Posebna je veza pomoraca i crkvice svete Marije od milosti, poznatije kao Gospa od Danača. Kad brodovi prolaze pokraj grada pozdravljaju sirenama, a sestre franjevke odgovaraju zvonjavom zvona. To je običaj još od 17. stoljeća; piše HRT.
– Kada bi naši brodovi Atlantske plovidbe došli blizu vidjeli bismo natpis “volimo vas”, “pozdravljamo vas”, “Gospa od Danača na brodu”, a mi onda zvonimo. To je jedna uzajamna povezanost koja traje i dan danas, rekla je sestra Katica Dabo, tajnica Družbe sestara franjevki od Bezgrešnog začeća iz Dubrovnika.
Kao znak zahvalnosti zbog zaštite u olujnim morima, generacije pomoraca darivali su srebrne zavjetne pločice. Privrženost je ostala ista, a s dalekih oceana danas komuniciraju e-mailom.
– Lijepo je to i impresivno. Čuvamo ih u našoj arhivi. To su prava čudesa. Pisali su što sve prolaze na morima i oceanima, a i da osjete zagovor Gospe od Danača. Imamo priliku puno puta vidjeti kako im je na ovoj punti od Danača kada udaraju orkansko jugo i valovi. Ne možemo stajati blizu od mora i soli, kaže sestra Katica Dabo.
Zanimljiva je povijesna važnost ovog prostora. Dubrovačka Republika na Dančama je 1457. sagradila prvi lazaret za smještaj okuženih, a u sklopu njega i crkvicu.
Foto: HRT
– Mene uvijek dira podatak iz arhive da se ovdje sagradila crkvica svete Marije. Siromasi koji su ovdje umrli od kuge, da ne umru kao stoka, sahranjeni su na sveto mjesto, a o njihovim dušama postoji spomen, dodaje sestra Katica Dabo.
Stoljećima je crkvica bila na udaru mora i soli, pa treba obnovu. Potrebno je zaštititi dvije neprocjenjive umjetnine – poliptih Lovra Dobričevića iz 1465. godine i triptih Nikole Božidarevića iz 1517.
– To su dvije jako vrijedne umjetnine od nacionalne važnosti. Mi smo čuvarice tih umjetnina i zato nam je stalo da ih ostavimo budućim generacijama. Radovi su nužni što prije, u interesu očuvanja umjetnina koje imamo, rekla je sestra Darija Jovanović, vrhovna poglavarica Družbe sestara franjevki od Bezgrešnog začeća iz Dubrovnika.
Sestre su u okviru programa zaštite i očuvanja nepokretnih dobara Ministarstva kulture osigurale novac za prvu fazu sanacije unutrašnjosti crkve.
Darija Jovanović, vrhovna poglavarica Družbe sestara franjevki od Bezgrešnog začeća iz Dubrovnika, kaže kako se nadaju novim sredstvima “jer je zaista potrebno u drugoj fazi odstraniti cijelu žbuku budući da je u lošem stanju”. Dodala je da su potrebni i drugi radovi koji uključuju i promjenu elektroinstalacija, jer su sadašnje stare i derutne.
Zamjenica Primorsko-goranskog župana Marina Medarić redovitu konferenciju za novinare otvorila je informacijom o osiguranim sredstvima za veliku lučku investiciju u Gradu Krku.
Naime, kako je istaknula, Županijska lučka uprava Krk prijavila je na natječaj Ministarstva poljoprivrede projekt Ribarske luke, a u petak je potvrđeno da je resorno ministarstvo odobrilo preko 37 milijuna kuna za realizaciju te do sada najveće investicije u akvatoriju otoka Krka; prenosi Morski.hr.
Projekt predviđa produljenje ribarskog mula za 200 metara i proširenje na 12 metara čime će se osigurati dovoljni kapaciteti i sigurno privezište za ribarske brodove, ali i za komunalne kao i nautičke vezove.
Kompanija MSC Cruises najavljuje ponovnu plovidbu MSC Grandiose 24. siječnja.
Tijekom božićno-novogodišnjeg razdoblja, krstarenje sa sjedištem u Italiji privremeno je obustavljeno zbog restriktivnih mjera povezanih s kretanjem ljudi unutar zemlje koje su postavile lokalne vlasti.
Nakon najnovije uredbe koju je izdala talijanska vlada i ažuriranih zdravstvenih mjera, brod će nastaviti s planiranim tjednim krstarenjima polazeći svake nedjelje iz Genove u Italiji s pristajanjima u talijanskim lukama Civitavecchia, Napulj, Palermo, kao i Valletta na Malti.
U petak je posada helikoptera Jayhawk iz zračne stanice Clearwater pomogla vlastima Turaka i Caicosa da pronađu migrantski brod sa 159 ljudi oko 13 kilometara istočno od otoka West Caicos-a.
Brod se nasukao na greben. Dok je zrakoplovna posada ostala na mjestu događaja, lokalni službenici su spasili sve ljude sa broda i odveli ih na sigurno. Operacija je trajala nekoliko sati, a brodovi u blizini su se također dobrovoljno uključili kako bi smjestili sve preživjele.
Foto: The Maritime Executive; Image courtesy Turks & Caicos Police
Primjetivši kako je migrantski brod bilo pretrpan, zrakoplovna posada Obalne straže pretražila je područje kako bi bila sigurna da nitko od putnika nije ispao s broda. Unatoč riziku nisu zabilježene ozljede ili smrtni slučajevi.
Vjeruje se da su migranti došli s Haitija, a lokalne imigracijske vlasti su ih privele.
Foto: The Maritime Executive; Image courtesy Turks & Caicos Police
“Bez obzira na svrhu putovanja i namjeru onih koji su se nalazili na brodu, njihov je brod udario u greben uzrokujući štetu brodu i bila im je potrebna pomoć. Kao odgovor, mnogi su se ljudi uključili kako bi uspješno spasili sve na brodu; pokazujući hrabrost, humanost i profesionalnost. Svi koji su bili uključeni zaslužuju velike zasluge.” – rekao je policijski službenik Trevor Botting.
Pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture kap. Siniša Orlić sudjelovao je u Rijeci na potpisivanju ugovora za radove dogradnje luke Mrtvaška na otoku Lošinju. Ugovor vrijedan 57 milijuna kuna potpisali su ravnatelj Županijske lučke uprave Mali Lošinj, Filip Balija i predstavnik izvođača radova, tvrtki Texo Molior iz Cavtata i Impresa Construzioni Mentucci iz Italije, Antonio Deranja.
Potpisivanju ugovora prisustvovali su i župan Primorsko-goranske županije, Zlatko Komadina, v.d. ravnateljica Uprave za pomorstvo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Nina Perko, gradonačelnica Malog Lošinja, Ana Kučić, pročelnica UO za pomorsko dobro, promet i veze, Nada Milošević i predsjednik UV ŽLU Mali Lošinj, Loris Rak.
Projekt ”Dogradnje luke otvorene za javni promet Mrtvaška na otoku Lošinju” najveći je projekt izgradnje luke u Primorsko-goranskoj županiji, koji se sufinancira s bespovratnih 81 milijun kuna iz europskog Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a cilj mu je proširenje i povećanje kapaciteta u luci, smanjenje vremena putovanja, povećanje sigurnosti pomorskog prometa i bolja povezanost otoka Lošinja s Dalmacijom i susjednim otocima Pagom i Rabom.
‘Ministarstvo mora, prometa i infrstrukture tokom zadnjih godina ulaže velika sredstva u razvoj lučke infrastrukture.”, istaknuo je pomoćnik ministra Orlić.
Župan Komadina se nadovezao i naglasio kako je ovaj projekt nastavak velikog investicijskog ciklusa u lučku infrastrukturu te je tom prilikom zahvalio resornom ministarstvu što je podržalo dosadašnje projekte koje su lučke uprave na vrijeme pripremile kako bi spremni dočekali mogućnost povlačenja europskog novca.
Projektom izgradnje luke Mrtvaška predviđena je izgradnja 105 metara lukobrana s dvije trajektne rampe za prihvat brodova u međunarodnom i domaćem prometu, a u produžetku lokobrana i trajektne rampe planira se izgraditi operativna zaravan dužine 100 metara za prihvat brzobrodske linije i gospodarskih brodica. U nastavku operativne zaravni omogućit će se prihvat stalnog veza za stanovništvo otoka Ilovika.
Završetak svih radova očekuje se potkraj 2023. godine.
U vapnenačkim naslagama na području Solnhofena, općine u njemačkoj saveznoj državi Bavarskoj otprije poznate po ostacima iz razdoblja jure, međunarodni tim paleontologa nedavno je otkrio sjajno očuvan fosil morskog psa.
Gigantska riba živjela je prije otprilike stotinu i pedeset milijuna godina, u vrijeme kad je današnja Njemačka bila veliko otočje u plitkome tropskom moru te se nalazila bliže ekvatoru; piše Povijest.hr. Asteracanthus ornatissimus, kako je vrsta nazvana, pripadao je porodici hibodonta, predaka današnjih morskih pasa i raža koji su se pojavili koncem devona, da bi izumrli prije šezdeset i šest milijuna godina.
“Te su životinje bile dugačke između nekoliko centimetara i tri metra. Sudeći po ostacima kralježnice, Asteracanthus ornatissimus bio je jedan od najvećih pripadnika roda, štoviše, jedna od najvećih riba svoga vremena. U usporedbi s njim, veliki bijeli morski pas, vladar današnjih dubina, doima se poput patuljka”, ispričao je voditelj istraživanja Sebastian Stumpf, paleontolog sa Sveučilišta u Beču. “Leđne peraje bile su mu vrlo snažne, što ga je činilo odličnim plivačem, a uz to je bio obraren trokutastim zubima oštrim poput britve, savršenim za komadanje plijena. Zbog svih tih karakteristika, bio je ubojit predator. Kad bi napao, smrt nije nastupala brzo: žrtvi bi prvo pojeo peraje i rep, da ne može pobjeći, a potom se polako gostio ostatkom”.
Vrstu je, još prije 180 godina, na osnovu pronađenog dijela leđne peraje opisao švicarsko-američki prirodoslovac Luis Agassiz, no kompletan kostur pronađen je tek sada.
Teretni brod argentinske mornarice Ara Canal Beagle spremao se isploviti za ekspediciju na Antarktiku kako bi opskrbio istraživačke stanice, ali plovidba je morala biti odgođena nakon što se 13. siječnja dogodio požar.
Požar je započeo u časničkoj kabini i proširio se na drugu kabinu koja se koristila kao spremište za madrace i ostale brodske potrepštine.
Posada je požar ubrzo ugasila. Brod je bio vezan u Buenos Airesu, a od 18. siječnja je usidren. Požar je uzrokovao električni kvar.
Početak ove godine na plinskom tržištu Europe obilježila su tri događaja koja bi mogla značiti prekretnicu u opskrbi tim energentom jugoistočne Euope, ali i cijelog europskog kontinenta.
Za Hrvatsku je, naravno, najvažniji događaj u tom kontekstu početak rada LNG terminala na Krku, čime su i istočna i središnja Europa, koje ovise uglavnom o ruskim dobavljačima, dobile alternativni pravac dobave plina; piše Večernji List.
Hrvatska godišnja potrošnja plina iznosi oko tri milijarde kubnih metara, do prije nekoliko godina većinu je tih potreba zadovoljavala vlastitom proizvodnjom, a sad većinu tog plina dobiva od ruskog Gazproma. Kapacitet LNG terminala u Omišlju je pak 2,6 milijardi kubnih metara plina godišnje, a svi kapaciteti su već zakupljeni za sljedeće tri plinske godine. Jedan od zakupaca su i Mađari.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je u Gospođincima kod Žablja pustio u rad magistralni plinovod Balkanski tok kojim se ruski plin doprema u Srbiju preko Turske i Bugarske.
– Ovo je od presudnog značaja za dalji razvoj Srbije. Ovo je za nas od ogromnog značaja, za industriju i napredak srpske privrede i za sve stanovnike naše zemlje – kazao je tom prigodom Vučić i dodao da je Srbija tim plinovodom osigurala energetsku stabilnost i sigurnost te da se plin preko tog plinovoda nabavlja po cijeni do 155 dolara za tisuću kubnih metara, uz puno niže troškove transporta. Vučić je objasnio da će preko plinovoda kroz Srbiju plin ići u Mađarsku i BiH, a da je moguće da ide i prema drugim zemljama. Balkanski tok dio je plinovoda Turski tok, projekt ruskog Gazproma i turskog Botasa, koji bi trebao osigurati stabilnu opsrkbu plinom južne i jugoistočne Europe. Plinovod je dug 930 kilometara s kapacitetom od 31,5 milijardi kubnih metara godišnje.
Potpuna diversifikacija Prvi krak preko Crnog mora prolazi kroz Tursku, a drugi krak ide prema Bugarskoj, Srbiji i Mađarskoj. Kapacitet svakog kraka je 15,75 milijardi kubnih metara plina, a ta količina energije dovoljna je da zadovolji potrebe 15 milijuna srednje velikih domaćinstava. Treći plinski događaj zbio se u noći posljednjeg dana 2020. u Bugarskoj kada je u smjeru te zemlje preko Turske počela isporuka plina iz Azerbajdžana. Radi se o plinovodu TAP (Transjadranski plinovod), a bugarski premijer Bojko Borisov na Novu godinu obišao je jednu kompresorsku stanicu tog plinovoda na grčkoj granici. – Od danas vlada potpuna diversifikacija! – kazao je Borisov. A to je značilo da Bugarska više nije ovisna samo o ruskom plinu, odnosno da je okončan Gazpromov monopol na tamošnjem tržištu.
TAP ima kapacitet od deset milijardi kubnih metara godišnje, od toga će osam milijardi ići u Italiju koja je glavni kupac azerbajdžanskog zemnog plina u Europskoj uniji. Ekonomski analitičar Deutsche Wellea Anderej Gurkov u svojoj analizi triju spomenutih plinskih događaja s početka ove godine među ostalim navodi da je zbog povećane konkurencije izvjesno da će cijena ruskog plina pasti. Pojašnjava da je za Gazprom Italija, nakon Njemačke, drugo najvažnije tržište u EU. U 2019. je ruski koncern u Italiju distribuirao 22,1 milijardu kubnih metara. Gurkov navodi da bi teoretski, nakon pokretanja plinovoda TAP-a, potražnja za plinom iz Rusije mogla pasti za trećinu. Gurkov za Hrvatsku navodi da ona sad zapravo na tržištu nastupa i kao izvoznik ukapljenog plina prema Mađarskoj ili Ukrajini. Najveći kupci ruskog plina u jugoistočnoj Europi su u 2019., po Gazpromovim navodima, bile Hrvatska (2,82 milijarde kubnih metara), Grčka (2,41 milijarda kubnih metara) i Bugarska (2,39 milijardi kubnih metara), a četvrta je bila Srbija s 2,13 milijardi kubnih metara. Analitičar DW-a navodi i da bi teoretski Hrvatska zbog LNG terminala mogla preko noći gotovo potpuno raskinuti suradnju s Gazpromom, ali taj scenarij nije realan.
Gurkov prognozira da Gazprom ubuduće u Hrvatskoj očekuje stvarna tržišna utakmica, a to bi moglo utjecati na pad cijena plina, i to ne samo na hrvatskom tržištu. Znatan dio plina iz LNG terminala na Krku, možda i najveći dio, neće ostati u Hrvatskoj, već će ići u izvoz. Očekuje se da će najveći dio izvezenog plina kupiti Mađarska, ali i Ukrajina bi mogla biti potencijalni kupac. Po navodima ruske novinske agencije Interfax, cijena ruskog plina past će s 240 dolara za tisuću kubnih metara na 155 dolara. Time će i ruski plin postati konkurentniji na tržištu, navodi Gurkov i podsjeća da Gazprom još nije ispunio strateški zadatak koji je ta tvrtka dobila od Kremlja – da potpuno prekine dostavu plina odnosno tranzit preko Ukrajine. Iako neki na osnovi događaja od početka ove godine koriste termin balkanski plinski rat, umirovljeni redoviti profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Igor Dekanić kaže da bi on bio oprezan s tim nazivom i da se radi o tržišnoj konkurenciji. A ključnu ulogu u tome ima hrvatski LNG teminal.
Čim je proradio LNG terminal u Hrvatskoj ili je bio blizu puštanja u pogon, očigledno je da su odmah isporučitelji plina s druge strane počeli raditi na doradi pravaca isporuke plina. Hrvatska proizvodnja pada – LNG terminal u Hrvatskoj nije više priča, to je bio 30 godina, sad je realiziran i odmah su drugi konkurenti počeli govoriti ili najavljivati realizaciju dobave svojih pravaca. To je dobro za Europu, južnu Europu i Balkan. No kod nas je navika da odmah pitamo za cijenu i znači li to pojeftinjenje plina. A to će ovisiti o kretanjima na tržištu. Bude li viška plina, onda će pojeftiniti, a budemo li imali zime kao što je ova da mjesec i pol nema sunca pa su sve solarne elektrane izvan pogona, onda će taj plin biti skuplji – smatra Dekanić. Dekanić kaže da sve ovisi o tržištu energije, ali i da sve ovo pokazuje da se zbivaju neke dobre stvari za buduću opskrbu plinom južne Europe a time i Hrvatske. Hrvatska proizvodnja plina, napominje Dekanić, je pri kraju i stoga je baš dobro da dolaze novi opskrbni pravci.
Kontejnerskom brodu Dusseldorf Express prišao je gumeni čamac 9. siječnja, dok je brod driftao kod Cartagene, čekajući odobrenje za ulazak u luku.
Čamac je uočen te su vlasti obaviještene. Na brodu je pronađeno pet slijepih putnika, a u međuvremenu je u kontejnerima pronađen 51 paket koji je sadržavao ukupno 1539 kilograma kokaina visoke čistoće, plus 5 kilograma amfetamina.
Brod je pristao u Cartageni istog dana, napustio je luku 10. siječnja i krenuo prema Maroku.
Još nema dokaza koji bi ukazivali na to da su članovi posade umiješani u prijevoz droge; Dusseldorf Express je napustio Cartagenu prema rasporedu.
U zadnje vrijeme piše se o slučajevima kršenja osnovnih ljudska prava pomoraca. Mnogi pomorci mjesecima su na čekanju jer je Kina odbila pustiti na istovar brodove koji prevoze australski ugljen.
Nedavno su kineske vlasti odbile pružiti medicinsku pomoć ruskom pomorcu, a sada se pojavio novi slučaj kada je Kina još jednom uskratila medicinsku pomoć bolesnom pomorcu. Kapetan Tymur Rudov je objavio video na svom Youtube kanalu kako bi privukao svjetsku pažnju i ukazao na kršenje ljudskih prava pomoraca u Kini. Kapetan Tymur otkrio je da upravitelj stroja povraća krv i da mu je prijeko potrebna medicinska pomoć koju kineske vlasti ne dozvoljavaju.
Kapetan je tražio hitnu medicinsku pomoć na što mu je rečeno da se upravitelj stroja ne može iskrcati s broda dok se ne dobiju dozvole. Zanimljivo je da je riječ o kineskom državljaninu.
Hitna pomoć konačno je stigla nakon 12 sati, bolesnik je trebao biti prebačen u bolnicu, ali mu nije bilo dopušteno ući; već je liječnik izašao iz bolnice i pružio osnovnu prvu pomoć pomorcu te je nakon toga vraćen na brod.
Kad je kapetan zatražio da se bolesni pomorac hitno iskrca s broda kako bi mu se omogućila bolja medicinsku pomoć, dobio je odgovor da još nije odlučeno može li se iskrcati ili ne.
