Kako su brodski kontejneri oblikovali modernu povijest transporta

By

-

11.10.2025.

Brodski kontejneri danas su nezamjenjiv dio globalne pomorske industrije. Ne samo da omogućuju siguran i učinkovit prijevoz robe, već su svojim dolaskom revolucionirali pomorsku trgovinu, postavši simbol modernog teretnog transporta. Međutim, njihova povijest nije duga kao što bi se moglo činiti – standardizirani brodski kontejner postoji tek nešto više od 60 godina. No, kako su nastali, koje vrste kontejnera danas koristimo, koliko koštaju i što nas očekuje u budućnosti?

Povijest kontejnera – od ideje do revolucije

Prvi standardizirani brodski kontejner izmislio je Malcolm McLean, američki poduzetnik i vlasnik transportne kompanije, sredinom 20. stoljeća. Prije McLeanove inovacije, teret se u lukama ukrcavao i iskrcavao komad po komad, što je trajalo danima, a gubici u vremenu i novcu bili su ogromni. On je osmislio jednostavno rješenje – čeličnu kutiju standardiziranih dimenzija koja se može lako prebacivati s kamiona na brod i obrnuto. Tako je 1956. godine, na brodu Ideal X, krenuo prvi kontejnerski transport iz Newarka, New Jersey, do Houstona, Texas, čime je započela era modernog kontejnerskog transporta.

McLeanov izum je ubrzo prihvaćen širom svijeta jer je omogućio brži, sigurniji i ekonomičniji transport. Do 1970-ih, gotovo sve velike pomorske linije prešle su na kontejnerski način transporta, što je dovelo do masovnih promjena u pomorskim lukama, uključujući uvođenje specijaliziranih kontejnerskih terminala i dizalica koje su mogle rukovati velikim metalnim kutijama.
Danas postoji mnogo različitih vrsta kontejnera prilagođenih za različite terete. Evo pregleda najčešćih tipova:

1. Standardni suhi kontejner (Dry Van)

Opis: Najčešći tip kontejnera, koristi se za transport opće robe kao što su odjeća, elektronika i namještaj. Potpuno su zatvoreni, štiteći robu od vremenskih uvjeta.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Opći teret (neprehrambeni proizvodi).
Cijena: Novi: 1.000 – 3.500 USD; Rabljeni: 500 – 3.000 USD.

2. High Cube kontejner

Opis: Viši od standardnih kontejnera (9,5 stopa visine), pruža dodatni prostor za teret koji zahtijeva više vertikalne visine.
Dimenzije: 40ft i 45ft.
Namjena: Prijevoz visokog tereta poput strojeva ili glomaznog namještaja.
Cijena: Novi: 2.000 – 6.000 USD; Rabljeni: 1.500 – 4.000 USD.

3. Reefer kontejner (rashladni kontejner)

Opis: Opremljen sustavom za kontrolu temperature, koristi se za transport lako kvarljivih proizvoda koji zahtijevaju posebne uvjete, poput voća, mliječnih proizvoda i lijekova.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Lako kvarljiva roba (hrana, farmaceutski proizvodi).
Cijena: Novi: 5.000 – 17.000 USD.

4. Kontejner s otvorenim krovom (Open Top Container)

Opis: Ima uklonjivi krov, što omogućuje utovar robe odozgo. Prikladan za transport robe koja ne stane kroz standardna vrata.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Teški strojevi, građevinski materijal, drvena građa.
Cijena: Novi: 4.000 – 7.000 USD; Rabljeni: 1.500 – 5.000 USD.

5. Flat Rack kontejner

Opis: Ima preklopne bočne stranice i ravnu površinu, što omogućuje transport velikih ili teških predmeta poput vozila ili plovila.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Vozila, velika mehanizacija, brodice.
Cijena: Novi: 4.500 – 9.000 USD; Rabljeni: 1.500 – 4.000 USD.

6. Tank kontejner (ISO Tank)

Opis: Specijalizirani kontejner u obliku cilindričnog spremnika unutar čeličnog okvira, koristi se za prijevoz tekućina i plinova.
Dimenzije: 20ft.
Namjena: Kemikalije, prehrambene tekućine, plinovi.
Cijena: Novi: 10.000 – 15.000 USD.

7. Ventilirani kontejner

Opis: Ima ugrađene otvore koji omogućuju protok zraka, čime je idealan za prijevoz tereta koji zahtijeva ventilaciju poput kave, žitarica ili sjemenki.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Kava, sjemenke, organski materijali.
Cijena: Ovisi o stanju i specifičnostima (kontaktirati dobavljače za točne cijene).

Cijene kontejnera i faktori koji utječu na njih

Cijena brodskih kontejnera ovisi o nekoliko ključnih faktora: stanju (novi ili rabljeni), veličini, lokaciji te specifičnim modifikacijama. Rabljeni kontejneri su često mnogo jeftiniji i mogu se naći po cijenama od 1.200 do 2.500 dolara za 20ft kontejnere, dok cijene rabljenih 40ft kontejnera variraju između 2.000 i 4.000 dolara. Međutim, specijalizirani kontejneri poput ISO tankova ili reefera mogu doseći cijene i do 15.000 dolara.

Zanimljivosti o budućnosti kontejnera

S obzirom na to da se globalna trgovina i dalje razvija, očekuje se da će i kontejnerski transport nastaviti s inovacijama. Evo nekoliko zanimljivih trendova u budućnosti:

Pametni kontejneri: Kontejneri opremljeni GPS-om, senzorima za praćenje temperature i vlage te sustavima za praćenje stanja tereta postaju sve popularniji. Ovi kontejneri omogućuju vlasnicima tereta praćenje u stvarnom vremenu, čime se povećava sigurnost i smanjuje rizik od oštećenja tereta.
Kontejneri za autonomne brodove: Kako se razvijaju tehnologije autonomne plovidbe, kontejnerski brodovi budućnosti mogli bi postati potpuno automatizirani, smanjujući potrebu za posadom i povećavajući sigurnost.
Ekološki kontejneri: Kako industrija teži smanjenju ugljičnog otiska, istražuju se materijali za kontejnere koji su lakši i održiviji, a uz to se rade i optimizacije u dizajnu kako bi se smanjila potrošnja goriva prilikom transporta.

Brodski kontejneri su u kratkom vremenu postali ključni za globalnu trgovinu i logistiku zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, trajnosti i svestranosti, što im omogućuje široku primjenu u različitim industrijama, od prijevoza tereta do jedinstvenih građevinskih projekata, a s obzirom na stalne inovacije u tehnologiji i održivosti, jasno je da će njihova uloga u budućnosti pomorske industrije i dalje rasti.

(VIDEO) Još jedna pošiljka oružja za Hute zaplijenjena uz obalu Jemena

By

-

10.10.2025.

0

Na južnoj obali Jemena ponovno je presretnuta pošiljka oružja namijenjena Hutima, a prema izvješćima riječ je o još jednom teretu iranskog porijekla. Akciju je izvela postrojba Giants Brigade, frakcija lojalna Južnom prijelaznom vijeću (STC) koju podupire Ujedinjeni Arapski Emirati.

Zapljena se dogodila kod Al Bahiyah, zapadno od Adena u pokrajini Lahj, kada je zaustavljen mali ribarski brod s trojicom članova posade. Na plovilu su pronađene komponente za proizvodnju i upravljanje dronovima – od kamera visoke rezolucije i GPS sustava do baterija velike snage i elektroničkih kontrolera leta. Pretpostavlja se da je teret prebačen s matičnog broda na otvorenom moru, uobičajenom metodom Iranske revolucionarne garde (IRGC) i njezine postrojbe Qods Force, navodi The Maritime Executive.

Ova operacija dolazi nakon niza zapljena u proteklim mjesecima. U svibnju i srpnju Nacionalne snage otpora presrele su dvije velike pošiljke oružja u Crvenom moru, uključujući 750 tona streljiva, raketa i elektroničkih komponenti. U kolovozu i rujnu u Adenu su otkrivene pošiljke kineske opreme namijenjene obnovi lučkih dizalica uništenih izraelskim napadima na Hodeidah.

شاهد بالفيديو الحملة الأمنية المشتركة برأس العارة تضبط قاربًا يحمل معدات طائرات مسيرة، وأجهزة مراقبة وتجسس حوثية في رأس العارة قرب باب المندب pic.twitter.com/rtX7tj4YKd
— المركز الإعلامي ل ألوية العمالقة الجنوبية (@alamalikah) October 5, 2025

Serija uspješnih zapljena, koje provode različite jemenske frakcije na više lokacija, upućuje na mogućnost curenja informacija u lancu između Irana i Hutija. Stručnjaci procjenjuju da je moguće kako su obavještajne mreže IRGC-a kompromitirane, što bi moglo objasniti preciznost nedavnih operacija.

U međuvremenu, Izrael pojačava vlastite obavještajne aktivnosti prema Hutijima, koji su sve češće meta zbog napada dronovima i projektilima. Prema izvješću Basha Reporta, Izrael je u rujnu lansirao novi satelit Ofek-19, čije se mogućnosti nadzora procjenjuju naprednijima od prethodnog modela Ofek-16 iz 2020. godine. Novi satelit trebao bi imati ključnu ulogu u praćenju hutijske vojne infrastrukture i aktivnosti u sjevernom Jemenu i duž Crvenog mora.

Luka Dubrovnik bez ravnatelja, ali s vrhunskim rezultatima u kruzerskoj sezoni

By

-

10.10.2025.

0

Upravno vijeće Lučke uprave Dubrovnik poništilo je javni natječaj za izbor i imenovanje ravnatelja, raspisan u srpnju nakon odlaska Blaža Peza na funkciju župana Dubrovačko-neretvanske županije. Kako je navedeno u obrazloženju odluke, prijavljeni kandidat nije ispunjavao formalne uvjete, pa će natječaj biti ponovljen. Do imenovanja novog ravnatelja, Lučkom upravom nastavlja upravljati vršiteljica dužnosti Zrinka Kulušić.

Pezo je Lučku upravu vodio od 2017. do ovogodišnjih lokalnih izbora. Njegova nasljednica, Kulušić, u toj je ustanovi zaposlena više od dva desetljeća, a do imenovanja na sadašnju funkciju obnašala je dužnost rukovoditeljice Odjela za financije i računovodstvo. Prema zakonskim odredbama, vršitelj dužnosti može ostati na toj poziciji najdulje godinu dana, odnosno do imenovanja novog ravnatelja temeljem ponovljenog natječaja, piše Dubrovački vjesnik.

Na natječaj raspisan u srpnju pristigla je samo jedna prijava, no kandidat nije zadovoljio propisane kriterije. Iako se Kulušić nije prijavila, zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu i povjerenju koje uživa u Lučkoj upravi, ne bi bilo iznenađenje da upravo ona u konačnici bude imenovana ravnateljicom s punim mandatom. Za tu poziciju, između ostalog, traži se najmanje pet godina iskustva na pomorsko-prometnim poslovima i jednako toliko na rukovodećim mjestima.

Lučka uprava Dubrovnik u prvoj polovici 2025. godine ostvarila je prihod od 1,4 milijuna eura, ponajviše od pristojbi za kruzere, jahte, brodske ležarine i linijski promet. Uspoređujući s istim razdobljem prethodne godine, zabilježen je pad prihoda od 5,32 posto, što se pripisuje dinamici naplate. Istodobno, prenesena su sredstva iz 2024. u iznosu od 11,9 milijuna eura, koja predstavljaju višak prihoda namijenjen projektu Batahovina II i pratećim investicijama.

Unatoč financijskim oscilacijama, Luka Dubrovnik ostaje najposjećenija hrvatska luka za kruzere – u prvih osam mjeseci 2025. zabilježeno je 379 uplovljavanja, gotovo dvostruko više od Splita koji je drugi na listi. Gotovo polovica svih kružnih putovanja stranih brodova u Hrvatskoj odvija se upravo u dubrovačkom akvatoriju.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je do rujna u hrvatske vode uplovilo 76 stranih kruzera koji su ostvarili 505 putovanja i prevezli 692 tisuće putnika. U odnosu na 2024., broj brodova porastao je za 11,8 posto, putovanja za 9,1 posto, a broj putnika za 2,9 posto. Najveći udio plovidbi ostvarili su brodovi pod zastavom Malte – više od 30 posto svih kružnih ruta.

Od mora do motora – nova tehnologija stvara vodik iz morske vode za pogon brodova

By

-

10.10.2025.

0

Britansko sveučilište Brunel započelo je pionirski projekt kojim želi pretvarati morsku vodu u gorivo za brodove. U suradnji sa startupom Genuine H2, sveučilište testira sustav koji pomoću elektrolizera razdvaja morsku vodu i izdvaja čisti vodik koji bi se potom koristio kao pogonsko gorivo na brodu.

Koncept se temelji na stvaranju zatvorenog kruga – morska voda prolazi kroz proces elektrolize, iz nje se dobiva vodik koji sagorijeva bez emisija CO₂, dok se nusproizvod, čista voda, može ponovno koristiti na brodu ili sigurno ispustiti natrag u more, piše Splash247.

Brunelovo istraživačko partnerstvo fokusirano je na razvoj sustava koji bi mogao kontinuirano proizvoditi i pohranjivati vodik tijekom plovidbe, čime bi se brodovi učinili energetski samodostatnima. Takav pristup mogao bi značajno promijeniti način na koji brodovi troše energiju i smanjiti potrebu za kopnenim opskrbnim lancima vodikom.

Sveučilište već vodi multimilijunski istraživački program usmjeren na razvoj vodikovih motora za brodove, zrakoplove i kopnena vozila, u okviru britanske strategije postizanja neto nulte emisije. No, put do primjene ove tehnologije još je dug.

Stručnjaci upozoravaju na nekoliko ključnih izazova – energetsku učinkovitost samog procesa, korozivnost morske vode, pouzdanost sustava tijekom plovidbe te sigurnost skladištenja vodika. Dodatno, čeka ih i regulatorni izazov – prilagodba postojećih pravila međunarodnog pomorskog prava koja još uvijek nisu predviđena za ovakve oblike brodskog pogona.

Testiranja prototipa trenutačno se provode na kopnu i trajat će do ožujka 2026., nakon čega bi prvi demonstracijski sustav mogao biti ugrađen na manji istraživački brod. Ako projekt uspije, mogao bi otvoriti novo poglavlje u pomorskoj energetici, gdje bi morska voda postala izvor goriva za brodove koji plove oceanima.

Sueski kanal bilježi pad prometa od 45 posto, traži povratak velikih brodara

By

-

10.10.2025.

0

Uprava Sueskog kanala (SCA) uputila je poziv danskom brodaru Maersk da postupno obnovi tranzite kroz kanal, nakon što su višegodišnji sigurnosni rizici i napadi u Crvenom moru uzrokovali značajan pad prometa i prihoda.

Tijekom sastanka s danskim veleposlanikom Larsom Bo Møllerom, predsjednik SCA-e general Osama Rabie istaknuo je dugogodišnje odnose s Maerskom i pozvao kompaniju da se „inicijativno i postupno“ vrati u Sueski kanal. Veleposlanik je pritom naglasio da je povratak neizbježan jer kanal ostaje ključni prolaz svjetske trgovine, piše The Maritime Executive.

Maersk i njegova podružnica APM Terminals već godinama posluju u regiji, upravljajući kontejnerskim terminalom u Istočnom Port Saidu, koji se trenutačno proširuje radi povećanja konkurentnosti.

Podsjetimo, Maersk je 15. prosinca 2023. obustavio plovidbu kroz Bab al-Mandab nakon niza napada na brodove. Najteži incident dogodio se 30. prosinca kada je Maersk Hangzhou pogođen neidentificiranim projektilom i izložen pokušaju piratskog ukrcaja. Iako je napad uspješno odbijen uz pomoć mornaričkog helikoptera, kompanija je odlučila preusmjeriti sve svoje brodove oko Rta Dobre nade.

Unatoč kratkim pokušajima povratka, sigurnosna situacija u regiji ostala je nestabilna. Čak su i brodovi Maersk Line, Limited – koji prevoze teret za američku vladu – nastavili biti mete napada, uključujući incident s Maersk Sentosom u srpnju 2024.

Dok su pojedini brodari poput CMA CGM-a djelomično obnovili tranzite uz zaštitu europske misije EUNAVFOR Aspides, Maersk i dalje čeka jasne sigurnosne garancije prije ponovnog povratka.

Egipatski financijski podaci pokazuju da su u prvoj polovici 2025. prihodi Sueskog kanala iznosili 1,8 milijardi dolara, što je tek 1,4 posto manje nego godinu ranije. No, na razini cijele fiskalne godine 2024./2025. pad je bio drastičan – čak 45,5 posto – s ukupno 3,6 milijardi dolara prihoda. Broj tranzita pao je 38,5 posto, na oko 12.400 brodova, dok je neto tonaža smanjena više od 55 posto.

Uprava kanala sada ulaže napore da ponovno privuče najveće brodare i vrati povjerenje u sigurnost plovidbe kroz jedno od najvažnijih pomorskih čvorišta na svijetu.

Nova obuka o prevenciji nasilja i uznemiravanja postaje dio tečaja Temeljne sigurnosti prema STCW-u

By

-

09.10.2025.

0

Pomorci diljem svijeta uskoro će morati proći dodatnu obuku iz područja prevencije nasilja, uznemiravanja i seksualnog napada na brodu – jedna je od ključnih novosti koju donosi nova rezolucija MSC.560(108), kojom Međunarodni pomorski odbor (MSC) mijenja STCW Kodeks.

Riječ je o značajnoj izmjeni STCW Kodeksa, kojom se po prvi put u obveznu izobrazbu pomoraca uvodi sadržaj posvećen prevenciji nasilja, uznemiravanja i seksualnog napada na brodu.

Izmjene su usvojene 23. svibnja 2024. godine, a prema odredbama rezolucije stupaju na snagu 1. siječnja 2026.

Najvažnija izmjena odnosi se na poglavlje VI STCW Kodeksa, koje pokriva temeljnu sigurnosnu izobrazbu pomoraca. U tablici A-VI/1-4, koja definira minimalne standarde kompetencija u području Temeljne sigurnosti na brodu, dodan je potpuno novi segment posvećen prevenciji i odgovoru na nasilje, uznemiravanje i seksualni napad na brodu.

Pomorci će tako tijekom obuke morati steći osnovno razumijevanje oblika i posljedica nasilja, uključujući i zlostavljanje temeljeno na spolu, kao i prepoznati uzroke koji do njega mogu dovesti – od stresa i izolacije do zloupotrebe alkohola i moći. Novi program uključuje i principe „trauma-informed“ pristupa, koji pomorcima omogućuje da na adekvatan način pruže podršku žrtvama i svjedocima incidenata.

Uz novi modul o prevenciji nasilja, izmijenjeni STCW Kodeks dodatno naglašava važnost timskog rada, učinkovite komunikacije i kontrole umora. Novi standardi prepoznaju umor i stres kao ozbiljne prijetnje sigurnosti na moru te potiču pomorce da nauče prepoznati i pravodobno reagirati na znakove iscrpljenosti kod sebe i članova posade

Osim sigurnosnih i tehničkih aspekata, nova obuka ima i širi cilj – stvaranje inkluzivne i sigurne brodske zajednice, u kojoj se svaki član posade osjeća poštovano i zaštićeno.

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) pozvala je države članice da nove odredbe počnu primjenjivati što je prije moguće, ne čekajući službeni datum stupanja na snagu. Nacionalne administracije, uključujući i hrvatsko Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI), morat će uskladiti svoje pravilnike o izobrazbi i osposobljavanju pomoraca s novim standardima.

Prema informacijama MMPI-ja, sve svjedodžbe Temeljne sigurnosti na brodu (STCW VI/1) izdane zaključno s datumom 31. prosinca 2025. godine od strane Republike Hrvatske ostaju valjane do datuma isteka. Time se pomorcima osigurava kontinuitet važenja postojećih svjedodžbi, bez potrebe za izvanrednim obnavljanjem prije stupanja na snagu novih pravila.

Više informacija i puni tekst IMO Rezolucije MSC.560(108) dostupan je na službenoj poveznici: RESOLUTION MSC.560(108)

EMSA izvješće otkriva: gotovo 80 posto nesreća uzrokovano ljudskim faktorom

By

-

09.10.2025.

0

StockCake-Safety Helmet Reflection_1759996579 — Foto: Ilustracija/StockCake

Izvješće za 2025. potvrđuje dugoročni pad teških havarija i smrtnih slučajeva, no upozorava da ljudska pogreška i dalje ostaje presudan čimbenik u većini pomorskih nesreća

Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) objavila je Godišnji pregled pomorskih nesreća i incidenata za 2025. godinu, koji obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2024. Prema podacima koje su dostavile države članice EU, tijekom 2024. godine zabilježeno je 2.659 pomorskih nesreća i incidenata, što je blagi pad u odnosu na 2023., ali i povećanje u usporedbi s 2022.

Ukupno je u posljednjih deset godina zabilježeno 26.751 događaj, s godišnjim prosjekom od 2.675 incidenata, što je gotovo jednako razdoblju prije pandemije. Broj vrlo ozbiljnih havarija – onih s gubitkom broda ili ljudskih života – nastavlja padati, pa je 2024. godine zabilježeno najmanje takvih slučajeva u posljednjem desetljeću, svega 51 vrlo ozbiljan incident.

U 2024. godini u nesrećama je sudjelovalo 2.864 broda, među kojima prednjače teretni brodovi (1.265) i putnički brodovi (625). Zanimljivo je da je broj službenih plovila i pomoćnih brodova bio iznad višegodišnjeg prosjeka, dok je broj ribarskih i putničkih plovila u padu.

Najveći broj nesreća dogodio se u Sjevernom Atlantiku (37%), zatim u Sredozemlju (29%), dok je Baltičko more činilo gotovo petinu svih slučajeva.

U izvještajnom razdoblju pokrenuto je 1.123 istraga, od kojih je 950 završeno javno dostupnim izvješćima. Broj novih istraga pada iz godine u godinu – 2024. ih je bilo samo 60, što je pad od trećine u odnosu na prethodnu godinu.

Smrtnost i ozljede također pokazuju trend smanjenja. Od 2015. do 2024. izgubljeno je 609 života, od čega su 78 posto bili članovi posade. Najčešći uzrok smrtnih slučajeva bile su padne ozljede, dok su kod samih brodova sudari ostali glavni uzrok nesreća. Tijekom istog razdoblja zabilježeno je 7.479 ozljeda, najčešće među posadama, povezane s fizičkim naporom i nespretnim pokretima u radu.

U 2024. godini 13 brodova je izgubljeno, dok je 785 oštećeno – 12 posto više nego 2023. godine. Broj brodova koji su morali zatražiti pomoć s obale porastao je na 779, a njih 370 moralo je biti odvučeno. Zabilježeno je i 48 slučajeva onečišćenja mora, što je pad od gotovo 13 posto.

Najvažniji zaključak izvješća odnosi se na ljudski faktor: čak 78,8 posto svih analiziranih nesreća povezano je s ljudskim djelovanjem ili ponašanjem. EMSA naglašava važnost daljnjeg ulaganja u obuku posada, nadzor sigurnosnih procedura i razvoj automatiziranih sustava potpore odlučivanju kako bi se broj incidenata dodatno smanjio.

150 godina od brodoloma jedrenjaka Stefano – Dubrovnik obilježava pomorsku priču koja je spojila tri kontinenta

By

-

09.10.2025.

0

o_30336646_1024 — Foto: Press DKD/Slobodna Dalmacija

Havarija jedrenjaka Stefano iz 1875. i danas povezuje hrvatske i australske obitelji kroz povijest, znanost i pomorsku tradiciju

Povodom obilježavanja 150. obljetnice havarije dubrovačko-riječkog jedrenjaka Stefano i pete godišnjice smrti fra Nikole Stanislava Novaka, OFM Cap. (1934.–2020.), prvog hrvatskog suradnika međunarodnih projekata o tom brodu, u Dubrovniku će se održati prigodno predavanje članova međunarodne Zaklade BSYF – Barque Stefano Foundation iz Pertha (Zapadna Australija), mr. sc. Silvije Batoš, prof., i Điva Bašića, prof.

Događanje, u organizaciji Međunarodne Zaklade Stefano, održat će se u srijedu, 8. listopada 2025., u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad u Dubrovniku, s početkom u 18:30 sati, piše Slobodna Dalmacija.

Profesorica Silvija Batoš održat će izlaganje pod naslovom “Bark Stefano, 1875.: Kronologija događaja i istraživanja”, dok će profesor Đivo Bašić govoriti o “Povijesti dubrovačkog pomorstva 1875. godine”. Oboje su ujedno i jedini hrvatski članovi međunarodne Zaklade Stefano.

Predavanje je posvećeno 150. obljetnici havarije veličanstvenog jedrenjaka Stefano, prvog u svojoj klasi “barque”, te ima za cilj upoznati javnost s jednom iznimno zanimljivom epizodom iz povijesti hrvatskog pomorstva. Taj događaj, i nakon stoljeća i pol, i dalje ima značajan odjek u znanstvenim i kulturnim krugovima diljem svijeta – od Hrvatske, preko Australije, pa sve do Sjedinjenih Američkih Država.

Brodolom jedrenjaka Stefano dogodio se u noći 27. listopada 1875. godine. O toj tragediji danas svjedoči zavjetna slika “Jessy”, koja se čuva u Muzeju Kapucinskog samostana i Biskupijskog svetišta Gospe od Milosrđa u Dubrovniku. Jedan od ključnih povijesnih dokumenata vezanih uz događaj je rukopis svećenika Stjepana Skurle iz 1876. godine, pohranjen u Znanstvenoj knjižnici Grada Dubrovnika. Taj rukopis, poznat kao The Manuscript, sadrži iskaze preživjelih pomoraca po njihovu povratku u domovinu, kao i pismo koje je kadet Miho Bačić poslao roditeljima iz Australije.

Skurlin rukopis napisan je talijanskim jezikom, tadašnjim lingua franca Sredozemlja, a 1920. godine u Americi ga je na engleski prevela Mihova supruga Angelina Bačić, profesorica. Obitelj Bačić imala je sedmero djece – šest kćeri i jednog sina – i živjela je u New Orleansu, gdje je jedna gradska ulica kasnije dobila ime po Mihu Bačiću, uglednom građaninu i kapetanu. Svako je dijete, u znak obiteljske tradicije, dobivalo kopiju prevedenog rukopisa o brodolomu Stefana.

Obiteljsku pomorsku baštinu nastavio je Mihov unuk, Gustave Rathe, koji je također postao pomorac te 1990. godine objavio knjigu posvećenu svome djedu – “The Wreck of the Barque Stefano Off the North West Coast of Australia in 1875” (Hesperian Press, Western Australia). Knjiga, kasnije prevedena i objavljena pod naslovom “Brodolom barka Stefano – kod Rta North West Cape u Australiji, godine 1875.”, danas je jedno od ključnih djela o tom brodolomu i njegovu povijesnom značenju.

Štrajkovi u Rotterdamu i Antwerpenu blokirali europsku pomorsku logistiku

By

-

09.10.2025.

0

containers — Foto: Ilustracija/StockCake

Operacije u najvećoj europskoj luci Rotterdam potpuno su zaustavljene nakon što su lučki radnici započeli 48-satni štrajk tražeći povećanje plaća. Štrajk je počeo u srijedu poslijepodne, a prema priopćenju nizozemskog sindikata FNV, obustava rada traje do petka u 15:15 sati.

Budući da štrajkaši imaju ključnu ulogu u osiguravanju kontejnera, njihova obustava rada praktički je zaustavila sve operacije u luci – nijedan se brod u Rotterdamu ne može ni ukrcavati ni iskrcavati. U luci kroz koju svakodnevno prolaze tisuće kontejnera, to znači produžene boravke plovila i sve duže redove za vez. Iz Lučke uprave potvrdili su da će doći do kašnjenja u obradi brodova, ali zasad je prerano procijeniti razmjere poremećaja.

Istovremeno, u susjednoj Belgiji lučki piloti u Antwerpenu i Brugesu nastavljaju s prosvjedima protiv vladine mirovinske reforme. Zbog ograničenog rada samo u uredovnom vremenu, broj obrađenih brodova pao je s uobičajenih 60–80 na tek 31 dnevno, a više od stotinu plovila čeka na ulazak ili izlazak iz luke.

Sindikat pilota Beroepsvereniging van Loodsen poručuje da je reforma mirovina nepravedna prema njihovom sektoru te da bi mogla umanjiti buduće naknade. Razgovori s vladom trenutačno su u zastoju, a obje strane čekaju nastavak pregovora.

Kombinacija štrajkova u Rotterdamu i Antwerpenu – dvjema najvažnijim pomorskim točkama Europe – već izaziva zabrinutost među brodarima i terminalima. Ako se situacija ne razriješi brzo, očekuje se lančani učinak na kontejnerske i energetske opskrbne lance diljem sjeverne Europe, uključujući odgode u isporukama i moguća preusmjeravanja brodova prema alternativnim lukama poput Hamburga i Bremena.

Nezakonita zapljena na otvorenom moru: slučaj Heroic Idun pred Međunarodnim sudom za pravo mora

By

-

08.10.2025.

0

crew-heroic-idun-detention.b10d1c.60c67a — Foto: Posada broda Heroic Idun u nigerijskom pritvoru (Izvor: The Maritime Executive)

Nedavno objavljena pravna tužba iznosi ozbiljne optužbe za zlostavljanje posade tankera Heroic Idun, koju su lokalne vlasti pritvorile u međunarodnim vodama, a zatim držale mjesecima bez ikakvih optužbi. U tužbi podnesenoj Međunarodnom sudu za pravo mora (ITLOS), država zastave tvrdi da su oružane snage Ekvatorske Gvineje nezakonito ukrcale brod i zlostavljale posadu, čime su prekršile njihova temeljna ljudska prava.

Dana 8. kolovoza 2022., Heroic Idun je plutao i čekao ukrcaj u blizini terminala Akpo, unutar nigerijske isključive gospodarske zone (EEZ). Te noći mu se približilo nepoznato plovilo koje je putem VHF-a kontaktiralo posadu, predstavljajući se kao ratni brod nigerijske mornarice. Nepoznato plovilo naredilo je Heroic Idunu da ga slijedi prema Bonny Fairway plutači ili će se u protivnom morati prisilno ukrcati na brod, piše The Maritime Executive.

Zbog straha od piratstva, zapovjednik je kontaktirao CSO-a, koji je preporučio da se plovilo tretira kao sigurnosna prijetnja. Zapovjednik je tada naredio polazak, te se Heroic Idun udaljio s pozicije u potrazi za sigurnošću. Nepoznato plovilo započelo je potjeru i više puta pokušalo izvršiti prisilni ukrcaj, no bez uspjeha; naknadno je potvrđeno da je riječ o nigerijskom ophodnom brodu Gongola.

Heroic Idun je zatim uplovio u isključivu gospodarsku zonu Ekvatorske Gvineje i nastavio plutati 10. kolovoza, čekajući daljnje upute za ukrcaj. Dok je još bio u međunarodnim vodama, prišao mu je ratni brod Captain David, koji je naredio tankeru da ga slijedi prema sidrištu Luba “radi istrage”.

Država zastave navodi da nikada nije bila obaviještena o presretanju i odvlačenju broda, koji je, prema međunarodnom pravu, pod jurisdikcijom Maršalovih Otoka dok se nalazi izvan 12-nautičke milje teritorijalnog mora.

Dana 14. kolovoza, zapovjednik i još četrnaest članova posade odvedeni su na kopno pod oružanom pratnjom. Dovedeni su u Malabo, gdje su ispitivani i pritvoreni u policijskoj postaji. Prema navodima iz tužbe Maršalovih Otoka, uvjeti u pritvoru bili su nehumani – pomorci su svjedočili premlaćivanjima drugih zatvorenika, uskraćeni su im hrana i pitka voda, sanitarni uvjeti bili su vrlo loši, a spavali su na podu, neki i bez madraca.

Na brodu je ostalo jedanaest članova posade koji su, unatoč nedostatku ljudi za minimalnu sigurnost, morali održavati sustave i spriječiti oštećenja plovila. Nadzirala ih je skupina od osam do deset pripadnika mornarice, za koje je posada tvrdila da su često bili pijani ili pod utjecajem droga.

Država zastave pokušala je intervenirati u slučaju nakon što je 26. kolovoza doznala za incident, no nije dobila nikakav odgovor. Posada Heroic Iduna ostala je zatočena bez optužbi te je bila podvrgnuta višestrukim ispitivanjima od strane nigerijskih, a ne ekvatorskogvinejskih vlasti, koje su željele saznati što je tanker radio kod platforme Akpo 8. kolovoza. Svi zahtjevi za pravnim zastupanjem bili su odbijeni.

Tijekom pritvora, pomorci su oboljeli od malarije, tifusa i gastroenteritisa, a mnogi su pokazivali znakove psihičke iscrpljenosti. Unatoč uplati „kazne” od 2 milijuna dolara koju je brodovlasnik platio kako bi oslobodio posadu, Ekvatorska Gvineja je dopustila nigerijskoj mornarici da preuzme brod i sve članove posade u sklopu neformalne ekstradicije. Dana 11. studenoga, protivno željama svih uključenih strana, brod i posada napustili su teritorijalne vode Ekvatorske Gvineje i prebačeni su na nigerijsko sidrište, gdje su bili pritvoreni pod optužbom za „lažno predstavljanje kao žrtve pomorskog kaznenog djela“ – rijetko primjenjiv zakon protiv piratstva. U svibnju 2023., brodovlasnik je platio dodatnih 15 milijuna dolara „odštete“ kako bi Nigerija pustila brod i posadu, nakon čega su konačno mogli napustiti zemlju.

„Ekvatorska Gvineja poduzela je mjere prisile protiv Heroic Iduna i njegove posade na otvorenom moru, uključujući prijetnju uporabom sile. Time je prekršila članak 92. Konvencije UN-a o pravu mora“, navodi se u podnesku Maršalovih Otoka. „Sve mjere koje je Ekvatorska Gvineja poduzela nakon nezakonitog postupanja na otvorenom moru bile su bez pravne osnove i stoga također nezakonite.“

Kao naknadu štete, država zastave traži povrat od 2 milijuna dolara „kazne“ plaćene ekvatorskogvinejskim vlastima, koja nije rezultirala oslobađanjem posade, te dodatno: 1 milijun dolara za troškove potpore posadi tijekom pritvora, 1,3 milijuna za operativne troškove broda, 15 milijuna dolara plaćenih Nigeriji za oslobađanje broda i posade, 1,1 milijun za repatrijaciju posade, 500.000 dolara za popravke broda, 20 milijuna za izgubljeni najam, 300.000 za dodatne ratne premije osiguranja te 650.000 dolara troškova pravnog postupka protiv Ekvatorske Gvineje. Osim toga, traži se odšteta od 2.000 dolara dnevno po članu posade za pretrpljene patnje – ukupno više od 40 milijuna dolara.

Saslušanja u ovom slučaju započinju ovoga tjedna i trajat će do sredine mjeseca.

Kako su brodski kontejneri oblikovali modernu povijest transporta