O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 504

Sigurna financijska luka za sve vaše pomorske ali i kopnene želje

0

Poznata je uzrečica da mirno more nije učinilo vještog pomorca, a 2020. godina je dodatno uzburkala gospodarske i ekonomske neizvjesnosti uz dodatnu brigu za naše i zdravlje naših bližnjih. U takvim trenutcima poželjno je pronaći svoju mirnu luku, zaokupiti misli nečime što nas uveseljava i omogućava da se okrenemo prema boljim vremenima. Početak nove godine simbolično pruža i mogućnost donošenja novih odluka, otkrivanje novih hobija, da napokon popravite ili obnovite dio brodice ili ju dodatno uljepšate za još ugodnija druženja ili da se počastite putovanjem vaših snova uz vama dragu osobu. Na vama je da odlučite koje su to odluke, a OTP banka d.d. je tu da vam pruži brzu financijsku podršku za ostvarenje vaših snova.

Samo vas nekoliko jednostavnih online koraka dijeli od realizacije OTP Klik gotovinskog kredita u kunama koji uz povoljne uvjete oblikujete onako kako vi to želite. Kako ne biste gubili dragocjeno vrijeme OTP banka d.d. pripremila je sve potrebne informacije na jednom mjestu kako bi vas približila ostvarenju vaših želja. Putem kreditnog kalkulatora oblikujte uvjete koji prate vaše potrebe, a želite li se radije posavjetovati s operaterom Kontakt centra i provjeriti zadovoljavate li uvjete za ugovaranje gotovinskog kredita u OTP banci d.d. popunite našu kontakt formu i odgovor ćete dobiti putem e-maila, a za detaljnije informacije o kreditu koji možete ugovoriti uslijedit će povratni telefonski poziv.

Uz OTP Klik gotovinski kredit u kunama uz odobrenje zahtjeva u samo 30 minuta na vašem računu može biti iznos do 225.000,00 kuna uz rok otplate od jedne do 10 godina.

Ne odgađajte dalje vaše odluke i želje, informirajte se kako ih možete ostvariti i s veseljem i opušteno plovite 2021. godinom.

Neželjena “zatvorska kazna” za pomorce

0
Foto: The Maritime Post

Stotine tisuća pomoraca bili su na brodovima mjesecima duže od planiranog, “zapeli” na moru zbog ograničenja putovanja uzrokovanih pandemijom COVID-19. Šest mjeseci nakon što je problem prvi put otkriven, mnogi od njih još uvijek se bore s neizvjesnošću.

Tijekom cijele godine pomorska industrija uspjela je opstati, omogućujući prijevoz hrane, lijekova i druge neophodne robe širom svijeta; čak i za vrijeme najstrožih lockdown-ova.

Međutim, mnogi su pomorci bili prisiljeni ostati na moru i po nekoliko mjeseci duže od planiranog, ponekad i više od godinu dana. IMO procjenjuje da je oko 400 000 pomoraca iz cijelog svijeta još uvijek na brodovima – iako su im ugovori završili, ne mogu se repatrirati. Smatra se da je još oko 400 000 kod kuće zbog ograničenja, jer se ne mogu ukrcati na brodove i osigurati egzistenciju svojoj obitelj.

Matt Forster, upravitelj stroja, zaposlen na tankeru koji plovi uglavnom Bliskim Istokom i Azijom, rekao je kako je njegov ugovor u to vrijeme bio istekao, dugo je bio na brodu te je imao mentalnih poteškoća radi odvojenosti od obitelji.

Foto: the maritime post; IMO/Matt Forster Chief Engineer

“I prije sam odrađivao duge ugovore, ali ovo je drugačije”, rekao je. “Ima psihološki učinak, jer mu se ne nazire kraj. Puno više utječe na obiteljski život. Moja me djeca uvijek pitaju kada ću doći kući. Teško im je objasniti.”

Forster se sada vratio u Englesku, ali njegovo ga je iskustvo natjeralo da dvaput razmisli o izboru karijere. “Željeli smo ići na posao, odraditi svoje i onda se vratiti kući. Nismo se prijavili za ono što se osjećalo kao neželjena zatvorska kazna.”

“Ne želim se vraćati ako ću opet zaglaviti još šest mjeseci. I ne mislim tako samo ja: puno drugih pomoraca širom svijeta osjeća isto. To će uzrokovati masovne otkaze u industriji.”

Nevolje pomoraca ove godine IMO je opisao kao kršenje ljudskih prava. Govoreći na Dan ljudskih prava u prosincu, Kitack Lim je odao počast pomorskim “radnicima na frontu” i pozvao zemlje da osiguraju da njihova prava na sigurne radne uvjete budu prepoznata, poštovana i zaštićena.

Hedi Marzougui, američki kapetan, izrazio je zabrinutost za mentalno zdravlje posade tijekom duljeg razdoblja na brodu.

„Što duže ostaneš na brodu, fizički ćeš se više umoriti. Sati, tjedni i mjeseci počinju se zbrajati, jako se umorite i niste toliko oštri ”, rekao je, dodajući da iscrpljenost može dovesti do nesreća. “Mi također imamo ljudska prava, imamo vlastite obitelji. Moramo se vratiti životu ”, dodao je kapetan Marzougui. “Mi nismo roboti, ne bi nas trebali doživljavati kao građane drugog reda”.

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Filipini dodali na popis još zemalja kojima je zabranjena smjena posade

0
Foto: Ilustracija / ITF

Filipinska vlada dodala je još država na popis zemalja kojima je zabranjena smjena posade u bilo kojem od filipinskih čvorišta za smjenu. Broj zemalja je sada narastao na 33.

Od 21 zemlje početkom siječnja, broj je narastao na 33; uz dodatak Pakistana, Jamajke, Luksemburga, Omana i Kine. Ispod možete pronaći cjelovit popis zemalja.

Foto: safety4sea.com

Svim brodovima koji dolaze iz spomenutih zemalja u roku od 14 dana od 1. do 15. siječnja, zabranjeno je obavljanje bilo kakvih aktivnosti vezanih uz smjenu posade u bilo kojem od 6 objekata za smjenu posade u zemlji, i to:

  • Manila (južna luka);
  • Luka Capinpin u Bataanu;
  • Luka Batangas;
  • Sasa Wharf u Davau;
  • Luka Cebu;
  • Luka Subic

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Radovi na Pelješkom mostu teku punom parom

0
Foto: HRT

Radovi na gradilištu Pelješkog mosta nastavljaju se i u ovoj godini punom parom unatoč gotovo svakodnevnoj kiši i jakom jugu. U Komarnu je uplovio i četvrti brod s višetonskim dijelovima rasponske konstrukcije mosta; piše HRT.

Kinezi svaki važan posao na gradilištu Pelješkog mosta počinju vatrometom. Tako je bilo i ovaj put kad se na stup podizao dio rasponske konstrukcije, dugačak kao pola nogometnoga igrališta.

Isti takav dio na brodu je Al Genoa koji je iz Kine dovezao 16 dijelova rasponske konstrukcije. Četrnaest je 12-metarskih, jedan je dug čak 56 metara. Naravno, svi su široki 23 metra, kolika će biti i širina mosta.

Dosad su iz Kine na gradilište dovezena 74 dijela konstrukcije ukupne dužine 1080 metara.

– Od kojih je 38 segmenata već postavljeno na svoje pozicije na stupnim mjestima i još očekujemo tri pošiljke s kojima bi trebalo doći 91 segmet, rekao je predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta Jeroslav Šegedin.

Radnici su prvi dan bez kiše i vjetra još od Božića iskoristili za betoniranje pilona, zavarivanje konstrukcije.

– Pri ovakvim vremenskim uvjetima na tim visinama nije baš jednostavno i uputno obavljati betoniranja. Međutim, nadamo se da će izvođač sve male zaostatke koji su nastali u ovom kratkom periodu uspjeti nadoknaditi prilikom montaže čelične konstrukcije, objasnio je Šegedin.

Dijelove mosta grade i domaći kooperanti. Tvrtka s Korčule izrađuje ležišta za čeličnu užad na kojoj će visjeti konstrukcija.

– Isto tako radimo vrata, sva vanjska vrata na ovim stupovima, na čeličnim betonskim stupovima i radimo unutar samog mosta oko pet kilometra revizijskih staza, rekao je Jerko Andrijić, direktor tvrtke Radež Blato.

Rasponska konstrukcija Pelješkog mosta, prema projektu, duga je 2400 metara. Dosad je postavljeno i zavareno 570.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Video: Pokušaj pristajanja pri jakom vjetru

0
Foto: Video screenshot

U videu pogledajte kako je kapetan broda Blue Star pri veoma jakom vjetru manevrirao i pokušao pristati te što se dogodilo na kraju:

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Video: Ronioci na dnu mora pronašli tajni nacistički stroj za dešifriranje

0
Foto: Screenshot Youtube, Morski.hr

Njemački ronioci koji su u Baltičkom moru tražili odbačene ribarske mreže, naletjeli su na rijedak nalaz – stroj za šifriranje Enigma kojeg je koristila nacistička vojska tijekom Drugog svjetskog rata. Stručnjaci vjeruju da je izbačen iz njemačke podmornice ili ratnog broda prije potapanja, kako ne bi došla u ruke saveznicima; prenosi Morski.hr.

Iako su najprije mislili da su na morskom dnu zaljeva Gelting otkrili pisaću mašinu upletenu u mrežu, podvodni arheolog Florian Huber brzo je shvatio povijesni značaj nalaza, piše Reuters.

– U posljednjih 20 godina napravio sam mnoga uzbudljiva i čudna otkrića. Ali nisam ni sanjao da ćemo jednog dana pronaći jedan od legendarnih strojeva Enigma – rekao je Huber.

Nacistička vojska koristila je ove strojeve za slanje i primanje kodiranih poruka tijekom Drugog svjetskog rata.

Nedugo prije predaje Njemačke u svibnju 1945. godine, posade oko 50 nacističkih podmornica slijedile su zapovijed da potope svoje brodove u zaljevu Gelting, blizu danske granice, kako bi ih izbjegle predati saveznicima. Uništavanje uređaja za šifriranje bilo je dio naloga.

– Sumnjamo da je i naša Enigma baćena tijekom ovog događaja – rekao je Huber iz tvrtke Submaris iz Kiela koja vodi podvodne istraživačke misije.

Nijemci su na kraju rata potopili ukupno više od 200 svojih podmornica u Sjevernom i Baltičkom moru.

Uređaj Enigma, koji izgleda poput stroja za pisanje, sastojao se od tipkovnice i kotačića koji su kodirali poruke. Poznato je da postoji samo nekoliko stotina takvih strojeva, pa se na aukcijama kolekcionarima prodaju za desetke tisuća eura.

Restauracija Enigme trajat će godinu dana

Ovaj nalaz istraživači su predali u ruke arheološkom muzeju u Schleswigu. Doktor Ulf Ickerodt, voditelj državnog arheološkog ureda u Schleswig-Holsteinu, rekao je da će stroj restauirati stručnjaci u državnom muzeju arheologije.

Delikatni postupak, uključujući temeljiti proces desalinizacije nakon sedam desetljeća na dnu Baltičkog mora, “trajat će oko godinu dana”, rekao je. Nakon toga, stroj će biti izložen u muzeju.

Doktor Jann Witt, povjesničar iz Njemačke pomorske asocijacije, rekao je za DPA kako vjeruje da je stroj, koji ima tri rotora, bačen s njemačkog ratnog broda u posljednjim danima rata.

Manje je vjerojatno da je potekao iz podmornice, rekao je, jer su podmornice Adolfa Hitlera koristile složenije strojeve Enigme s četiri rotora.

Dešifriranje Enigme skratilo trajanje rata za dvije godine!

Savezničke snage neumorno su radile na dešifriranju kodova koje je proizveo stroj Enigma, a koji su se mijenjale svaka 24 sata.

Konačno, to je i uspjelo britanskim kriptografima, pomažući saveznicima da steknu prednost u pomorskoj borbi za kontrolu Atlantika.

Britanski matematičar Alan Turing , za kojeg se smatra da je otac moderne informatike, predvodio je tim na britanskom Bletchley Parku koji je 1941. godine i provalio kôd.

Proboj je pomogao saveznicima da dešifriraju ključne radio poruke o njemačkim vojnim pokretima. Povjesničari vjeruju da je to skratilo rat za oko dvije godine.

 

 

 

Rusi pripremaju višestruka lansiranja hiperzvučnih raketa Cirkon

Eksplozija u luci Bejrut – Interpol izdao tjeralicu za kapetanom

0
Foto: Splash 247

Interpol je izdao tjeralicu za kapetanom i vlasnikom broda koji je prevozio amonijakov nitrat koji je u eksploziji u kolovozu uništio luku Bejrut, usmrtivši 200 ljudi.

Interpol traži od svjetskih vlasti da privremeno zadrže optužene do mogućeg izručenja ili drugih pravnih radnji.

Libanonsko javno tužiteljstvo zatražilo je u listopadu od Interpola da raspiše tjeralicu za ruskog kapetana Borisa Prokoševa i vlasnika broda Rhosus koji je u Bejrut stigao 2013. godine.

Brod je bio napušten, a teret premješten u skladište na obali gdje je stajao šest godina prije nego što je eksplodirao. Nesreća je opisana kao jedna od najvećih svjetskih ne-nuklearnih eksplozija u povijesti.

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Bulk carrier tone u Tihom oceanu, 22 člana posade u čamcu za spašavanje

0
Foto: The Fleet Mon

13. siječnja bulk carrier Yong Feng u Tokiju poslao je poziv u pomoć, javljajući da im prijeti opasnost od potonuća, oko 400 nm jugoistočno od Miyakojime (Okinawa, Filipinsko more).

22 člana posade se navodno ukrcalo na čamac za spašavanje, a brod japanske Obalne straže je na putu prema unesrećenim pomorcima.

Brod je bio na putu od Papua Nove Gvineje do Kine.

Najvjerojatnije je došlo do pomicanja tereta. Prema najnovijim informacijama, brod još uvijek pluta, a posada u čamcu za spašavanje čeka pomoć.

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Ispovijest hrvatskog pomorca iz daleke Kanade

0
Foto: Unsplash, Rinson Chory

U redakciju nam se javio naš pomorac T.Č. (podaci poznati redakciji) koji trenutno radi na kontejnerašu u Kanadi.

Ovo mu je četvrti brod na kojem radi i kaže da mu je cijelo dosadašnje iskustvo u pomorstvu jedna jako dobra i velika životna škola.

Ukrcao se prije 3 mjeseca te ga čekaju još dva mjeseca za odraditi. Ugovori su po 5 mjeseci. Kaže da s broda ne smiju izlaziti, a u slučaju da je to neophodno zbog, primjerice, posjete liječniku – odlazite na vlastitu odgovornost jer postoji mogućnost da povratak na brod neće biti dozvoljen zbog moguće zaraze posade koronavirusom.

Kao i većina hrvatskih pomoraca, vrlo je nezadovoljan položajem pomoraca u našoj državi, posebno sada za vrijeme koronakrize.

Njegovu poruku prenosimo u cijelosti:

“Tu sam di jesam, internet mi je dostupan kao nekad – 2G mreža tjedno 2 puta, 180 dana bez doticanja s kopnom jer moraš to odraditi da te država ne odere za porez, izoliran od događanja u svojoj državi i u svitu. Sidimo za coffee time i naš prijatelj, a moj kolega iz ex-yu države započinje priču – “šta je to pa u Vas država Petru Graši i ekipi daje donacije za vrijeme korone po 60 tisuća eura? Gutam u sebi onu zadnju zelenu pljuvačku mržnje prema svome narodu, pa se onda zapitam šta smo mi pomorci šta smo prozvani sad kao najveći dobitnici u ovoj situaciji kao oni šta plaćaju mirovinsko i zdravstveno, koji svaku godinu kad malo bolje zbrojiš čisto financiraju državu i njene izmišljotine.

Ko smo mi? Obični pomorci koji ne gledaju sebe nego svoju obitelj da bolje živi, koji su misecima odvojeni od odrastanja svoje dice i odgajanja svoje dice. Jednostavno si prepušten tome da tvoja žena mora držat 4 kantuna kuće, a ti zarađivati za taj kruv sa 7 kora…

Ko smo mi da nas se pita oćeš li primit cjepivo ili ćeš ostat bez posla?

Ko smo zapravo mi pomorci? Nismo se zapitali, a zapravo ispadamo jedna skupina ljudi koja državi donosi doprinose i financira Petra Grašu i ekipu, koji kukaju da nemaju gaže godinu dana. Jesu se zapitali kako je pomorcu koji ima kredit i nije se ukrca godinu dana?
Ma znaš onu izreku “lako njemu on je pomorac”.

Eh tužan sam nekad šta predstavljam svoju zastavu u svitu.

Ugodan ostatak 2021. godine!”

 

**Mišljenja iznesena u tekstu ne moraju biti sukladna mišljenju redakcije, no to ne znači da nemaju pravo biti objavljena.**

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Porast broja samoubojstava pomoraca

0
Foto: Splash 247

Samoubojstvo među današnjim pomorcima je u porastu i potaknuto je negativnim posljedicama pandemije Covid-19 kao i nedostatkom svijesti o mentalnom zdravlju u industriji.

Specijalisti za podršku mentalnom zdravlju oštro upozoravaju da treba usvojiti politiku nulte tolerancije prema pitanjima mentalnog zdravlja i samoubojstvima na moru te da industrija mora shvatiti da mora još puno raditi prije nego što se situacija može riješiti.

„Samoubojstva pomoraca ozbiljan su problem jer je svaki život izgubljen na moru tragedija. Treba nam biti prioritet osigurati da se o ovom pitanju govori otvoreno i rješava na način koji će nam pomoći da spriječimo te gubitke u budućnosti” – rekao je Charles Watkins, klinički psiholog i direktor MHSS-a.

Watkins je rekao da je u interesu svakog poslodavca promicanje sigurnog, zdravog i poštenog radnog okruženja. Svaka tvrtka mora imati određenu politiku koja je u skladu s lokalnim zakonodavstvom, zajedno sa brzim sustavom za rješavanje pritužbi na maltretiranje i uznemiravanje, navodi Watkins.

„Treba postojati politika nulte tolerancije kako bi se ovaj problem shvatio ozbiljno. Vlasnici i menadžeri trebali bi ponuditi obuku i psihoedukaciju o ovoj temi kako bi osigurali sigurno, pošteno i produktivno radno okruženje na brodovima” – kaže Watkins.

Priznajući da je teško svesti slučajeve samoubojstava na jedan faktor, Watkins tvrdi da okruženje na brodu može pridonijeti mentalnom stanju pomoraca.

„Nasilje i uznemiravanje imaju pogubne učinke na pomorce, a posebno na one pomorce koji već pate od problema povezanih s mentalnim zdravljem. To je trend koji smo prihvatili i radimo na podizanju svijesti i edukaciji o opasnostima i potrebi postojanja sustava potpore” – rekao je Watkins.

Tim iz rješenja za podršku mentalnom zdravlju tvrdi kako se problem može početi rješavati jednostavno: otvoreno razgovarajući o tim incidentima i o samoubojstvu. I osposobljavajući pomorace da prepoznaju rizične kolege. Pomorcima treba dati poticaj za započinjanje razgovora o ovoj temi i naučiti ih kako pružiti olakšanje onima koji se muče, rekao je Watkins.

ITF traži izmjene Konvencije o pomorskom radu (MLC) kako bi bolje odražavala stvarni broj samoubojstava na moru.

Dobrotvorna organizacija Seafarers UK zahtijeva pouzdaniji izvor informacija o razmjerima samoubojstava na moru, a tužna pojava navodno se povećava zahvaljujući produljenom vremenu koje posada provodi na moru zbog ograničenja putovanja radi pandemije koronavirusa. Ukupni broj samoubojstava nije točno poznat jer se neka samoubojstva na moru mogu pogrešno evidentirati kao nesreće.

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.