U sastav iranske vojne pomorske flote u srijedu u jutro, 13. siječnja, uveden je najveći borbeni brod u povijesti te zemlje – nosač helikoptera domaće proizvodnje Makran.
Divovski brod, koji može ploviti 1000 dana bez pristajanja u luku, pridružio se iranskoj floti prvog dana dvodnevne pomorske vježbe u Omanskom i Perzijskom zaljevu, kodnog naziva Ekhtedar (Snaga), kojoj nazoče načelnik Glavnog stožera iranske vojske general-bojnik Mohammad Hossein Bagheri, zapovjednik iranske vojske general-bojnik Abdolrahim Musa i drugi visoki vojni dužnosnici; piše Geopolitika News.
Prema riječima zapovjednika iranske mornarice kontraadmirala Hosseina Khanzadija, Makran može nositi sedam helikoptera i podržavati pomorske misije u udaljenim vodama poput sjevernog Indijskog oceana, tjesnaca Bab al-Mandeb i Crvenog mora.
Ove srijede iranska mornarica dobit će i novi raketni brod pod nazivom Zerekh (prevedeno s perzijskog „Oklop“). Domaća korveta povećat će borbene sposobnosti iranske flote u južnim vodama zemlje, navodi iranska agencija Mehr.
Brod pripada iranskim raketnim brodovima klase Paykan, čiji su svi dijelovi proizvedeni od strane domaćih stručnjaka. Brod je prošao obalna i morska testiranja i u potpunosti je spreman za obavljanje misija.
Nezavisni sindikat pomoraca putničkih brodova Hrvatske uputio je pismo Davidu Sopti, predsjedniku Uprave Jadrolinije. Otvoreno more ga je prenijelo u cijelosti:
Poštovani,
S obzirom na izraženo nezadovoljstvo pomoraca Jadrolinije, ovim putem Vas pozivamo da još jednom preispitate odluku o uvođenju smjenskog rada od po 30 dana na brodovima u linijskoj plovidbi. Smatramo kako navedene mjere neće pomoći u zaštiti pomoraca od bolesti Covid-19, već će imati negativan učinak na tjelesno i mentalno zdravlje pomoraca.
Moramo napomenuti kako sve interventne službe u RH, koje rade na suzbijanju epidemije bolesti rade u smjenama od po 7 ili 15 dana, te nam nije jasno iz kojeg se razloga prezentiraju pomorcima i nama koji zastupamo interese i prava istih drugačiji stavovi. Smatramo neumjesnim ako se sve ovo radi zbog nekakvih minornih ušteda tipa dan dva ukrcaja manje ili dan dva manje pomorskog dodatka i hranarine.
Poučeni lošim iskustvima tijekom prošlog zatvaranja gospodarstva i uvođenja navedenih mjera, koje su se selektivno primjenjivale, smatramo neprofesionalnim donositi mjere koje će se onda po potrebi ili “telefonskim pozivima“ selektivno primjenjivati te na taj način diskriminirati veliki dio pomoraca i izazvati frustracije, negodovanje i u konačnici povećani broj bolovanja.
Zbog gore navedenih razloga pozivamo Vas da čim prije sagledate sve činjenice te vratite smjenski rad u stanje kao i prije početka Korona krize.
Sindikat se također obratio i Krešimiru Severu, predsjedniku Nezavisnih hrvatskih sindikata:
Poštovani,
Ovim putem molimo Vas za posredovanje pri organizaciji sastanka sa Ministrom mora, prometa i infrastrukture gosp. Oleg Butković. Tematika sastanka bi bila prava i plaće pomoraca Jadrolinije, te utjecaj epidemije COVID-19 na stabilnost i poslovanje društva Jadrolinija u cijelosti.
Eastern Mediterranean Maritime kupila je tri tankera od Top Shipsa. Brodovi su trenutno u izgradnji u Hyundaiu Mipu.
I Intermodal i Allied Shipbroking izvijestili su da su novoizgrađeni 50.000 dwt tankeri hull 2789, hull 2790 i hull 2791 prodani Eastern Mediterranean Maritime-u po cijeni od 34 milijuna dolara po komadu.
Isporuka brodova predviđena je u prvom kvartalu ove godine.
13. siječnja bulk carrier Yong Feng u Tokiju poslao je poziv u pomoć, javljajući da im prijeti opasnost od potonuća, oko 400 nm jugoistočno od Miyakojime (Okinawa, Filipinsko more).
22 člana posade se navodno ukrcalo na čamac za spašavanje, a brod japanske Obalne straže je na putu prema unesrećenim pomorcima.
Brod je bio na putu od Papua Nove Gvineje do Kine.
Najvjerojatnije je došlo do pomicanja tereta. Prema najnovijim informacijama, brod još uvijek pluta, a posada u čamcu za spašavanje čeka pomoć.
U redakciju nam se javio naš pomorac T.Č. (podaci poznati redakciji) koji trenutno radi na kontejnerašu u Kanadi.
Ovo mu je četvrti brod na kojem radi i kaže da mu je cijelo dosadašnje iskustvo u pomorstvu jedna jako dobra i velika životna škola.
Ukrcao se prije 3 mjeseca te ga čekaju još dva mjeseca za odraditi. Ugovori su po 5 mjeseci. Kaže da s broda ne smiju izlaziti, a u slučaju da je to neophodno zbog, primjerice, posjete liječniku – odlazite na vlastitu odgovornost jer postoji mogućnost da povratak na brod neće biti dozvoljen zbog moguće zaraze posade koronavirusom.
Kao i većina hrvatskih pomoraca, vrlo je nezadovoljan položajem pomoraca u našoj državi, posebno sada za vrijeme koronakrize.
Njegovu poruku prenosimo u cijelosti:
“Tu sam di jesam, internet mi je dostupan kao nekad – 2G mreža tjedno 2 puta, 180 dana bez doticanja s kopnom jer moraš to odraditi da te država ne odere za porez, izoliran od događanja u svojoj državi i u svitu. Sidimo za coffee time i naš prijatelj, a moj kolega iz ex-yu države započinje priču – “šta je to pa u Vas država Petru Graši i ekipi daje donacije za vrijeme korone po 60 tisuća eura? Gutam u sebi onu zadnju zelenu pljuvačku mržnje prema svome narodu, pa se onda zapitam šta smo mi pomorci šta smo prozvani sad kao najveći dobitnici u ovoj situaciji kao oni šta plaćaju mirovinsko i zdravstveno, koji svaku godinu kad malo bolje zbrojiš čisto financiraju državu i njene izmišljotine.
Ko smo mi? Obični pomorci koji ne gledaju sebe nego svoju obitelj da bolje živi, koji su misecima odvojeni od odrastanja svoje dice i odgajanja svoje dice. Jednostavno si prepušten tome da tvoja žena mora držat 4 kantuna kuće, a ti zarađivati za taj kruv sa 7 kora…
Ko smo mi da nas se pita oćeš li primit cjepivo ili ćeš ostat bez posla?
Ko smo zapravo mi pomorci? Nismo se zapitali, a zapravo ispadamo jedna skupina ljudi koja državi donosi doprinose i financira Petra Grašu i ekipu, koji kukaju da nemaju gaže godinu dana. Jesu se zapitali kako je pomorcu koji ima kredit i nije se ukrca godinu dana? Ma znaš onu izreku “lako njemu on je pomorac”.
Eh tužan sam nekad šta predstavljam svoju zastavu u svitu.
Ugodan ostatak 2021. godine!”
**Mišljenja iznesena u tekstu ne moraju biti sukladna mišljenju redakcije, no to ne znači da nemaju pravo biti objavljena.**
Kompanija Scorpio Tankers sa sjedištem u Monaku zaključila je ugovor o prodaji i leasingu četiri broda s kineskim AVIC Internationalom.
Scorpio prodaje STI Memphis, STI Soho, STI Osceola i STI Lombard. Likvidnost tvrtke povećat će se za oko 32 milijuna dolara.
Uz to, Scorpiu je odobren kredit europske financijske institucije na 21 mil. dolara za refinanciranje nepodmirenog duga na tankeru STI Madison. Konačna likvidnost kompanije povećat će se za oko 5 milijuna dolara nakon otplate nepodmirenog duga.
Na listi prioritetnih projekata čelnih ljudi jedinica lokalne samouprave na Makarkoj rivijeri našlo se svega, od prometnica, preko škola i vrtića, pa do luka nautičkog turizma koje u 2021. godini imaju istaknuto mjesto.
Načelnik Brela Stipe Ursić rekao je za Otvoreno more:
– Projekt izgradnje lučice “Stari Porat” izvest ćemo u suradnji sa županijskom lučkom upravom. Planirana vrijednost je četiri milijuna kuna, a planira se izgraditi više od 60 vezova za domicilno stanovništvo. Uključuje potpuno uređenje lučice prema svim standardima, oblaganje lučice u ukrasni kamen, postavljanje svih potrebnih instalacija… Ove godine konačno očekujem početak radova – veli Ursić, koji kaže da su trenutno u fazi ishođenja građevinske dozvole, nakon koje se ide u javni natječaj i konačno u izgradnju.
U susjednoj Baškoj Vodi priprema se projekt u Promajni, luka nautičkog turizma, a načelnik Josko Roščić kaže:
– Uredit će se luka sa 120 vezova, napraviti centralna zgrada s kafićem i uredskim prostorijama, a projekt vrijedi 10 milijuna kuna.
– U vremenima kada mnogi turisti otkazuju, vidi se da dolaze oni koji imaju brodove, a za to im moramo osigurati luke. Imat ćemo tako tri luke, u Krvavici, Promajni i Baškoj Vodi, sve pod jedinstvenom upravom – obrazlaže načelnik.
Općina Tučepi, po izboru načelnika Ante Čobrnića, ima luku nautičkog turizma na samom vrhu liste projekata.
– Trenutno smo pred ishođenjem građevinske dozvole za nadogradnju luke i rekonstrukciju postojeće. Sada čekamo županijsku skupštinu kako bismo usvojili izmjene ugovora o koncesiji, a čim dobijemo građevinsku dozvolu, predajemo dokumentaciju županijskoj Lučkoj upravi koja će, po svemu sudeći, financirati projekt – kaže Čobrnić, podsjećajući da se radi o projektu vrijednom čak 50 milijuna kuna, a koji dva i pol puta premašuje općinski proračun.
Prilično velike projekte ima Općina Podgora. Prema riječima načelnikova savjetnika Branimira Mrkušića, na kojega nas je uputio načelnik Ante Miličić, trebalo bi se krenuti u veliki projekt luke nautičkog turizma sa 75 vezova, koji čeka 10-ak godina, a uskoro bi se, kaže Mrkušić, moglo započeti s realizacijom.
– Prvi je korak raspisivanje koncesije, no najprije trebamo dobiti zeleno svjetlo od Ministarstva mora, kako bi se omogućila koncesija na period dulji od 20 godina. Županijska lučka uprava je već dala suglasnost – naglašava Mrkušić.
Sve se to radi na temelju feasibility studije koja je pokazala da je 20 godina premalo za vraćanje uloženog, a ovaj veliki projekt, koji uključuje i izgradnju zgrade s podzemnim garažama, platoa na Trgu don Mihovila Pavlinovića s poslovnim sadržajima, te uređenje rive, ne bi radila Općina nego koncesionar.
Po nekim procjenama projekt vrijedi najmanje 50 milijuna kuna, no to su bili prvi troškovnici, kaže Mrkušić.
Samoubojstvo među današnjim pomorcima je u porastu i potaknuto je negativnim posljedicama pandemije Covid-19 kao i nedostatkom svijesti o mentalnom zdravlju u industriji.
Specijalisti za podršku mentalnom zdravlju oštro upozoravaju da treba usvojiti politiku nulte tolerancije prema pitanjima mentalnog zdravlja i samoubojstvima na moru te da industrija mora shvatiti da mora još puno raditi prije nego što se situacija može riješiti.
„Samoubojstva pomoraca ozbiljan su problem jer je svaki život izgubljen na moru tragedija. Treba nam biti prioritet osigurati da se o ovom pitanju govori otvoreno i rješava na način koji će nam pomoći da spriječimo te gubitke u budućnosti” – rekao je Charles Watkins, klinički psiholog i direktor MHSS-a.
Watkins je rekao da je u interesu svakog poslodavca promicanje sigurnog, zdravog i poštenog radnog okruženja. Svaka tvrtka mora imati određenu politiku koja je u skladu s lokalnim zakonodavstvom, zajedno sa brzim sustavom za rješavanje pritužbi na maltretiranje i uznemiravanje, navodi Watkins.
„Treba postojati politika nulte tolerancije kako bi se ovaj problem shvatio ozbiljno. Vlasnici i menadžeri trebali bi ponuditi obuku i psihoedukaciju o ovoj temi kako bi osigurali sigurno, pošteno i produktivno radno okruženje na brodovima” – kaže Watkins.
Priznajući da je teško svesti slučajeve samoubojstava na jedan faktor, Watkins tvrdi da okruženje na brodu može pridonijeti mentalnom stanju pomoraca.
„Nasilje i uznemiravanje imaju pogubne učinke na pomorce, a posebno na one pomorce koji već pate od problema povezanih s mentalnim zdravljem. To je trend koji smo prihvatili i radimo na podizanju svijesti i edukaciji o opasnostima i potrebi postojanja sustava potpore” – rekao je Watkins.
Tim iz rješenja za podršku mentalnom zdravlju tvrdi kako se problem može početi rješavati jednostavno: otvoreno razgovarajući o tim incidentima i o samoubojstvu. I osposobljavajući pomorace da prepoznaju rizične kolege. Pomorcima treba dati poticaj za započinjanje razgovora o ovoj temi i naučiti ih kako pružiti olakšanje onima koji se muče, rekao je Watkins.
ITF traži izmjene Konvencije o pomorskom radu (MLC) kako bi bolje odražavala stvarni broj samoubojstava na moru.
Dobrotvorna organizacija Seafarers UK zahtijeva pouzdaniji izvor informacija o razmjerima samoubojstava na moru, a tužna pojava navodno se povećava zahvaljujući produljenom vremenu koje posada provodi na moru zbog ograničenja putovanja radi pandemije koronavirusa. Ukupni broj samoubojstava nije točno poznat jer se neka samoubojstva na moru mogu pogrešno evidentirati kao nesreće.
Foto: Foto: Donat Petricioli, Tatjana Bakran-Petricioli, Silvija Kipson
Periska je najveći školjkaš Jadranskog mora, prosječne veličine između 30 i 50 centimetara, ali može dosegnuti visinu od 120 centimetara.
U podmorju Nacionalnog parka Brijuni pronađene su žive plemenite periske. Kako je pomor koji je u proljeće 2019. godine ušao u Jadransko more obuhvatio cijelo Sredozemno more, ova vijest je tim značajnija; piše Index. U ljeto 2020. pomorom su bile zahvaćene i posljednje žive populacije u Jadranu – na Kvarneru, u Paškoj uvali i Velebitskom kanalu – a u kasnu jesen je i posljednja velika zdrava populacija u Venecijanskoj laguni stradala gotovo u potpunosti.
O tom važnom nalazu te o budućim akcijama na zaštiti ove emblematične vrste školjkaša ekipa Indexa razgovarala je s dipl. ing. biologije, instruktorom ronjenja i podmorskim fotografom Donatom Petriciolijem, članom tima biologa koji su postavili kolektore mlađi periske u podmorje Brijuna.
„Prije četiri godine tim pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Tatjane Bakran-Petricioli i dr. sc. Silvije Kipson s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u kojem sam bio i ja, proučavao je protokole o premještanju zaštićenih morskih organizama s područja gdje su ugroženi na područja gdje mogu opstati. Pružila nam se tako prilika preseliti dvjestotinjak periski iz luke Pula gdje su bile ugrožene izgradnjom marine na dva mjesta u podmorje Nacionalnog parka Brijuni. Presađene periske smo pratili, bilježili njihovo uspješno preživljavanje i rast pa smo nažalost tako popratili i ugibanje svih periski na Brijunima zbog masovnog pomora. Nakon tog, u dogovoru sa stranim biolozima mora, razmatrali smo što se može učiniti. Tako je naš mali tim zajedno s kolegama iz više istraživačkih instituta, sveučilišta, javnih ustanova i nevladinih organizacija duž Jadrana paralelno postavio kolektore na više mjesta, od Dubrovnika do Rovinja“ – kaže Donat i dodaje kako su periske zapravo vrlo lako pronašli.
„Početkom ljeta mi smo, uz sve potrebne dozvole za rad sa strogo zaštićenim organizmima u podmorju Nacionalnog Parka Brijuni postavili na dva mjesta, u uvali Javorike i u uvali Pisak, ukupno 21 kolektor mlađi periski. To su vrlo jednostavni i jeftini kolektori, koji su se pokazali vrlo učinkoviti. Na mreže kolektora nahvatala se mlađ raznih obraštajnih organizama koji imaju planktonsku fazu ličinki pa tako i mlađ periski. Kolektore smo vrlo pažljivo izvadili, jer su male periske izuzetno osjetljive, prebacili ih u priručni laboratorij te vrlo detaljno pregledali. Pronađene periskice smo prebacili u aeriranu morsku vodu i sljedećeg dana predali Akvariju Pula. Bilo ih je čak devetnaest!“ – kaže gospodin Petriciolij.
Pronalazak ovih malih periski je vrlo važan. U ovom pokusu prikupljanja mlađi periski utvrdili su da je postojao mrijest odraslih plemenitih periski pri kraju ili čak nakon opisanog pomora. Mlađ su sakupili i timovi kod Omiša, kraj Rovinja, a nekidan je jedan uzgajivač školjkaša kod Savudrije također pronašao živu mlađ. To upućuje da ipak postoji žive odrasle periske koje se još uvijek uspješno mrijeste. Vjeruje se da će pokus ponoviti i ove godine i tako posredno, utvrditi da li još ima živih odraslih periski. To je puno učinkovitije nego preroniti cijelu našu obalu.
Na pitanje o tome gdje se zbrinjavaju pronađene periske, gospodin Petriciolij odgovara: „Mi smo ih u dogovoru s Akvarijem Pula smjestili kod njih zato jer Akvarij koristi čistu morsku vodu iz bušotine i dodatno je dezinficira, dakle periske su sigurne od parazita. Također, uspješno su riješili prehranu periski mikroplanktonom što, koliko je meni poznato, nitko drugi na Jadranu, nije. Razmišljali smo i o smještaju u kaveze za zaštitu od predatora na mjestu nalaza, no tako periske nisu sigurne od pomora dok god se uzročnici još uvijek nalaze u okolišu. Pokazalo se da u hladnijem dijelu godine procesi povezani s masovnim pomorom sporije napreduju. No, svjesni smo u potpunosti da ovaj broj živih periski koje smo pronašli u kolektorima ne znači puno za obnovu njihovih populacija. Tu moramo računati na prirodne procese.“
U cijelom području gdje je nekad periska živjela, a to su plićaci sedimentnog dna cijelog Sredozemnog mora gdje je pomor do sada uništio preko 99.99 % periski. Tako je i u Jadranu.
„Ne znamo gdje ih ima osim nekoliko pojedinačnih primjeraka. Po nalazu mlađi i po dojavama našeg kolege Marinka Babića čiji tim roni oko Istre, možemo pretpostaviti da pokoji primjerak više postoji u Sjevernom Jadranu, ali sve su to pojedinačni nalazi. Vidjet ćemo kakva će situacija biti ovog ljeta…“, kazuje Donat Petriciolij.
Pomor periski je prvi put zabilježen uz obalu Španjolske 2016., znanstvenici su, svjesni ozbiljnosti te pojave 2017. napisali znanstveni članak u čijem naslovu stoji “SOS Pinna nobilis”, pomor se potom brzinom morskih struja proširio po cijelom Mediteranu, a u proljeće 2019. stigao je i u Jadransko more. U sljedeće dvije godine potpuno je opustošio sve jadranske populacije.
Zasad znamo da u je većini bolesnih periski bila prisutna parazitna praživotinja Haplosporidium pinae, a u ostalim i dvije vrste bakterija. O primarnom uzročniku još se diskutira. No, ne može se isključiti i posredni utjecaj čovjeka kroz izazivanje povećanja temperature mora zbog čega je cijeli ekosustav mora u vrlo jakom stresu. Povećanje temperature mora pogoduje napredovanju patogena.
„Uz ovoliki angažman tako malog broja ljudi koji žele, hoće i znaju što bi trebalo raditi te uz ovoliku količinu novca koju nam na raspolaganje daje Republika Hrvatska te ostale države Mediterana, moramo se nadati da će ipak priroda i njene sile poštedjeti plemenitu perisku od izumiranja. Ja sam u tome oprezni optimist.“ – kaže za kraj gospodin Petriciolij.
