Najveći prekooceanski putnički brod na svijetu – Queen Mary 2 – krenuo je na današnji dan, 12. siječnja 2004. godine, na svoju prvu plovidbu, iz Southamptona u Engleskoj prema Fort Lauderdaleu na Floridi; piše Povijest.hr.
Brod ima ukupno 17 paluba, dug je 345 m, a visok 72 m. Pokreće je kombinirani pogon sastavljen od četiri šesnaestocilindrična dizel-motora i dvije plinske turbine izrađene na osnovu avionskih mlaznih motora. Vršna snaga cijelog sustava je 182,300 konjskih snaga, što omogućuje maksimalnu brzinu od 30 čvorova (56 km/h).
Queen Mary 2 trenutno je jedini brod koji obavlja redoviti prekooceanski prijevoz na Atlantskom oceanu. Osim te uloge, služi i kao kruzer, a svake godine obavlja i jedno putovanje oko svijeta. Na brod se može ukrcati preko 3000 putnika, a opslužuju ih 1253 člana posade. Brod sadrži 15 restorana i barova, pet bazena, kasino, kazalište, dvoranu za balove i prvi planetarij na moru.
Potrebno je naglasiti da danas postoje i veći putnički brodovi od QM 2, ali oni nisu namijenjeni redovitoj prekooceanskoj plovidbi, tako da QM2 sa sigurnošću drži titulu najvećeg prekooceanskog putničkog broda u povijesti. Čak je 3.2 puta veće tonaže od slavnog Titanica.
30. prosinca izgubljen je kontakt s tajvanskim brodom Yong Yu Sing No 18., baš kad su se približili području velikih oluja. Nisu poslali poziv u pomoć; a AIS je pokazao posljednji poznati položaj broda na oko 530 nm sjeveroistočno od Midway Atolla, bivše zračne baze američke mornarice (oko 1100 nm sjeverozapadno od Honolulua).
Zrakoplov Hercules Obalne straže locirao je brod 2. siječnja. Jedan splav za spašavanje je nedostajao, a na brodu su bili znakovi oštećenja. Loši vremenski uvjeti ometali su traganje i spašavanje te se ekipa Obalne straže vratila u bazu.
Američka Obalna straža, mornarica i nekoliko ribarskih brodova još uvijek rade s Tajvanskim Spasilačkim Koordinacijskim Centrom Taipei u potrazi za 10 članova posade broda.
“Partnerstva su ključna kada je riječ o izazovima poput dugotrajnog traganja i spašavanja,” rekao je Scott Higbee, koordinator Spasilačkog Koordinacijskog Centra Honolulua, koordinator misije traganja i spašavanja. „Uz pomoć naših međunarodnih partnera i mornarice, uspjeli smo svakodnevno održavati potrage i pokrivati puno veće područje nego da se oslanjamo samo na posadu Obalne straže. To je posebno važno na Tihom oceanu.”
Foto: Ilustracija, Wikipedia, Jacinta Richardson / Paul Fenwick
PU splitsko-dalmatinska izvijestila je kako su policijski službenici Postaje pomorske policije Split proveli kriminalističko istraživanje nad 44-godišnjakom zbog sumnje da je počinio kazneno djelo nedozvoljenog obavljanja istraživačkih radova i prisvajanja kulturnog dobra, te prekršaj iz Zakona o zaštiti prirode.
Naime, 8. siječnja 2021. zatečen je u osobnom vozilo na području Poljica, te je kod njega pronađeno i oduzeto 69 kilograma zaštićenih morskih organizama (trpova) i dio kulturnog dobra – jedna amfora.
Po dovršenom kriminalističkom istraživanju protiv njega su podnesene prijave zbog sumnje da je počinio navedeno kazneno djelo i prekršaj.
Još početkom studenoga, njemački je Parlament – popularni Bundestag, donio odluku, odnosno izglasao odobrenje izmjena u zakonu kako bi se ostvarila što brža gradnja vjetroelektrana na moru.
Nijemci tako s Baltičkoga i Sjevernoga mora planiraju već 2030. godine „vući“ 20 GW električne energije, a s krajem tridesetih godina, to jest početkom 2040. godine imati proizvodnju od 40 GW električne energije samo na morima.
Cijeli projekt pozdravile su zelene organizacije, kao i njemačko nastojanje da se 2050. približe impresivnoj brojci od 60 GW. Nakon izmjena zakona krenut će se u raspisivanje natječaja, a predviđeni početak radova je jesen 2021. godine.
Usporedbe radi, snaga svih vjetroelektrana u Hrvatskoj je 570 MW, a njemačka offshore vjetroelektrana će 2030. imati snagu od 20 000 MW.
Da Jadran ne bi zjapio prazan, pobrinut će se Talijani. Tvrtka Saipem u suradnji s još dva talijanska poslovna igrača postavit će vjetroelektranu nedaleko od Ravenne. Na dvije lokacije bit će postavljeno 56 turbina ukupne snage 450 MW. Zanimljivo je i kako hrvatskih 570 MW iz vjetroelektrana dolazi s čak 254 turbine (podaci iz 2018. godine) uz napomenu da je iskoristivost snage vjetra na moru dvostruko veća od iste na kopnu. Osim samoga postrojenja, na desetak nautičkih milja od Ravenne, bit će prisutna i plutajuća solarna farma, te postrojenje za „zeleni vodik“.
Ideja o hrvatskim vjetroelektranama na moru rodila se još u zimu 2012. kada je Nenad Končar te hladne veljače uplovio u Kraljevicu, Brodotrogir i 3.maj. Ideja se, naravno, nije realizirala, jer je put od ideje do realizacije u Republici Hrvatskoj dulji od puta kojega Djed Božićnjak prevali u samo jednu noć u pričama za djecu. Izgleda da su građani Hrvatske, većinski, još uvijek zarobljenici vlastita djetinjstva, naivnosti, nesigurnosti i svega onoga lošega što djetinjstvo nosi i s čime se valja rastati u adolescentskoj dobi da jedna jedinka kasnije ne bi doživjela kolaps u bilo kakvom smislu. Republika Hrvatska, kao država, sklona je kolapsima, usprkos činjenici da njen većinski narod, Hrvati, na ovom komadu planete prebiva već više od tisuću godina.
Sukladno turističkim potrebama, ambicijama i nastojanjima, hrvatske vjetroelektrane na moru ne bi mogle biti u pličinama, već bi se, umjesto ukopavanja, pristupilo na model vjetrenjača na plutačama u zonama dubokoga mora, a što dalje od obale. Čak su iznijeta i neka promišljanja, pa se zaključilo da bi morske vjetroelektrane otvorile dodatnih 3000 radnih mjesta. Prema službenoj statistici, u Hrvatskoj je upravo sad 160 000 nezaposlenih, a prema analizama stručnjaka, ta brojka u stvarnosti vrluda oko 300 000. Dakle, kada otvorimo famoznu vjetroelektranu na moru, imat ćemo još samo 297 000 nezaposlenih i zamijeniti, primjerice, hidroelektranu ponad Omiša.
Kada će se to dogoditi, još se ne zna jer se Hrvatska, kao država i pravni subjekt, još uvijek nije oporavila od afere „Vjetroelektrane“ čija vrijednost iznosi smiješnih 1,8 milijardi kuna u usporedbi sa svim aferama do sad.
Smatra se da su offshore vjetroelektrane veoma isplative. Najisplativije bi zapravo bile kada bi se oko njih napravili zaštitni bedemi od valova. Tada bi ta područja postala zlatna koka Republike Hrvatske s obzirom na čisto more, njegovu temperaturu i potencijal uzgoja ribe. Dakle, u izvedbi s takozvanim valobranima, došlo bi se do jedne odlične prilike u kojoj bi iskoristivost bila blizu stopostotnoj.
Kada će Republika Hrvatska promišljati na način iskoristivosti i nacionalne dobiti, jedno je od ključnih pitanja razvoja, odnosno propasti države, a dosadašnja praksa pomaganja sebi i svomu pokazala se kao potpuni promašaj za sve, osim za one koji su postkomunistička aristokracija jedne male zemlje na istočnoj obali Jadrana koja svoju viziju budućnosti temelji, za sada, isključivo na nadanju.
Singapurska kompanija Pacific International Lines (PIL) dogovorila se da će platiti 3 milijuna dolara za kaznena djela zbog ilegalnog izlijevanja nafte u ocean u guamskoj luci Apra i pokušaja zataškavanja zločina.
Izlijevanje se dogodilo na PIL-ovom 1.080 teu Kota Harumu, prije 15 mjeseci.
4. listopada 2019., upravitelj stroja i drugi časnik stroja protuzakonito su ispustili otpadnu vodu.
Maung Maung Soe, upravitelj stroja priznao je krivnju te mu se predviđa maksimalna kazna od šest godina zatvora.
Peng Luo Hai, drugi časnik stroja, izjasnio se krivim za svjesno ispuštanje nafte – optužbe za koju je predviđena maksimalna kazna od tri godine zatvora.
PIL je u financijskoj krizi posljednje dvije godine.
Kruzer Costa prodan je tijekom pandemije COVID-19, a Carnival Corporation prodao ga je tvrtki Genova Industrie Navali Srl., koja pod GIN Grupom posjeduje niz suhih vezova i brodogradilišta u Europi, uključujući Mariotti, specijaliziran za luksuzne novogradnje, kao i Chantier Naval de Marseille koji nudi najveći suhi vez na Mediteranu; piše Cruise Industry News.
Brod izgrađen 1996. godine bit će otegljen u Tursku kasnije ovog mjeseca, gdje će biti uništen.
Nedjelja je donijela još jedan oblačan dan uz povremene oborine diljem zemlje. Dok su u unutrašnjosti zemlje temperature oko nule ili malo ispod, uz povremene snježne oborine, na Jadranu su temperature od 1°C ponegdje u Zagori do 11°C u Konavlima.
Ciklona, odnosno tlak zraka, utjecali su i na oscilacije u razini mora u nedjelju poslijepodne; piše Dalmacija Danas. Najizraženije se to moglo primijetiti u Veloj Luci. Tamošnji mareograf Instituta za oceanografiju i ribarstvo zabilježio je nagle promjene razine mora, a razina je oscilirala do metar razlike.
– Seš nije strašan kako zna biti, ali dio vlasnika je maknuo svoje brodice. More je prekrilo cestu i dolazilo do pragova kuća i tamošnjih trgovina. Ipak, čini se izlijevanje u kuće nije bilo, barem ne zasad – rekao je za Dalmaciju Danas čitatelj iz Vele Luke.
Vijetnamski pomorac Ho Anh Dung je u Albanyju bez dopuštenja napustio brod, doplivao do obale i prijavio se u hostel.
Pomorac je nakon toga uhićen. Testiran je na Covid-19, nalaz je negativan, no čeka ga suđenje krajem ovog tjedna. 37-godišnjak je optužen za kršenje protokola Covid-19.
Brod na kojem je plovio, bulk carrier Sakizaya Champion, danas bi trebao krenuti iz Albanyja u Južnu Afriku.
Na stranicama Ministarstva poljoprivrede je objavljeno kako su u sustavu Uprave ribarstva za 2021. godinu generirane Godišnje dozvole za rekreacijski ribolov i ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima i uporabu umjetne rasvjete.
Navodi se kako pravo na dozvolu bez naknade ostvaruju bivši ovlaštenici važećih povlastica za mali obalni ribolov kojima je povlastica ukinuta na njihov zahtjev, osobe koje su imale važeće odobrenje za mali ribolov, a zahtjevom su odustale od prelaska u mali obalni ribolov te osobe koje su imale važeće odobrenje za mali ribolov i podnijele su zahtjev za prelazak u mali obalni ribolov, a još nisu udovoljili kriterijima za izdavanje povlastice te su na rang listi „ispod crte“.
Za potrebe kontrole nužno je uz sebe imati identifikacijsku ispravu i eventualno, broj dozvole. Ribolovac ne mora imati u ribolovu tiskanu dozvolu te je dokaz o posjedovanju dozvole to da se isti nalazi u tablici, odnosno u bazi prodanih dozvola.
Osobe koje ostvaruju pravo na rekreacijske dozvole bez naknade svoj broj dozvole mogu dobiti u područnoj jedinici ili pozivom Ribarskom monitoring centru (01/6443-188).
10. siječnja teretni brod Daroja izgubio je dio tereta, oko 4,5 metra dugačke trupce eukaliptusa, duž rta Vilan (sjeverozapad Španjolske), dok je bio na putu do Portugala.
Gubitak tereta uzrokovan je lošim vremenskim uvjetima. Brod je nastavio putovanje i stigao do Figueire (Portugal) te je od jutra 11. siječnja usidren u luci.
