O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 339

Od obale se nije otisnuo, ali slaže brod za brodom

0
Foto: HRT

U izradu maketa starih drvenih brodova 70-godišnji Vukovarac Dragoljub Savanović uložio je mnogo ljubavi i strpljenja. Iako mu je u Domovinskom ratu uništena sva kolekcija u njegovoj radionici impresivna je flota trabakula s Jadrana, mornarice, dunavskih čiklji. Mnogi njegovi brodovi replike su povijesnih primjeraka, piše Magazin HRT.

Tropalubni ratni brod sa 102 topa u 18. je stoljeću jurišao u povijesne bitke.

– Kako je prošao u borbama, ja ne znam, ali sigurno je bio opak brod, kaže maketar iz Vukovara koji je mini verziju tog broda slagao dva ljeta. I samo je dio njegove veličanstvene flote.

U maketarstvu teži savršenstvu. Po struci frizer, oduvijek je volio da je svaka dlaka na svome mjestu.

– Mora se imati mirnu ruku i dobar vid, ali vid se može popraviti kroz naočale i povećala, kaže.

Nijedan dio makete nije kupio. Sve radi ručno i žao mu je što tajne zanata neće nitko naslijediti. Jer, kaže, svi dođu, pogledaju, dive se i odu.

Na palubi novog ratnog broda nedostaju još kormila i jedra. Pažljivo ih lijepi pazeći na svaki detalj. Svaki dio makete on je izradio.

– Prije nego bude ovaj brod gotov, ja već sad razmišljam o sljedećem i žurim da ga završim, otkriva Dragoljub.

Jer uskoro će na svom stolu od lipe i šimšira sklapati legendarni Titanik. Nacrt je nabavio, a brod će biti oko 130 centimetara dužine.

Njegovi brodovi drže se suhih obala baš kao i ovaj vrsni majstor koji se zbog straha od dubina nikada nije otisnuo dalje od obale.

Kalafatska radionica Bokovac za 89. rođendan Školskog broda Jadran obnovila brodsku opremu kako bi mogao ponovo jedriti

0
Foto: Boka News

Školski brod „Jadran” jedrenjak koji ljepotom oduzima dah čak i u poznim godinama, danas kada puni 89 godina. Kada se razvije svih njegovih 12 bijelih jedara ukupne površine 800 metara kvadratnih, ovaj jedrenjak dominira ljepotom među svim suvremenim plovilima na moru. Na njemu je 11 kilometara konopa sa mehanizmom pokretanja ručnom – ljudskom snagom. Međutim, brod koji je predviđen za pitomce koji bi se obučavali na njemu, već odavno nije imao prilike raširiti jedra i zablistati u punom sjaju jer je bilo potrebno obnoviti stare drvene elemente tj.snasti (svi dijelovi brodske opreme koji neposredno ili posredno služe za nošenje jedra) kojih ima 12, piše BokaNews.

„Kalafatska radionica Bokovac iz Bara sudjelovala je na javnom natječaju i kao jedino kompetentno pravno lice za ovu vrstu obrtničkih radova dobili smo od Ministarstva odbrane zaduženje za izvođenje radova na predviđena tri drvena elementa. Upravo na godišnjicu je završen rad na jednom drvenom elementu ili deblu. U međuvremenu su započeli radovi na izradi prikosnika“, priopćila je Miroslava Lala Bokovac, ovlašteni zastupnik Kalafatske radionice Bokovac.

“Velika je čast kako nas kao male firme tako i Općine što se u gradu Baru radi na obnovi broda koji je sam po sebi legenda koja čeka raširiti svoja jedra i da nove generacije moreplovaca uči vještinama jedrenja. Brod je od nacionalnog značaja, a potrebnu obnovu moguće je izvoditi u Crnoj Gori, uz nabavku i kvalitetu drveta koji garantira renomirana firma Goldenwood d.o.o iz Nikšića. Partner na projektu je i Una Montenegro iz Tivta. Mi kao mala firma ne bismo mogli ući u ovaj posao bez podrške i razumijevanja partnera“- istakla je Bokovac.

Bavljenje kalafatom je zahtjevan posao koji je u svijetu prepoznat kao izuzetno profitabilan dok u Crnoj Gori još uvijek ne dobija zasluženu pažnju. Kalafatska radionica Bokovac je u periodu prije COVID 19 krize provodila niz uspješnih projekata sa međunarodnim partnerima, ali značaj kalafata i dalje nije prepoznat u Baru, gradu u kojem je Radionica i osnovana.

Zašto je to tako ostaje otvoreno pitanje. U nadi da će lokalna samouprava u narednom periodu intenzivirati suradnju sa obrtnicima, Kalafatska radionica Bokovac će i dalje nastaviti da promovirati kalafat i vrijedno raditi na novim projektima.

Foto: Boka News

Pokraj Paga otkrili dva nova nalazišta antičkih amfora

0
Foto: V. Dorušić / Ronilački centar Foka

Ronioci Ronilačkog centra Foka iz Šimuna pronašli su ovih dana zanimljive arheološke nalaze u moru ispred Paga.

Riječ je zapravo o dva nalazišta – jednom pokraj otočića Škrda, a drugom kod susjednog Mauna, piše Magazin HRT.

Sve se dogodilo u razmaku od samo četiri dana.

– Zanimljivo je da su u dvije različite županije, iako blizu Paga otočići Škrda i Maun odvojeni su samo jednim malim kanalom. Na Škrdi smo pronašli na malo većoj dubini nalaze amfora, a na otoku Maunu smo pronašli grčko-italske amfore na jako maloj dubini. Zapravo smo se jako začudili da su se ondje pojavile, kaže Vedran Dorušić iz Centra Foka.

Dodaje kako je prvi nalaz kod Škrde najvjerojatnije iz 2. stoljeća poslije Krista, dok je onaj kod Mauna stariji i najvjerojatnije je iz 2. ili 3. st. pr. Kr.

Iako nije riječ o velikom broju amfora, kao što je bio slučaj sa senzacionalnim nalazištem Letavica, i ovi artefakti itekako će biti dragocjeni podvodnim arheolozima.

– Naime zadnjih dvije-tri godine nam samo “iskaču” nalazi i to je jedno malo područje gdje sad već imamo svake godine barem dva nalaza, ističe Dorušić.

Također, navodi kako su o svemu obavijestili mjedoravne i poslali im fotografije obaju nalazišta. – Sad bi to trebalo istražiti, jer je znanstveno bitno. Nikada to neće biti turistički zanimljivo kao neki drugi lokaliteti, ali znanstveno će sigurno dati neke nove podatke o trgovini u tom prostoru i razdoblju. Zanimljivo je jer je jako različito, a jako blizu i ostalim nalazištima koje smo ranije našli, tako da će sigurno upotpuniti priču, zaključuje Dorušić. 

Čarobne lule Darka Vinceka poznate su diljem Lijepe naše, ali kupuju ih i mnogi u svijetu

0
Foto: Ivan Brkić / Glas Podravine

Glazba Johnnya Casha, zvuk brusilice i polirke, miris dima samo je djelić atmosfere koja je dočekala novinare u staroj preuređenoj štali u Molvama.

Riječ je o pravoj maloj radionici u kojoj Darko Vincek (54) izrađuje drvene lule. Inače, Darko je jedan je od svega nekoliko preostalih majstora lula u Hrvatskoj, a s ručnom izradom lula kao hobijem započeo je prije dvije godine te je ubrzo otvorio svoj obrt ‘DarWin pipes’.
Hrvatsko tržište još uvijek nije naklonjeno lulama. No, Darko od lula kreira prava umjetnička djela. Sada njegove lule traže kupci iz cijelog svijeta jer ostavljaju bez daha, piše Glas Podravine.

Kako je sve krenulo, ispričao je sam Darko.

– Sve je počelo prije dvije godine kada sam bio u uredu na poslu, sjedio sam za kompjutorom i gledao video uratke na YouTube-u. Tada je sa strane iskočio video jednog djeda koji izrađuje lule. Sam video mi je bio toliko zanimljiv da sam ga pogledao do kraja i odlučio sam se i sam okušati u izradi drvene lule. Kako sam oduvijek u kući imao lule jer mi je djed pušio, a i sam si volim zapaliti, nije mi bilo strano kako bi one trebale izgledati. Čim sam se vratio u Hrvatsku, preuredio sam staru štalu u radionicu, nabavio sam sav potreban materijal kao i strojeve i krenuo sam u izradu svoje lule – ispričao je Darko koji inače radi na energetskim platformama po cijelom svijetu pa ga tako mjesec dana nema, a mjesec dana dok je kod kuće koristi kako bi se u potpunosti posvetio svom nadasve posebnom hobiju.

Foto: Ivan Brkić / Glas Podravine

– Velika je razlika između lule i cigareta. Lulu ne možeš pušiti ako ste nervozni ili ljuti. Za lulu je potrebno zen stanje i smirenost. Lulu je potrebno pušiti što sporije jer što je sporije pušiš, to ti lula više da okusa, mirisa i svega što od nje očekuješ – objašnjava Darko te dodaje kako on svoje lule izrađuje ručno, doslovno svaki djelić je njegovo ruku djelo i ono što nas je posve očaralo je to da je svaka lula drugačija i jedinstvena.

Za izradu lule Darku je potrebno oko 12 sati jer tu, kaže, ima dosta sušenja pa poliranja, ukrašavanja…
– Materijal kupujem uglavnom u Italiji. Drvo mora proći posebnu proceduru sušenja pa se tako neka drva moraju sušiti od tri godine nadalje. Dug je proces kako bi se dobio gotov komad za izradu lule. Izrađujem ih od briara, odnosno korijena sivog vrijesa, drva masline i morte, to su komadi koji su ležali u močvarama, šljunčanim naslagama stotinama godina, a jedan blok od kojega se izrađuje lula košta 40 eura – istaknuo je Darko te dodao kako se usnik lule radi od više materijala akrila. Ipak, najpipljiviji dio izrade lule, kako kaže Darko je ‘šlicanje’ odnosno otvaranje i proširivanje kanala za dim.

Gledajući Darka prilikom izrade jedne lule doznali smo kako je prvi korak skiciranje lule na drvetu, a kasnije je kaže, sve lakše jer kada imaš gotov oblik i ideju, sama izrada teče sama po sebi.
– Kada odredimo grubi oblik krećemo na brusilicu. Na brusilici se skinu grubi rubovi i malim alatom dva do tri sata gulimo dok ne dođemo do željenog oblika. Slijedi fino poliranje ili pak bajcanje, ovisi kako želimo da nam izgleda lula. Drvo se mora i impregnirati. Ako postoji mini pukotina koja je mogla nastati, primjerice, sušenjem, lulu onda zagrijavamo na 100 stupnjeva celzijevih kako bi se potvrdila kvaliteta drveta – opisao je Darko tijek izrade jedne drvene lule te dodao kako je veliki izazov uzeti u ruku blok drveta i ovisno o njegovim šarama i godovima izraditi atraktivnu, a funkcionalnu lulu.

Foto: Ivan Brkić / Glas Podravine

Izrada lule zaista je pravo umjetničko djelo jer joj izgled diktira vrsta i oblik sirovine. Ako se žele sačuvati šare drveta, mora se slijediti oblik koje drvo diktira, a sve ostalo je mašta, dodaje kroz osmijeh Darko.
Svaka Darkova lula ima njegov logo po kojem je prepoznatljiva, a do sada je napravio i više od 100 lula. Prodaje ih preko društvenih mreža i svoje internet stranice, a neke i osobno dostavlja kada ide na svoja poslovna putovanja.

Razgovorom smo doznali i kako samo iskusni lulaši znaju da je taj duhan daleko jači od ovoga u cigaretama zbog čega se lule i puše ritualno.
– Duhan za lulu je drugačije strukture, čist je, intenzivnog mirisa, zapravo toliko je jak da te omami. Zato se lula ne puši nego pućka polako, dim se ne udiše nego samo povlači u usta, osjeća se u ustima kao okus. Lulu napuniš, zapališ, nasipaš si kvalitetan rum u čašu, povremeno ju povučeš, čitaš nešto i to je pola sata do sat čistog zena samo za sebe – opisao nam je Darko što za njega znači pušenje lule.
I dok Darko u svojoj radionici posvećeno i zaneseno obrađuje drvo i pretvara ga u lule zadivljujućih oblika, uspijeva i solidno zaraditi od svojih djela.
– Treba biti originalan i napraviti nešto posebno. Onda se proizvod može i prodati. Cijene mojih lula se kreću od 40 pa i do nekoliko stotina eura što je gotovo ništa jer vani cijena jedne lule doseže i do nekoliko tisuća eura. U mom slučaju cijena i nije toliko važna jer ja svoje lule izrađujem iz ljubavi i u svaki detalj oko nje, dajem se 100 posto. Lula je gušt, tradicija, ritual – zaključio je ovaj strastveni ljubitelj lula.

Foto: Ivan Brkić / Glas Podravine
Foto: Ivan Brkić / Glas Podravine

VIDEO: U luku Koper uplovio prvi Lidlov kontejnerski brod

0
Foto: Screenshot Facebook

Proteklog vikenda, kontejnerski brod Talassa brodara Tailwind Shipping Lines prvi je put stigao u Luku Koper. Naime, riječ je o novoj brodarskoj kompaniji koju je početkom ove godine osnovao njemački maloprodajni gigant Lidl.

Rastuće vozarine i kašnjenja u kontejnerskom brodskom transportu pogoršavaju situaciju, a sve je to utjecalo da Lidl, koji pripada Schwarz Grupi (Schwarz Gruppe), “ode” u brodovlasnike. Vijest o tome da je Lidl u pregovorima s brodarskim kompanijama objavljena je u travnju u njemačkom trgovačkom izdanju časopisa Lebensmittel-Zeitung.

Lidl, koji upravlja s oko 11.200 trgovina i aktivan je u 32 zemlje, navodno traži veću dosljednost i fleksibilnost u upravljanju dijelovima svog opskrbnog lanca. Časopis navodi da je Lidl prvo pokušao investirati u već postojeću brodarsku tvrtku prije nego što je ipak odlučio pokrenuti vlastitu tvrtku i kupiti brodove.

Novi brodar na tržištu je prisutan od lipnja ove godine s flotom od četiri kontejnerska broda.

Alphaliner javlja da je Lidlov Tailwind kupio jedan i unajmio tri manja kontejneraša. Unajmljena su dva sestrinska broda Wiking i Jadrana od 4.957 TEU, duga 255 metara, u vlasništvu tvrtki Reederei Tamke i Peter Doehle. Navedena plovila izgrađena su 2014. i 2016. godine u Kini. Tailwind je u najam uzeo i Merkur Ocean od 3.868 TEU, u vlasništvu tvrtke Vinnena, piše Splash247. Lidlova novonastala brodarska kompanija je također od Petera Doehlea kupila kontejnerski brod Talassa od 5.527 TEU. Nema informacija o cijeni koju je Lidl platio za ovaj kontejneraš izgrađen 2005. godine.

Prema Alphalineru, četiri kontejnerska broda od 2.750 do 5.500 TEU plovit će u sklopu nove usluge Panda svakih 16 dana, povezujući Taicang, Ningbo i Dachan Bay u Kini s Koperom, Barcelonom i Rotterdamom. Luka Koper je također uključena u rotaciju kao jedina luka na Jadranu, objavila je Luka Koper.

Prvi od Lidlovih brodova koji je sredinom ovog mjeseca stigao u Europu, točnije u Barcelonu, bio je Wiking od 4,957 TEU.

FOTO: Pogledajte štetu na bulk carrieru “AP Revelin” nakon sudara s nizozemskim teretnjakom

0
Foto: gCaptain

Atlantska plovidba d.d. izvijestila je u ponedjeljak, 22. kolovoza, kako je bulk carrier AP Revelin pri izlasku iz luke Port Arthur u Teksasu pretrpio pomorsku nesreću. Naime, u bulk carrier u vlasništvu dubrovačkog brodara udario je drugi brod te je AP Revelin pretrpio značajnu materijalnu štetu. Srećom, bez ljudskog stradanja i bez posljedica za okoliš.

Sektor američke obalne straže Houston-Galveston primio je dojavu o nesreći u nedjelju oko 12:40 sati, kada se teretni brod Damgracht (IMO: 9420784) od 18.000dwt, koji plovi pod nizozemskom zastavom, sudario s hrvatskim brodom za prijevoz rasutog tereta AP Revelin (IMO: 9694696) od 38.000 dwt, prenosi gCaptain.

Pročitajte i: Bulk carrier Atlantske plovidbe teško oštećen u sudaru s drugim brodom

Glasnogovornik Obalne straže pojasnio je kako je brod Damgracht uplovio u prolaz Sabine kada se oglasio alarm iz strojarnice. Brod je ostao bez pogona, nakon čega je nekontrolirano otplutao i udario u AP Revelin desnom stranom pramca, piše The Maritime Executive.

Damgracht, koji je u trenutku nesreće prevozio cement, pretrpio je štetu na pramcu, dok je AP Revelin pretrpio znatno ozbiljniju štetu. Fotografije potvrđuju i neslužbene navode da je u nesreći oštećena i brodica za spašavanje. Brod dubrovačkog brodara prevozio je drvnu građu.

Iz Atlantske plovidbe su dodali kako će uslijed ovog događaja biti neophodan sveobuhvatan pregled i popravci što će uzrokovati značajan gubitak iskoristivog vremena broda.

Dok se na fotografijama vidi da je brod Damgracht pretrpio samo površinska oštećenja, prema izvješću Obalne straže brod je pretrpio prodor vode nakon sudara, što ukazuje na vjerojatno oštećenje ispod vodene linije koje nije vidljivo na fotografijama.

Srećom, ni na jednom brodu nije bilo ozlijeđenih članova posade, a nije zabilježeno ni onečišćenje.

Foto: gCaptain
Foto: gCaptain
Foto: gCaptain
Foto: gCaptain
Foto: gCaptain
Foto: gCaptain

Pomama za hrvatskim pomorcima: “Globalni su igrači, headhuntera je sve više”

0
Foto: Ilustracija / IMO

Slučaj broda “Mirjana K.” koji je sa svojom posadom zarobljen u grčkim vodama, ostavljen od vlasnika, pokazuje svu težinu života pomoraca. I dok je njihov povratak kućama još neizvjestan, zanimanje pomorac zapravo nikada nije bilo traženije. Uvjeti su ipak sve bolji i rijetko koji hrvatski pomorac traži iskrcaj. Pogotovo u ovim okolnostima gdje danas na kopnu, u matičnoj domovini, teško može naći tako dobro plaćen posao.

“Mirjana K.”, točkica na mrtvom vezu ispred Pireja. Na njoj su osmorica napuštenih pomoraca. Četvorica su naši ljudi, iz Rijeke i Splita.

“‘Mirjana K’ je jedan slučaj klasičnog napuštanja broda od strane brodara. Cijela situacija je krenula sredinom petoga mjeseca kada brodar nije isplatio plaću pomorcima. Loše vijesti su te da trenutno još uvijek radimo na repatrijaciji samih pomoraca, znači da se vrate svojim kućama, ali evo, lučke vlasti u Grčkoj su to sve još dodatno zakomplicirale”, rekao je Luka Simić, inspektor ITF-a, a prenosi N1.

Sindikati upozoravaju: Pazite kako birate brodove!

Brod je arestiran, zaustavljen u Pireju zbog raznih dugovanja vlasnika. Na njega inspektor Federacije transportnih radnika nije htio previše trošiti riječi. Ljudi su ostavljeni bez hrane i vode. Dvojicu teško bolesnih uspjeli su prebaciti u Hrvatsku.

“Vi morate znati da je najveći problem psihološke naravi jer vi se stvarno trudite za te pomorce, evo sad dolaze plaće, što vjerujem da će biti neko olakšanje, bar neki pozitivni pomak u cijeloj ovoj situaciji, dok što se tiče repatrijacije, to je neizvjesnost”, kaže Simić.

Pazite kako birate brodove, upozoravaju sindikati.

“Takvi slučajevi daleko od toga da su rijetkost, bude i puno, puno gorih slučajeva nego što je ovaj s ‘Mirjanom K.’ Poznati su nam slučajevi gdje su ljudi doslovce godinama ostajali sami ili dvoje ljudi na brodu i tako provodili dane, doslovce na milost i nemilost onih koji su im htjeli i mogli pomoć”, istaknuo je glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan.

Pandemija je potpuno poremetila pomorski promet, a ukrajinski rat dao mu novu dimenziju. Čak 15 posto svjetkih pomoraca dolazi iz Ukrajine i Rusije, čiji je ukrcaj i iskrcaj sada iznimno kompliciran. No pomorski promet – cvjeta.

“Svim brodarima je svanulo i njihovi prihodi su sada ogromni, to se donekle preliko i u džepove pomoraca. Plaće jesu porasle i sami smo pregovarali s hrvatskim brodarima o povećanju njihovih plaća, međutim, profit koji oni ostvaruju je daleko veći od toga i taj prelijev sredstava iz džepova brodara u džepove pomoraca bi trebao biti delako veći i više fer”, smatra Melvan.

Oko 17 do 18 tisuća hrvatskih pomoraca danas uglavnom živi dobro. Smjene su kraće, časnički kadar je tražen. Pomorski fakultet u Rijeci upiše godišnje gotovo 400 studenata.

“Mi godišnje izbacimo 50, 60 nautičara i strojara i nešto manje elektroničara i tko želi stvarno raditi na brodu, ploviti, on može u relativno kratkom periodu naći posao”, rekao je Vlado Frančić, prodekan Pomorskog fakulteta u Rijeci.

Istraživanja pokazuju da u posljednjih 5 godina diplomantu treba oko 6 mjeseci da nađe brod i zaplovi kao kadet. Headhuntera je sve više.

“Evo jučer smo imali jednu novu kompaniju koja ima 550 brodova u managementu koja je došla vidjeti potencijale, ne samo fakulteta, nego općenito i Hrvatske. I to je ono što primjećujemo – neki novi igrači na tržištu dolaze kod nas”, kaže Frančić.

Nema veze što je hrvatska flota sve manja i manja, naši su pomorci globalni igrači. “Gastarbajteri”, ali s povratnom kartom…


Ranko Stojanac / N1

Storylines: Iza ugovora od 1,5 milijarde dolara s Brodosplitom je tvrtka s desetak zaposlenih

0
Foto: Škveranka

Brodogradilište Brodosplit prošlog je tjedna objavilo da je s tvrtkom Storylines sklopilo ugovor vrijedan čak 1,5 milijardi dolara. Kako se radi o impresivnom iznosu u trenutku kad se brodogradilište nalazi u predstečajnom postupku, BloombergAdria pokušao je doznati nešto više o naručiocu koji, čini se, dolazi u pravom trenutku za brodogradilište.

Kompanija Storylines posluje iz ureda u Miamiju koji je otvorila početkom prošle godine. Osnivači su joj Alister Punton Shannon Lee i ima desetak zaposlenih. Sudeći po informacijama dostupnim na internetu, cijeli projekt se u raznim oblicima javlja već desetak godina. Prvotna ideja bila je obnavljati stare brodove i pretvarati ih u rezidencijalne.

Portalu Cruise Industry News osnivač Punton, kojeg su opisali kao “australskog poduzetnika” s desetgodišnjim iskustvom u nekretninama, je u jesen 2018. godine objašnjavao da “nakon što (stariji brodovi) promijene nekoliko vlasnika, oni idu u rezalište. Neki od njih su dobri za još 10, 20 ili 30 godina; sigurno nešto možemo napraviti s njima”, kazao je.

Prema tadašnjim planovima, kompanija je namjeravala ulagati 40-ak milijuna dolara u obnovu broda kojom bi u tri ili četiri mjeseca srezala kapacitet za četvrtinu. Zakup stambenih jedinica počeo bi s cijenom od 125 tisuća dolara pa prema najskupljima koje bi stajale 1,4 milijuna.

U međuvremenu je ideja modificirana u izgradnju novog broda. Forbes je godinu dana kasnije objavio članak u kojem je Punton tvrdio kako će se novi brod graditi u kineskom brodogradilištu i da će zaploviti 2023. Tada se planiralo 627 stambenih jedinica. Još je onda planirano da glavni pogon broda bude ukapljeni prirodni plin (LNG), piše BloombergAdria.

Pandemija koronavirusa SARS-CoV-2 očito je poremetila planove, kao što je ozbiljno naštetila i cijeloj kruzerskoj industriji, te se informacija da će Brodosplit graditi brod za Storylines pojavila u ožujku prošle godine. Suosnivač Shannon Lee tada je izjavio da im je suradnja s Brodosplitom “omogućila ostvariti osnivačke principe i ciljeve održivosti budući da njihovo područje ekspertize uključuje proizvodnju pogonskih strojeva na LNG”.

Potpisivanje ugovora je konačno objavljeno ovih dana. Brodu će ime biti MV Narrative, bit će duljine 232 metra i imati tonažu od 62 tisuće. Isplovljavanje se očekuje 2025. godine. Brod će imati 547 rezidencijalnih jedinica koje će klijenti moći kupovati ili zakupljivati.

Veličine apartmana kreću se od 20-ak pa do 200-tinjak metara kvadratnih, odnosno, tipski će biti svega, od garsonijera do dvoetažnih apartmana. Na stranicama Storylinesa se daju dvije mogućnosti: jedna je 24-godišnji zakup za koji cijene za najmanje apartmane kreću od 600-tinjak tisuća dolara, dok je istim prostorima, ako se kupe za cijeli životni vijek broda, najniža cijena milijun dolara. Najskuplji prostori mogu se dobiti za osam milijuna dolara. Stanari će morati plaćati i godišnje troškove, ovisno o veličini apartmana, od 60-ak tisuća dolara naviše.

Uz blizu 550 stambenih jedinica s najkonzervativnijim izračunima i najnižim cijenama (600 tisuća dolara za 24-godišnji najam i 60 tisuća dolara godišnjeg održavanja) prihodi se mogu procijeniti na barem 1,12 milijardi dolara. Ugovorena cijena od milijardu i pol dolara daje dojam da bi cijeli projekt mogao biti profitabilan i izvediv, ali je pitanje kako točno izgleda cijela financijska konstrukcija.

Punton je još prije nekoliko godina rekao da već primaju početne depozite za apartmane, a nije poznato koliko je tada skupljeno i kako su se ti depoziti u međuvremenu tretirali. NY Post je početkom ove godine citirao Puntona s tvrdnjom da je većina stambenih jedinica već prodana, što bi u teoriji trebalo značiti da problema s financiranjem izgradnje ne bi smjelo biti. Podaci dostupni na internetskim stranicama Storylinesa pokazuju da je 176 od 547 apartmana još dostupno. No poznato je da takvi podaci kad se radi o klasičnim nekretninama znaju biti upitne pouzdanosti.


Cijeli članak možete pročitati <<ovdje>>.


Karlo Vajdić / BloombergAdria

Napokon dobre vijesti: Pomorcima s “Mirjane K” stižu zaostale plaće

0
Foto: VesselFinder

Za hrvatske pomorce zaglavljene na brodu “Mirjana K” u luci Pirej napokon dobre vijesti – osiguravatelji su uplatili novac za njihove zaostale plaće.

Naime, brod pod panamskom zastavom je zbog dugova brodara od svibnja zaustavljen u grčkoj luci. Na njemu nalaze četvorica hrvatskih, dva albanska i jedan crnogorski pomorac, a plaće nisu primili više od tri mjeseca, piše HRT Radio Rijeka.

Inspektor Međunarodne federacije transportnih radnika Luka Simić iz Rijeke dogovara njihov povratak kućama:

– Pa evo, dobro ste rekli, napokon dobre vijesti za pomorce s broda Mirjana K. Dobili smo potvrdu od strane P&I Kluba koji će im isplatiti plaće. Oni dali nalog za isplatu još 17. ovoga mjeseca, a obzirom da se radi o doznaci koja dolazi iz inozemstva, odnosno van Europe, naravno treba pričekati nekoliko dana. Vjerujem da će do kraja ovoga tjedna pomorci na svojim računima imati svoje zaslužene i zarađene plaće, rekao je Simić.

– Što se tiče povratka kućama, moram reći da su grčke vlasti malo zakomplicirale stvar. Prvo su tražile novi Minimum safe manning od panamske zastave, što smo uspjeli dobiti, gdje su oni reducirali taj broj sa devet na tri. Međutim, na kraju [grčkim vlastima] ni to nije bilo dovoljno jer su rekli da smatraju da to nije dovoljan broj pomoraca da brod sigurno može zaploviti. Naravno, opet su zakomplicirali stvari, ali u suradnji s našim veleposlanstvom u Ateni radimo na tome da nađemo napokon rješenje da pomorce vratimo kućama. Nadam se da ćemo uskoro naći nekakvo rješenje i da ćemo ih napokon vratiti u domovinu, zaključio je Simić.

Bulk carrier Atlantske plovidbe teško oštećen u sudaru s drugim brodom

0
Foto: FleetMon

Atlantska plovidba d.d. izvijestila je u ponedjeljak, 22. kolovoza, kako je bulk carrier AP Revelin pri izlasku iz luke Port Arthur u Teksasu pretrpio pomorsku nesreću.

Naime, u bulk carrier u vlasništvu dubrovačkog brodara udario je drugi brod te je AP Revelin pretrpio značajnu materijalnu štetu. Srećom, bez ljudskog stradanja i bez posljedica za okoliš.

U tijeku je utvrđivanje štete i okolnosti koje su dovele do sudara.

Uslijed ovog događaja bit će neophodan sveobuhvatni pregled i popravci što će uzrokovati značajan gubitak iskoristivog vremena broda, naveli su iz Atlantske plovidbe za Zagrebačku burzu.

Port Arthur je luka u Teksasu koja se nalazi u potopljenom ušću rijeke Neches u Meksičkom zaljevu.

AP Revelin trenutno se nalazi usidren na sidrištu kod luke Port Arthur. Riječ je o bulk carrieru od 38.700 dwt koji je izgrađen 2016. godine. Brod je dug 180 metara, a širok 32 metra.