeto 1783. godine priznali neovisnost SAD-a, s Franklinom je u kontakt stupio Favi i to prema instrukcijama dubrovačkoga Senata. U svom pismu Senatu piše kako je stupio u kontakt s američkim predstavnicima u Europi te da su im oni ponudili slobodnu trgovinu i pristup američkim lukama. Pouzdano se zna da je prvi dubrovački brod uplovio u neku američku luku, točnije Philadelphiju, 1793. godine. Zatim su uplovljavali još i u Baltimore i New York. Iako Dubrovčani nisu nikada formalno priznali neovisnost SAD-a, priznanje se dogodilo na trgovačkom polju jer su dubrovački brodovi mogli slobodno uplovljavati u američke luke. Zašto Dubrovčani nisu formalno priznali SAD, teško je zaključiti. Možda nisu htjeli kvariti odnose s Englezima, a možda zato što su ubrzo u dubrovačkoj pozadini vođene borbe između Austrijskog i Osmanskog Carstva te dolazak Francuza u neposrednu dubrovačku blizinu krajem 18. stoljeća.

Svi su ovi događaji vjerojatno utjecali na to da Dubrovnik svoje diplomatske snage preusmjeri u događaje u svojoj blizini. Francuzi dolaze na dubrovački prostor 1806. godine čime prestaje trgovački odnos SAD-a i Dubrovačke Republike te Francuzi ukidaju Republiku 1808. godine i time su ugasili jednu državicu koja se stoljećima suprotstavljala svim velesilama koje su je okruživale, državicu koja se za slobodu borila, slobodu uživala i o slobodi pjevala i svojom himnom je proglasila.

fra Antonio Petric, Hrvatski franjevački vjesnik / Dijaspora.hr

Strašna pomorska nesreća koja je prije 125 godina zavila u crno brojne hrvatske iseljenike

By

redakcija

-

15.09.2023.

0

La_Bourgogne,_ca._1895 — Foto: Wikimedia Commons

Pomorske nesreće oduvijek su izazivale pozornost u javnosti i bile su predmet opširnih novinskih izvještavanja. Ona najpoznatija o potonuću glasovitog parobroda Titanic opisana je u brojnoj literaturi, a bila je i izazovna tema u nekoliko filmova.

U našoj javnosti pomorske nesreće također su praćene s velikom pozornošću, jer su u njima stradavali hrvatski mornari ili su među putnicima bili hrvatski iseljenici. To je bio slučaj i u velikoj pomorskoj nesreći putničkog parobroda La Bourgogne prije 125 godina.

Ujutro 2. srpnja 1898. godine, otplovio je iz luke New York francuski parobrod put luke Havre u Francuskoj. Na njemu je bio 726 putnika i članova posade, a među njima mnogo američkih Hrvata, od kojih su neki putovali u posjet svojima u domovini, a drugi se za stalno vraćali kući, prenosi portal Dijaspora.hr.

U noći s 3. na 4. srpnja parobrod je plovio uz obalu Nove Škotske kroz veliku maglu. Oko 5 sati ujutro mornari su opazili golemi jedrenjak koji se približavao silnom brzinom s lijeve strane parobroda. S broda su odmah počeli davati signale, ali bilo je prekasno.

Željezni jedrenjak Cromartyshire udario je u La Bourgogne takvom snagom da je napravio veliki otvor blizu strojeva. Na parobrodu je nastala užasna vika i zapomaganje. Nakon nekog vremena nekoliko je čamaca za spašavanje plovilo u moru.

La Bourgogne je potonula i povukla sa sobom veliki broj putnika. Neki od njih su se spasili na jedrenjak Cromartyshire, a neki opet na parobrodu Grecian koji je na lice mjesta stigao tek poslijepodne i uz mnogo poteškoća oteglio oštećeni jedrenjak Cromartyshire u luku Halifax.

Pri ovoj velikoj pomorskoj nesreći poginulo je 549 osoba, a među njima šestero Hrvata i sedam Slovenaca. Utopio se i svećenik Anton Hodnik, poznat među našim ljudima u Calumetu u državi Michigan, koji se nakon tri godine boravka u Americi vraćao u domovinu da vidi majku i oca. Na brodu je bilo 125 žena, od kojih se spasila samo jedna. To je bila A. D. Lucasse iz Plainvillea, u državi New York.

Prema izjavama preživjelih, bilo je očito da su mornari nastojali spasiti prvo svoj život, a nisu se dovoljno brinuli da putnicima priskoče u pomoć. Kada se nesreća dogodila, mnogi su putnici skočili u more u pokušaju da se domognu čamaca, no kad se parobrod naglo nagnuo nastao je veliki vrtlog koji je za sobom povukao sve one koji su bili u blizini. Čim se more smirilo, više od 200 leševa plivalo je na površini.

Američki Hrvati, kada su čuli za tu tragediju, pokazali su svoju humanost i solidarnost. U svim većim mjestima Sjedinjenih Američkih Država skupljali su se milodari za unesrećene Hrvate s kobnog parobroda.

Spašeni Hrvati stigli su u New York 6. srpnja i parobrodom La Touraine ponovno su krenuli u Europu. Jedan putnik opisao je stradanje peteročlane obitelji. Otac je, naime, pokušao spasiti život sebi i svojoj supruzi. Najednom se njihovo troje djece uhvatilo za roditelje i posljedica toga bila je smrt cijele obitelji. O toj teškoj nesreći dugo se vodila rasprava kod istražnog suda, ali bez ikakve koristi za unesrećene.

Prema pisanju hrvatskih iseljeničkih novina, naši ljudi hrabro su se ponijeli te su spasili i mnoge druge putnike. Preživjeli Hrvati bili su prvi koji su čamcima stigli na kopno. Stanovnici Halifaxa dočekali su ih srdačno, okrijepili ih i dali im potrebnu odjeću.