Kruzer AIDAnova, izgrađen 2018. godine u brodogradilištu Meyer Werft u Papenburgu u Njemačkoj, je prvi kruzer na LNG pogon u svijetu.
S dužinom od 337 metara i širinom od 42 metra, brod od 180.000 tona može primiti više od 6.600 putnika.
Kako je izgledala gradnja tog broda pogledajte u videu:
Nesreća u kojoj su sudjelovali tanker i tegljač dogodila se 11. siječnja na naftnom terminalu Valdez na Aljasci. Detalji nesreće objavljeni su 19. siječnja.
Tanker Polar Endeavor je nakon utovara trebao napustiti terminal, no tegljač Courageous ga je udario dok je manevrirao. Tanker ima pukotinu dugu 0,6 metara iznad vodene linije, a tegljač je također pretrpio štetu. Jedan član posade s tegljača je lakše ozlijeđen.
Tanker je ostao u Valdezu na popravku te je 18. siječnja krenuo u odredišnu luku Long Beach.
Kineska kompanija Oriental Energy sklopila je ugovore s brodogradilištem Jiangnan za izgradnju dva 93.000 m3 VLGC-a.
Isporuka brodova predviđena je za 2023. godinu.
Prošle godine brodogradilište Jiangnan je Oriental Energyu isporučilo dva 84.000 m3 VLGC-a.
Oriental Energy trenutno posjeduje flotu od 14 VLGC-a.
Predstavnik radnika Brodotrogira Damir Palada gostovao je u Newsroomu gdje je govorio o situaciji u kojoj se nalaze radnici Brodotrogira. Već dulje vrijeme Brodotrogir ima problema s isplatom plaća, unatoč tome što je predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao da su dana jamstva za sva brodogradilišta kako bi se izvukla iz krize; piše N1.
“U Brodotrogiru ljudi ne primaju plaću, već dva mjeseca 200 ljudi ne prima plaću od nas 300. DankoKončar bio je na sastanku s radnicima i objasnio da on nije gazda Brodotrogira, da je samo član Uprave. Mi tražimo od ministra gospodarstva, od Plenkovića i od bivšeg premijera, a sadašnjeg predsjednika da nam objasne tko je vlasnik Brodotrogira”, rekao je Palada. Kaže da sustav trenutno ne funkcionira, da vlada rasulo te da ljudi sami daju otkaze i odlaze jer ne primaju plaće. “I kad dobiju plaću, dobiju minimalac od 3500 kuna”, kazao je te dodao:
“Posla ima, imamo jednog Rusa koji je već šest godina u Brodotrogiru, a ništa se ne radi jer ljudi ne primaju plaću i nemaju morala za rad. Ova jamstva što su obećali za vrijeme izbora neka ispuni Plenković.”
Palada se osvrnuo i na stanje u Brodotrogiru kada je najavljena privatizacija te pojasnio da ni tada situacija nije bila puno bolja.
“Na početku priče je također bio kolaps, ali plaća je bila svakog 15. dana u mjesecu. Situacija nije bila bajna. Došao je Končar, svi su govorili da je spasitelj hrvatske brodogradnje.”
Traže konkretne mjere od Vlade
Palada je naveo i što točno radnici Brodotrogira žele od Vlade.
“Neka se Brodotrogiru pomogne s tim plaćama koje su ljudi zaradili i da se kaže ima li brodogradnje i nastavka proizvodnje. Ako nema, neka ljudima isplate otpremninu što po zakonu ide i neka ljudi završe na birou.”
Palada ne vidi svijetlu budućnost u Brodotrogiru.
“Moja prognoza je da ako do nove godine ne dođu jamstva, Brodotrogir se zatvara. Radnici će završiti na ulici, a tvrtka će se raspodijeliti. S obzirom na to da imovinskopravni odnosi nisu riješeni, a sudstvo slabo radi, trebalo bi te odnose riješiti”, kazao je Palada i dodao:
“Radnici se boje štrajka. To je najgori problem u ovoj državi. Traže svoju egzistenciju. Kad se 1990. išlo u rat, nitko nije tražio svoju egzistenciju, išli smo svi da bude bolje u Hrvatskoj, ali mi smo dočekali da nama bude najgore u državi.”
Istaknuo je i što smatra jednim od glavnih problema u Brodotrogiru.
“U Trogiru ima puno sestrinskih firmi koje izvlače novce i to tako da jedna firma duguje drugoj, druga duguje trećoj i nitko ništa ne plaća te se tako izvlače novci iz Brodotrogira. Mi smo za vrijeme koronavirusa radili cijelo vrijeme, dobivali smo od države poticaj i radnici se pitaju gdje je novac.”
Palada navodi na odnos s rukovoditeljima nije dobar.
Iz Vlade nema odgovora
“Rukovoditelji se toliko bahato ponašaju prema ljudima jer ljude zovu raditi za treću kooperantsku tvrtku koja radi male brodove od 50 metara, kad se napravi posao, potjeraju ih doma i kažu da nemaju plaću za tu firmu HBT-a. I ne zna se kad će biti.” Kaže da su odgovore o situaciji u Brodotrogiru tražili i od Vlade, ali ih nisu dobili.
“Pisali smo ministru Mariću, ministru Horvatu, predsjedniku Vlade i Sabora, a nitko nikad nije uzvratio niti na jednu poruku.”
Ministar Tomislav Ćorić komentirao je da je Brodotrogir privatna tvrtka.
“Da, privatna tvrtka, ali mi smo i prije toga upozoravali da nešto nije dobro u Brodotrogiru. Inspekcija rada je dolazila, nitko ništa nije našao jer to je malo jači sustav rada”, istaknuo je Palada. Dodao je da ne zna koji će točno sljedeći korak radnika biti ako ne dobiju nikakav odgovor.
“Ne znam što ćemo. Ljudi masovno napuštaju bez otpremnina, plaću čekaju, banke su im na vratu, krediti stižu na naplatu, a ljude nemaju od čega platiti. Ljudi su u ogromnim problemima.”
Rekao je da će on ići van Hrvatske ako se ostvare njegove crne prognoze.
“Završit ću s hrvatstvom, ispisat ću se i idem van. Na kraju moram iseliti iz države za koju sam ratovao da bi mogao preživjeti, barem u Hrvatskoj kad se vratim. U Hrvatskoj nema biznisa”, poručio je Palada.
Ruski cjevopolagač će, radi dovršetka izgradnje spornog plinovoda Sjevernog toka 2 između Rusije i Njemačke, bit pod sankcijama američke administracije, priopćilo je u ponedjeljak njemačko ministarstvo gospodarstva.
“Riječ je o proglašenju sankcija za ruski brod. Sa žaljenjem uzimamo na znanje tu vijest” – rekao je za AFP glasnogovornik ministarstva, potvrdivši informaciju njemačkog gospodarskog dnevnika Handelsblatta po kojoj će Washington u utorak službeno objaviti tu odluku; prenosi Otvoreno more.
Administracija Donalda Trumpa je ovih mjeseci zaredala s prijetnjama poduzećima koja sudjeluju u tom strateškom projektu koji popola financiraju ruski naftni div Gazprom i europske kompanije.
Plinovod Sjeverni tok 2, koji je po prvotnom planu trebao biti pušten u rad početkom 2020., trebao bi biti dvostruko većeg kapaciteta od nešto starijeg Sjevernog toka 1 i jamčiti sigurnu opskrbu zapadne Europe preko Baltičkog mora.
No protive mu se Sjedinjene Države i europske zemlje, poput Poljske, koje se boje europske ovisnosti o ruskom plinu koju bi Moskva mogla iskoristiti kao sredstvo političkog pritiska.
EKOLOŠKI AKTIVISTI ISHODILI OBUSTAVU GRADNJE SJEVERNOG TOKA 2
Ekološka aktivistička skupina Nabu objavila je u ponedjeljak da je uložila žalbu njemačkom regulatoru kako bi privremeno obustavila radove na plinovodu Sjeverni tok 2 u njemačkim vodama.
Krajem prošlog tjedna njemačka Federalna pomorska i hidrografska agencija (BSH) dala je zeleno svjetlo da se odmah nastavi s gradnjom kontroverznog plinovoda Sjevernog toka 2 u njemačkim vodama. Dosadašnja dozvola predviđala je nastavak gradnje od kraja svibnja.
Posljednja dionica plinovoda u njemačkim teritorijalnim vodama proteže uz rub zaštićenog ptičjeg rezervata i po ocjeni agencije “neće značajnije” utjecati na ptičje vrste jer su cijevi postavljene na velikoj dubini.
Da bi se zaštitile ptice, BSH je odredio da se u razdoblju od siječnja do svibnja radovi nakon maksimalno 30 dana prekidaju na 14 dana.
Aktivisti okupljeni u udruzi Nabu žalili su se danas na tu odluku agencije, čime su radovi na projektu automatski obustavljeni, potvrdio je BSH.
Gotovo dovršeni Sjeverni tok 2 trebao bi udvostručiti količinu ruskog prirodnog plina koji će kroz Baltičko more stizati u Njemačku i time joj osigurati opskrbu cjenovno prihvatljivim energentom u razdoblju postupnog odbacivanja ugljena i nuklearne energije.
Plinovod gradi konzorcij predviđen ruskim plinskim divom Gazpromom čiji su zapadni partneri njemački Uniper i BASF-ov Wintershall Dea, britansko-nizozemski Shell, austrijski OMV i francuski Engie.
Dovršetak projekta uključuje postavljanje cijevi na potezu dugom oko 150 kilometara, uključujući 30 kilometara u njemačkom ekonomskom pojasu i 120 kilometara u danskim vodama.
GAZPROM POTVRDIO PROBLEME U GRADNJI SJEVERNOG TOKA 2
Ruski proizvođač plina Gazprom potvrdio je probleme u gradnji plinovoda Sjeverni tok 2 u prospektu za izdanje euroobveznica, naznačivši da bi zbog političkog pritiska mogao biti prisiljen obustaviti ili otkazati projekt.
Gazpromove su dionice uvrštene u burzovnu kotaciju pa je prije ponude obveznica obavezan izvijestiti ulagače o svim potencijalnim rizicima, objašnjava Reuters.
U prospektu za izdanje euroobveznica, koji je Reuters dobio na uvid, kompanija napominje da postoji rizik da bi projekt plinovoda Sjeverni tok 2 mogao biti suspendiran ili otkazan zbog političkog pritiska.
“U iznimnim okolnostima, uključujući politički pritisak, takve promjene mogu rezultirati obustavom ili napuštanjem projekta”, dodao je Gazprom.
Bude li Sjeverni tok 2 obustavljen ili otkazan, kompanija bi se mogla suočiti s financijskim zahtjevima izvođača, navodi se u prospektu.
“Od nas bi se mogle tražiti naknade, uključujući odštete, penalitete, naknade za otkazivanje i druge slične isplate. Možda će se tražiti i da knjižimo značajne rezervacije za otpise vezane za naša ulaganja”, objašnjavaju u prospektu.
Cjevovod vrijedan 11 milijardi dolara trebao bi povezati Rusiju i Njemačku i udvostručiti postojeće godišnje kapacitete Sjevernog toka na 110 milijardi prostornih metara a postao je točka spoticanja u odnosima Moskve i Washingtona, koji mu je uveo sankcije.
Gradnja je obustavljena krajem 2019. godine nakon što je glavna tvrtka za postavljanje cijevi Allseas odustala od angažmana, strahujući od sankcija. Radovi su nastavljeni u prosincu prošle godine kada su u njemačkim vodama postavljene cijevi na potezu dugom 2,6 kilometara.
SAD nastoji blokirati cjevovod kako bi povećao prodaju vlastitog ukapljenog prirodnog plina u Europi i ovog su tjedna uveli sankcije ruskom brodu Fortuna, koji je trebao odraditi veliki dio posla u postavljanju cijevi na preostalim dionicama.
Moskva tvrdi da je projekt isključivo komercijalan i Njemačka ga još uvijek podupire, ali se ponovo našla pod pritiskom nakon što je u ponedjeljak po povratku u Rusiju uhićen kritičar Kremlja Aleksej Navaljni, koji se u Njemačkoj liječio od posljedica trovanja, objašnjava Reuters.
Kineska kompanija Zhonggu Logistics najavila je plan odabira domaćeg brodogradilišta za izgradnju dvanaest 4.6000 teu kontejneraša.
U ugovoru će također biti mogućnost narudžbe još šest brodova istog tipa. Ukupna vrijednost ugovora bit će oko 695 milijuna dolara.
Očekuje se da će brodovi biti isporučeni u sljedeće 2-4 godine i ploviti na domaćem teritoriju.
Iz kompanije navode da će uskoro započeti detaljne pregovore o narudžbi s brodogradilištem.
Podaci Alphaliner-a pokazuju da Zhonggu Logistics upravlja flotom od 116 brodova ukupnog kapaciteta 171.459 teu.
Singapur će do kraja siječnja cijepiti protiv Covid-19 preko 10 000 osoba koje rade u pomorskom sektoru. To je dio nacionalne strategije cijepljenja protiv Covid-19, kako bi se zaštitilo osoblje na fronti i članovi njihovih obitelji, kao i stanovnici koji žive u Singapuru.
Osoblje koje će se cijepiti uključuje lučke radnike, pilote, pomorske nadzornike i sve ostalo osoblje koje radi na brodovima i u lukama u Singapuru. Prema pomorskoj i lučkoj upravi Singapura (MPA) ovog tjedna je zaprimljeno oko 6.000 prijava za cijepljenje.
Zbog navodne bolje zaštite koju pruža cijepljenje, osoblje koje je završilo cjeloviti postupak cijepljenja bit će podvrgnuto manjem broju testiranja. Ubuduće, oni koji su trenutno na sedmodnevnom rutinskom testiranju testirat će se svakih 14 dana, a oni koji su trenutno na 14-dnevnom testiranju – testirat će se jednom mjesečno.
Kako je Singapur preuzeo vodeću ulogu, Međunarodna brodarska komora (ICS) sada poziva ostale vlade da pomorcima i pomorskim radnicima daju prednost pri cijepljenju te da pomorce odrede kao ključne radnike, kako bi se izbjeglo ponavljanje 2020. godine i krize sa smjenom posade.
Guy Platten, glavni tajnik ICS-a, komentirao je: „Prednosti cijepljenja onih koji su odgovorni za transport cjepiva širom svijeta trebale bi biti očite. Vlade moraju klasificirati pomorce kao ključne radnike i dati im prioritetni pristup cjepivu, jer nemogućnost smjene posada s brodova riskira prolazak kritičnog medicinskog materijala potrebnog za globalno cijepljenje.“
„Ako želimo održati globalnu trgovinu, pomorci ne smiju biti smješteni na začelje reda za cijepljenje. Vlade neće moći cijepiti ostatak svojih građana bez brodarske industrije ili, što je najvažnije, naših pomoraca.” – dodao je Platten.
Shandong Shipping sklopio je brodograđevne ugovore s Dalian Shipbuilding Industry (DSIC) za izgradnju dva 85.000 dwt kamsarmax bulk carriera.
Narudžba novogradnja dolazi nakon što su China Shipbuilding Group i Shandong Shipping Group potpisali sporazum o strateškoj suradnji u prosincu.
Isporuka plovila predviđena je za 2023. godinu.
Podaci VesselsValue pokazuju da Shandong Shipping trenutno posjeduje flotu od 19 brodova, a još 16 brodova je naručeno.
Vlada je usvojila Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma Hramina.
Usvajanjem ove Odluke, trgovačkom društvu Marina Hramina d.o.o., kao ovlašteniku koncesije, produžuje se rok za investicijsko ulaganje za dodatnih 36 mjeseci.
Produženje roka odobrava se zbog značajnog pada poslovnih aktivnosti uzrokovanih pandemijom virusa Covid 19, kao i zbog nemogućnosti ispunjenja preuzetih ugovornih obaveza.
Usvajanje ove Odluke ne mijenja datum isteka koncesije, odnosno ne produžuje rok na koji je dana koncesija, dok iznos naknade za koncesiju ostaje isti.
Jesu li naručitelji Uljanikove novogradnje 526 iz kuvajtske kompanije Livestock Transport & Trading ujedno i zadnja i jedina šansa da brod za prijevoz stoke u dogledno vrijeme bude dovršen, te s navoza na Otoku konačno sklizne u more? Ovlašteni zastupnik te kompanije, ugledni pomorski konzultant Vlado Brničević tvrdi da je to tako, da su Kuvajćani potencijalno zainteresirani za kupnju gotovog broda, ali i da je vremena za eventualno sklapanje tog posla sve manje; piše Glas Istre.
– Dobra vijest je da potencijalni kupac za ovaj brod postoji i da je to, prema svemu sudeći, jedini potencijalni kupac za taj brod specijalne namjene. S druge strane, imamo tvrtku Uljanik Brodogradnja 1856 u nastajanju kojoj je to jedini potencijalni posao s kojim bi mogli ponovno pokrenuti proizvodnju. Malo lošija vijest je da je vremena za ugovaranje tog posla sve manje jer će Kuvajćani, ako ga ne uspiju zaključiti do 15. veljače, odustati i brod sličnih karakteristika ugovoriti u Kini, o čemu putem brokera već pregovaraju s tamošnjim brodogradilištima, kazao nam je Brničević.
Pojednostavljeno, Kuvajćani bi željeli kupiti brod koji su u Puli naručili prije punih šest godina i koji je projektiran prema njihovim potrebama, ali ga nisu više spremni čekati. Radi se o kompaniji koja se bavi uvozom žive stoke iz Australije i kojoj su zbog porasta obima poslova potrebni specijalni brodovi koji zadovoljavaju sve više standarde koji se za tu vrstu trgovine postavljaju u toj zemlji. Kuvajćani su nakon propasti posla s Uljanikom od australskog Wellarda kupili brod sličnih karakteristika Ocean Shearer te trenutno u floti imaju dva broda, no jedan od njih je starije proizvodnje i više ne udovoljava strogim australskim propisima. Kuvajćanima dakle hitno treba još jedan specijalni brod, ali ne zanima ih sudjelovanje u dražbi, niti kupnja trupa na navozu.
