Specijalne snage grčke mornarice nasilno su sletjele na ruski teretni brod Adler u Sredozemnom moru, objavljuju u srijedu 13. siječnja, grčki mediji, a prenose ruski.
Prema njihovim informacijama, grčka vojska pretpostavljala je da brod može prevoziti oružje koje Rusija šalje u Libiju. Grčki brod počeo je slijediti Adler, a onda su se specijalne postrojbe grčke mornarice iskrcale na brod radi provjere; piše Geopolitika News. Navodi se kako je posada Adlera pristala na provjeru broda, a da grčki vojnici nisu uspjeli pronaći ništa zabranjeno ili sumnjivo te se “s tim u vezi, incident može smatrati riješenim”.
Misija EU na Twitteru je ovu akciju nazvala “prijateljskim” pregledom plovila u sklopu operacije IRINI, čiji je cilj zaustaviti ilegalne isporuke oružja u Libiju.
Podsjećamo: zapovjednik Glavnog stožera ruske vojske, general Valerij Gerasimov, krajem prosinca 2020. najavio je jačanje „proturuskog fokusa aktivnosti i provokativnih poteza NATO snaga“, dok je zamjenik ruskog ministra obrane general-bojnik Alexander Fomin upozorio da bi to moglo dovesti do ozbiljnih incidenata. Takve izjave ruskih vojnih i političkih dužnosnika ne čude s obzirom da je u prosincu objavljeno strateško izvješće „NATO 2030: Jedinstvo u novom dobu“, u kojem je Rusija ponovno optužena za “agresivnu politiku”.
Što se tiče operacije IRINI koju provodi EU u skladu s odobrenjem UN-a, a odnosi se na sprječavanje šverca oružja u Libiju koja je pod međunarodnim oružanim embargom, ne tako davno pisali smo o incidentu u kojem su se njemački vojnici s fregate Hamburg iskrcali na turski teretni brod koji je plovio prema Libiji – u namjeri pronalaska oružja. To je izazvalo veliki diplomatski incident na relaciji Ankara-Bruxelles. Pretpostavljamo kako se ovaj najnoviji potez grčke vojske prema ruskom teretnom brodu neće previše svidjeti niti službenoj Moskvi.
Izgradnja kruzera nastavlja se na postojećim projektima, a također započinju radovi na narudžbama nekih od glavnih linija za krstarenje. Iako su rokovi gradnje i datumi isporuke produženi, u devet mjeseci otkako je industrija u pauzi nisu otkazane velike narudžbe kruzera.
Fincantieri, koji je krajem 2020. isporučio tri nova kruzera, krajem tjedna je isplovio jedan od kruzera koji se gradio u Italiji. Silver Dawn, koji se gradio za Silversea Cruises od Royal Caribbean Group-a, napustio je suhi vez brodogradilišta Fincantieri u talijanskoj Anconi. Tijekom sljedećih deset mjeseci brodogradilište će izvršiti unutarnje opremanje broda koji će moći primiti 598 putnika u 298 apartmana s pogledom na ocean.
Predviđeno da se isporuči u studenom 2021. godine, Silver Dawn je treći sestrinski brod iz serije klase Muse i dio je dugoročnog plana za rast luksuzne flote. Prvi od brodova, Silver Muse, izgrađen je u brodogradilištu Fincantieri i isporučen u travnju 2017. Drugi brod, Silver Moon, isporučen je u Anconi u listopadu 2020. godine i trenutno je među kruzerima koji još nisu aktivni.
Foto: The Maritime Executive
„Na temelju vrlo uspješnog dizajna Silver Muse, Silver Dawn je četvrti brod koji smo izgradili za Silversea. Za brodograditelja ne može biti bolje priznanje nego ono od zahtjevnog i prestižnog vlasnika koji inovacije pozdravlja s oduševljenjem” – rekao je Luigi Matarazzo iz Fincantierija te dodao kako su izuzetno ponosni što slave porinuće ovog broda.
Nastavljaju se radovi i na drugim kruzerima koje planiraju isporučiti 2021. godine. Među tim brodovima je i drugi kruzer za Virgin Voyages, kao i dodatni sestrinski brod za Vikinga. U listopadu je završen i novi Rotterdam za Holland America Line i trebao bi biti isporučen sredinom 2021. godine. Očekuje se da će MSC Cruises isporučiti i svoj novi kruzer MSC Seashore, koji je proširena verzija MSC Seaside, predstavljenog u prosincu 2017. godine.
Foto: The Maritime Executive, Holland America Line
U Finskoj, u Meyer Turkuu, su isto ovog tjedna započeli radovi na novim velikim kruzerima koji se grade za Carnival Cruise Line, Carnival Celebration. To brodogradilište je nedavno Carnivalu isporučilo Mardi Gras, prvi kruzer na LNG pogon.
U brodogradilištu Meyer se radi na još jednom kruzeru temeljenom na istom dizajnu, koji je ujedno drugi LNG kruzer; a gradi se za Costa Cruises. Costa Toscana trebala bi započeti s plovidbom u prosincu 2021. godine, krećući iz Santosa u Brazilu. U ljeto 2022. godine trebao bi krstariti Mediteranom.
Brodogradilišta su uspješno surađivala s linijama za krstarenje, a vrijednost narudžbi se procjenjuje na više od 60 milijardi dolara te se procjenjuje da će izgradnje trajati do 2027. godine.
Kompanija MSC Cruises otkrila je program za ljeto 2022. godine koji obuhvaća 124 luke, 47 zemalja i 83 itinerera. Deset brodova plovit će Mediteranom, a od hrvatskih luka, program uključuje uplovljavanje u Dubrovnik i Split.
MSC Cruises je otkrio detalje programa za sezonu ljeto 2022. uz otvaranje prodaje za Karibe i Mediteran, dok će prodaja za sjevernu Europu biti otvorena naknadno; piše Morski.hr. Ljetna sezona trajat će od travnja, pa sve do studenog 2022., a ponudit će bogat izbor itinerera na čak 19 brodova. MSC Cruises je vodeća kompanija za kružna putovanja u Europi te stručnjak za mediteranska krstarenja, stoga ne čudi što ljetni program za 2022. nudi najviše ukrcajnih luka upravo na Mediteranu, s 10 brodova raspoređenih u ovoj očaravajućoj regiji, dok su Miami i Port Canaveral ukrcajne luke za sve one koje se žele opustiti na suncem okupanim Karibima.
ZAPADNI MEDITERAN – pet brodova nudit će 7-noćna krstarenja
Zapadni Mediteran jedna je od najpoznatijih i najpopularnijih regija za ljetna kružna putovanja, a MSC Cruises nudi kombinaciju itinerera s obilaskom Italije, Francuske, Španjolske i Malte. Uz brojne ukrcajne luke koje su lako dostupne iz svih krajeva svijeta, ovi itinereri gostima nude mogućnost upoznavanja jedinstvenog duha Mediterana, otkrivanje nekih od najpoznatijih svjetskih kulturnih odredišta, uživanje u obilasku trgovina i butika te isprobavanje prvoklasne kuhinje. Svaki od brodova koji će ploviti zapadnim Mediteranom sadrži MSC Yacht Club, jedinstveni koncept „broda unutar broda“ za sve one koji traže ekskluzivnost i privatnost.
MSC Seaside nudi polaske subotom iz Genove do Civitavecchije, Palerma, Cagliarija, Palma de Mallorce, Valencije, Marseillea;
MSC Splendida polazi subotom iz Genove, a obilazit će: Marseille, Barcelonu, Ibizu, Napulj, Livorno;
MSC Seaview će iz Genove isplovljavati svake nedjelje, a nudit će iznimno popularan itinerer MSC Cruisesa do Napulja, Messine, Vallette, Barcelone i Marseillea;
MSC Fantasia nudi itinerere s polaskom iz Genove nedjeljom obilazeći Marseille, Barcelonu, La Goulette, Palermo, Civitavecchiju;
MSC Meraviglia će subotom kretati iz Barcelone, a posjećivat će Cannes, Genovu, La Speziju, Civitavecchiju i Palma de Mallorcu.
ISTOČNI MEDITERAN – pet brodova nudit će 7-noćna krstarenja
Istočni Mediteran bilježi rast popularnosti posljednjih godina, a program MSC Cruisesa za ljeto 2022. nudi najbolje od ovog dijela svijeta uz krstarenja Jadranskim i Egejskim morem. Uz izbor nekih od najboljih itinerera u ovoj regiji koji uključuju Italiju, grčke otoke, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju, krstarenja istočnim Mediteranom nude savršenu kombinaciju povijesnih atrakcija, predivnih plaža i raznobojnih obala.
MSC Musica će nuditi krstarenja iz Venecije polazeći subotom do Barija, Santorinija, Khanije, Krfa i Dubrovnika;
MSC Armonia će nedjeljom isplovljavati iz Venecije do Brindisija, Mikonosa, Pireja, Krfa i Kotora;
MSC Lirica će iz Venecije krstariti do Splita, Santorinija i Mikonosa, Dubrovnika, Ancone;
MSC Sinfonia će isplovljavati iz Venecije subotom, a posjećivat će Kotor, grčke otoke Mikonos i Santorini, Sarande i Bari;
MSC Opera će imati Trst za matičnu luku, a subotom će isplovljavati prema Bariju, Krfu, Kotoru, Dubrovniku i Splitu.
Prodaja je otvorena za polaske brodovima MSC Musica, MSC Lirica i MSC Sinfonia, dok će za polaske brodova MSC Armonia i MSC Opera biti dostupna uskoro.
KARIBI – dva broda s pristupačnim ukrcajnim lukama u SAD-u
Isplovljavajući iz Miamija, poznatog i kao „svjetska prijestolnica kružnih putovanja“, i Port Canaverala, treće najveće luke za brodove za kružna putovanja na svijetu, oba broda MSC Cruisesa će pristajati na Ocean Cay MSC Marine Reserve – privatnu otočnu destinaciju MSC Cruisesa na Bahamima – skriveni dragulj će sigurno biti vrhunac krstarenja.
MSC Seashore, perjanica flote kompanije, imat će Miami za matičnu luku, a u ponudi će se izmjenjivati dva itinerera do istočnog i zapadnog dijela Kariba, uvijek posjećujući Ocean Cay;
Port Canaveral će biti matična luka za brod MSC Divina koji će ploviti do Ocean Cayja i Nassaua na krstarenjima od 2, 3 ili 4 noći te do Ocean Cayja i Meksika na 7-noćnim krstarenjima. MSC Divina će također ponuditi izvanredno 12-noćno krstarenje na početku ljetne sezone s ukrcajem u Miamiju uz obilazak sljedećih destinacija: Jamajka, Aruba, Kolumbija, Panama, Kostarika, Honduras, Ocean Cay, a putovanje će završiti u Port Canaveralu.
JESEN 2022. – posebna duga krstarenja iz Genove
Pažljivo odabrani izbor dužih krstarenja za jesensku ponudu koja nude nešto uistinu posebno i jedinstveno. Ova krstarenja će biti dostupna za rezervaciju u narednim mjesecima.
MSC Splendida nudi 9-noćno krstarenje od Mediterana do Atlantskog oceana – Genova, Malaga, Casablanca, Lisabon, Barcelona i Marseille.
MSC Poesia nudi 11-noćno krstarenje iz Genove do Kanarskog otočja, Medeire i Casablance.
MSC Orchestra nudi novi 11-noćni itinerer iz Genove do Grčke i Turske – povratak MSC Cruisesa u Istanbul uz produženi boravak u luci.
MSC Lirica će ponuditi četiri 11-noćna krstarenja iz Genove posjećujući Rim, Limassol na Cipru uz noćenje u Haifi omogućujući tako dva dana za posjet Svetoj Zemlji: Betlehem, Nazaret i Jeruzalem; u povratku je predviđen obilazak Krete i Olimpije.
SJEVERNA EUROPA – pet brodova nudit će krstarenja u trajanju od 2 do 21 noć
Krstarenje sjeverom Europe je nešto uistinu čarobno – ovo je izvanredan način za otkrivanje obale i krajolika od kojih zastaje dah, sve bez raspakiravanja kofera. Ova krstarenja će biti uskoro dostupna za rezervacije.
MSC Grandiosa će provesti svoju prvu sezonu na sjeveru Europe nudeći dva itinerera: iz Kiela subotom i Kopenhagena nedjeljom (7-noćno krstarenje do baltičkih prijestolnica i 7-noćno krstarenje fjordovima);
MSC Poesia: s Warnemundeom kao matičnom lukom ponudit će krstarenja od 7 do 21 noć, posjećujući baltičke prijestolnice, fjordove i Grenland;
MSC Orchestra će ponuditi kombinaciju krstarenja od 10 do 14 noći iz Hamburga do Islanda, Irske, Nordkappa i Spitzbergena;
MSC Preziosa će u ponudi imati dva itinerera polazeći iz Kiela nedjeljom do baltičkih prijestolnica ili fjordova;
MSC Magnifica će iz Southamptona nuditi krstarenja u trajanju od 2 do 14 noći do niza destinacija uključujući baltičke prijestolnice, fjordove te Mediteran i Kanarsko otočje.
AZIJA – u ovoj regiji će po prvi put biti raspoređena dva broda
MSC Cruises će u sezoni ljeto 2022. prvi put u ovu regiju rasporediti dva broda: MSC Virtuosa, jedan od najnovijih brodova ove kompanije, pridružit će se sestrinskom brodu MSC Bellissima. Naknadno će biti objavljeni detaljni itinereri za oba broda.
Po prvi puta 2022. godine kompanija MSC Cruises upravljat će s dva broda na kineskom tržištu.
MSC Virtuosa pridružit će se svom sestrinskom brodu MSC Bellissima na plovidbi Kinom; piše Cruise Industry News.
„Naša dva najbolja broda plovit će u Kini što svjedoči o našoj predanosti i želji da se razvijamo, ruku pod ruku s kineskom kruzing industrijom“ – rekla je Helen Huang, MSC Cruises.
“Za MSC krstarenja Kina je ključno strateško tržište. Iako smo kao industrija suočeni s izazovima pandemije, naše povjerenje u potencijal kineskog tržišta ostaje nepokolebljivo. Vjerujemo da je Kina i dalje perspektivno tržište za rast kruzing industrije.”
MSC je prvi puta počeo sa krstarenjima Kinom 2016. godine.
„Salamanca“ je drugi po redu od tri broda identičnih gabarita naručen u kineskom brodogradilištu. Prvi „Galicia“ je već u službi od prosinca 2020., ali je na pogon dizelskim gorivom preko motora Caterpillar Marine. Motori su spremni za metanol ili LNG, ali bit će potrebna nadogradnja za dualno korištenje različitih goriva, piše Novi list.
Novi brod tvrtke Brittany Ferries pod nazivom „Salamanca“ nedavno porinut u brodogradilištu CMJL u kineskom Weihaiju prvi je naručeni trajekt za tržište Velike Britanije s LNG pogonom, odnosno na ukapljeni plin umjesto dizela.
„Salamanca“ je drugi po redu od tri broda identičnih gabarita naručen u kineskom brodogradilištu. Prvi „Galicia“ je već u službi od prosinca 2020., ali je na pogon dizelskim gorivom preko motora Caterpillar Marine. Motori su spremni za metanol ili LNG, ali bit će potrebna nadogradnja za dualno korištenje različitih goriva. No i na „Galiciji“ su već sad su podignuti ekološki standardi jer brod ima sustav za pročišćavanje ispušnih plinova ugrađen na ispuh svakog glavnog motora.
Prema informacijama The Maritime Executive, trajekt na LNG „Salamanca“ u službi bi trebao biti 2022. godine, a treći „sestrinski“ brod „Santona“, također pogonjen ukapljenim plinom 2023. godine. „Salamanca“ i „Santona“ opremljena su s dva motora Wartsila 12V46DF koji generiraju po 13.740 kW (18.500 konjskih snaga po motoru).
Sva tri broda, kako im i imena sugeriraju, služe i služit će za direktno povezivanje Velike Britanije i Španjolske, preciznije „Galicia“ plovi na ruti između Portsmoutha i Santadera. Brodovi iz ove flote mogu primiti 1680 putnika i imaju 343 kabine, a kapacitet vozila im je 550. Kako navodi kompanija na svojim stranicama, izgradnja „Galicije“ u kineskom brodogradilištu koštala je 195 milijuna eura.
Građani su često zbunjeni u situacijama kad bi željeli saznati konkretnu informaciju o nadležnostima institucija pri očuvanju pomorskog dobra. Treba li kontaktirati policiju, lučku kapetaniju, komunalno redarstvo, koju od inspekcija, neko od ministarstava ili neku treću instituciju i koje su zapravo njihove nadležnosti?
Upravljanje pomorskim dobrom regulirano je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. O redovnom upravljanju pomorskim dobrom vodi brigu jedinica lokalne samouprave te u tom smislu donosi godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom; piše Morski.hr. Takav plan sadrži plan redovnog upravljanja, kojim se planiraju sanacije nastalih manjih oštećenja na pomorskom dobru te održavanje komunalnog reda na pomorskom dobru sukladno odlukama o komunalnom redu tijela jedinice lokalne samouprave kojoj je pomorsko dobro povjereno na brigu, zaštitu i redovno upravljanje, a koje ta tijela donose u skladu s propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo.
Zakonski okvir i propisi koji reguliraju poslove i ovlasti komunalnog redara
Komunalni redar ima ovlast nadzora nad provedbom odredbi odluka o komunalnom redu i na pomorskom dobru u općoj upotrebi (npr. uređenim plažama), koje u skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu donose tijela jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi pomorsko dobro koje joj je povjereno na upravljanje, brigu i zaštitu. To se odnosi na Godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom koji je usklađen s Uredbom o postupku izdavanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru i Jedinstvenim popisom djelatnosti na pomorskom dobru među kojima se navode kiosci, prikolice te montažni objekti do 12 m2 kao dopuštena sredstva za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva i trgovine na pomorskom dobru, za koje koncesijsko odobrenje izdaje Vijeće za davanje koncesijskih odobrenja jedinice lokalne samouprave.
Komunalni redar jedinice lokalne samouprave kada postupa u skladu s odredbama Zakona o građevinskoj inspekciji, ima ovlast donositi i prisilno izvršavati rješenja o uklanjanju građevina na pomorskom dobru čijem se građenju, prema posebnom propisu, može pristupiti bez građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projekta i drugog akta, odnosno njezina dijela, ako se gradi ili je izgrađena protivno prostornom planu, propisu kojim se uređuje komunalno gospodarstvo ili drugom propisu, a koje je komunalni redar donio temeljem odredbi Zakona o građevinskoj inspekciji. Jednako tako, ima pravo donositi i prisilno izvršavati rješenja kojima se fizičkim i pravnim osobama naređuju radnje u svrhu održavanja komunalnog reda na pomorskom dobru u općoj upotrebi kojim upravlja jedinica lokalne samouprave, a koje je komunalni redar donio temeljem odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu.
Smjernice za djelovanje komunalnih redara
Kako bi se ovlasti komunalnih redara što preciznije definirale, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja još je 2014. godine izdalo komunalnim redarima Smjernice za primjenu Zakona o građevinskoj inspekciji prema kojima komunalni redar rješenjem naređuje vlasniku, odnosno investitoru uklanjanje građevine temeljem ovlasti koju za to ima u skladu sa Zakonom o građevinskoj inspekciji kojim je propisano:
– u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku, uklanjanje građevine čijem se građenju prema posebnom propisu može pristupiti na temelju rješenja koje se donosi na temelju propisa kojima se uređuje komunalno redarstvo, odnosno njezina dijela ako se gradi bez ili protivno tom rješenju, – u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, čijem se građenjem prema posebnom propisu može pristupiti bez građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projekta i drugog akta, odnosno njezina dijela, ako se gradi ili je izgrađena protivno prostornom planu, propisu kojim se uređuje komunalno gospodarstvo ili drugom propisu.
Pomoć policije u provedbi nadzora i izvršenja rješenja
U skladu s Pravilnikom o načinu postupanja policijskih službenika i Zakona o građevinskoj inspekciji, kada komunalni redar očekuje da bi tijekom obavljanja nadzora ili tijekom provedbe izvršenja rješenja komunalnog redara moglo doći do pružanja otpora, nadležnoj Policijskoj upravi treba dostaviti pisani zahtjev za pomoć koji kao podnositelj zahtjeva upućuje upravno tijelo.
Što komunalni redar ne može
Komunalni redar nema zakonsku ovlast obavljati nadzor nad primjenom odredbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama jer je to u nadležnosti inspektora pomorskog dobra Ministarstva i inspektora lučke kapetanije, a u određenim slučajevima poslove inspekcijskog nadzora pomorskog dobra mogu obavljati i ovlašteni službenici Ministarstva, što ne isključuje ovlast komunalnog redara da nadležno postupa na pomorskom dobru u skladu s drugim propisima kojima je za to ovlašten.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković obišao je radove na rekonstrukciji državne ceste 501 od čvora Oštrovica do Meje, glavnoj prometnici za turiste koji dolaze na kvarnerske otoke i crikveničko-vinodolsku rivijeru. Ekipa HRT-a je sa ministrom razgovarala vezano i za gradnju riječke ceste D 403 i marine Porto Baroš.
Radovi na dionici državne ceste 501, dugoj 7,2 kilometra, započeli su u listopadu prošle godine, a ukupna vrijednost radova iznosi 37,8 milijuna kuna (bez PDV-a). Radi se o jednoj od najopasnijih dionica na području Primorsko-goranske županije, a rekonstrukcija će uvelike utjecati na poboljšanje sigurnosti prometa.
Naime, riječ je o najkraćem pravcu koji iz unutrašnjosti vodi prema Crikvenici i Krku, kojim prosječno dnevno prođe tri tisuće vozila, dok se ljeti ta brojka poveća na čak sedam tisuća vozila.
Ministar je radilište obišao zajedno s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem i gradonačelnikom Bakra Tomislavom Klarićem.
Na novinarska pitanja o gradnji ceste D 403 prema novome kontejnerskom terminalu na Zagrebačkoj obali, ministar je rekao da su krenuli radovi na toj trenutno najvećoj investiciji u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj. Cesta je uvjet da Zagrebačka obala profunkcionira jer je to jedini pristup s kontejnerskog terminala riječkoj zaobilaznici, odnosno autocesti, rekao je Butković.
Europska unija je iz fondova osigurala 85 posto bespovratnih sredstava, a hrvatska država preostalih 15 posto od 80 milijuna eura vrijednosti projekta, naglasio je ministar i dodao kako završetak izuzetno složene izgradnje 3,5 kilometara ceste s mnoštvom tunela i vijadukata, koja dobrim dijelom prolazi ispod grada, očekuje krajem 2022. godine.
U Rijeci je i trenutno najveća investicija u nautički turizam – izgradnja marine Porto Baroš s pet stotina vezova, za što će Ministarstvo mora, prometa i veza sljedećega tjedna raspisati natječaj, kaže ministar. “To će potpuno promijeniti filozofiju življenja u Rijeci, grad se vraća moru”, poručuje Oleg Butković.
Izjavu ministra o radovima koje je obišao, i detaljne novosti vezane uz izgradnju ceste D 403 i buduće marine u Porto Barošu u Rijeci – poslušajte ovdje.
Foto: The Maritime Executive, Taiwan Fisheries Department
Američka Obalna straža obustavila je potragu za 10 članova posade tajvanskog broda Yong Yu Sing No. 18, koji su nestali na području sjeveroistočno od atola Midway.
“Donošenje odluke o obustavi potrage nikada nije lako. Izražavamo duboko sućut obiteljima pomoraca” – rekao je kapetan Craig O’Brien iz Obalne straže. “Obalna straža i mornarica ulažu velike napore u akciji traganja i spašavanja, pri izuzetno lošim vremenskim uvjetima, ali nažalost nema traga nestalim pomorcima.”
Jak vjetar i veliki valovi otežavali su potragu, a predviđa se da će se uvjeti znatno pogoršati tijekom sljedeća dva dana.
U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci danas je potpisan ugovor o početku radova na projektu “Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška na Lošinju”. Ugovor su potpisali ravnatelj Županijske lučke uprave Mali Lošinj Filip Balija i Antonio Deranja ispred tvrtka Texo Molior d.o.o. iz Cavtata te Impresa Construzioni Mentucci Aldo S.R.L. iz Italije u svojstvu izvođača radova, a uz prisustvo primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine; piše Glas otoka.
Foto: “Mrtvaška” prije početka radova; Glas otoka
Texo Molior i Impresa Construzioni Mentucci Aldo ekonomski su najpovoljniji ponuđači u provedenom postupku javne nabave, ponudivši iznos od 57.180.492,45 milijuna kuna s PDV-om. Prema tom ugovoru, radove izvođač treba provesti u vremenskom razdoblju od 22 mjeseca, od dana uvođenja u posao, koji se evidentira upisom u građevinski dnevnik, a iste dovršiti do dana uspješne primopredaje radova.
Foto: “Mrtvaška” prije početka radova; Glas otoka
Nakon dovršetka radova i dobivanja uporabne dozvole, Republika Hrvatska, Primorsko-goranska županija i otok Lošinj dobit će izgrađenu luku županijskog značaja, s lukobranom dužine 105 metara, dvije trajektne rampe i operativnim platoom u dužini od 95 metara s pripadajućim gatom za interventni prihvat vezova za domicilno stanovništvo. Luka Mrtvaška će imati višestruko veći kapacitet za prihvat brodske i brzobrodske linije u nacionalnom i međunarodnom pomorskom prometu koji će povezivati otok Lošinj sa susjednim otocima Rabom i Pagom, Dalmacijom, te Italijom.
Trenutno u luci Mrtvaška jedino može pristati državna brodska linija koja povezuje susjedni otok Ilovik s otokom Lošinjom i to brodom od dvadesetak metara, dok će u novoizgrađenoj luci istovremeno moći pristajati tri do četiri broda dužine do 90 metara i višestruko većim kapacitetom putnika. Izgradnja luke značajno će utjecati na poboljšanje života na otoku, pozitivno će se odraziti na gospodarska kretanja i demografiju te Lošinj učiniti dostupnijom i kvalitetnijom destinacijom.
Foto: Budući izgled luke “Mrtvaška”; Glas otoka
Projekt “Dogradnje luke otvorene za javni promet Mrtvaška na otoku Lošinju” je najveći projekt u Primorsko-goranskoj županiji po odobrenim sredstvima za lučku infrastrukturu u iznosu od 81.203.795,49 milijuna kuna, a drugi najveći na Jadranu.
Foto: Budući izgled luke “Mrtvaška”; Glas otoka
Podsjetimo, Županijska lučka uprava Mali Lošinj trenutno provodi dva aktualna europska projekta, uz spomenutu Mrtvašku, na polovini realiziranih radova od planiranih je projekt “Sanacija i produženje postojećeg pristana u luci Unije-II.faza”, u iznosu od 34.243.594,97 milijuna kuna. Za projekte je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020., a ukupan iznos projekata kojega je Županijska lučka uprava Mali Lošinj potpisala u posljednje dvije godine iznosi 115.447.390,00 milijuna kuna, što je najveći investicijski ciklus od svoga osnutka. Ono što cestovna infrastruktura i autoceste znače životu na kopnu jednako tako lučka, otočanima pruža mogućnost neophodnog, direktnog i kvalitenog povezivanja sa svim gospodarskim i društvenim tokovima, stoga je od velike važnosti nastavak kontinuiranog ulaganja u lučku infrastrukturu.
