Tajvanska kompanija Evergreen Marine objavljuje kako je prilikom loših vremenskih uvjeta na moru, 36 kontejnera ispalo s post-panamax broda Ever Liberal, izgrađenog 2014. godine.
Incident se dogodio dok je brod bio na putu iz luke Busan za Los Angeles.
8.452 teu kontejneraš naišao je na snažne vjetrove na jugu Kyushu-a u Japanu, što je uzrokovalo rušenje kontejnera na brodu. Dvadeset i jedan kontejner pao je na palubu, dok je 36 palo u more.
Tvrtka je priopćila da u incidentu nije nitko ozlijeđen i da niti jedan kontejner nije sadržavao opasan teret. Brod je o incidentu odmah obavijestio japansku obalnu stražu.
Nakon incidenta, brod je krenuo za Taipei na inspekciju, a iz tvrtke navode da se poduzima sve kako bi se pronašli izgubljeni kontejneri.
Pirotehničari su u subotu uspješno uklonili eksplozivnu napravu koje je bila pričvršćena na trup tankera u blizini iračke luke Al-Faw.
Eksploziv je otkriven u četvrtak na suezmaxu Dynacom. Posada je evakuirana.
Brod je Iračka državna organizacija za prodaju nafte koristila kao plutajuće skladište goriva. U trenutku otkrivanja mine, Dynacom je prebacivao gorivo na drugi brod.
Vatrogascima u Labinu ukraden je brod za pretraživanje.
“U noći s 2. na 3.1. 2021. ispred prostorija DVD-a Labin-Rabac ukradeno je vatrogasno plovilo zajedno sa motorom i prikolicom. U periodu kada je rad naše službe najviše potreban i koristan žalosno je da se ovakve stvari dešavaju. Ako imate kakva saznanja o događaju, molimo da se javite Ući Dundari na 0911219924 ili u policijsku postaju na 192” – napisali su vatrogasci DVD-a Labin – Rabac; prenosi Index.
Brod je pronađen nakon nekoliko sati.
“Ovo je bilo ekspresno! Gliser je pronađen putem objave na facebooku! Hvala svima šta su sherali”, objavili su vatrogasci.
U povijesti plovidbe brodova počesto su posade, nezadovoljne odnosom brodara, posezale za protestima, štrajkovima, ali jedinstveni je primjer ponašanja posade na talijanskom brodu »Timavo«.
Naime, u prosincu 1920. godine, za vrijeme prvog putovanja, tijekom plovidbe iz Port Saida za Fremantle (Australija) na brodu se svašta događalo što se može smatrati izravnom posljedicom konfuzne i turbulentne situacije u Italiji, ali i u Europi, nakon Prvog svjetskog rata; piše Novi list.
Zbog upravo izdanih novih propisa, brod napušta egipatske luke sa zalihama svježeg goveđeg mesa za časnike manjina od onih koje su obećane, a posadi je namijenjeno ovčje meso.
Kao posljedica te odluke, dok se brod priprema presjeći Ekvator, ložači, bez da obavijeste zapovjednika broda ili časnike, smanjuju brodsku brzinu, a nakon toga započinju sa štrajkom odbijajući jela pripremljena od ovčetine, odnosno konzerviranog mesa.
Brod je imao dovoljno zaliha ovčetine i konzerviranog mesa. Tražili su da jedu kokošje meso, koje se čuvalo za časnike za nadolazeće božićne blagdane, dvaput na tjedan.
Turbulentni element
S obzirom na to da su traženja bila popraćena prijetnjama, u slučaju da se ona odbiju, o nastavku štrajka, zapovjednik je pristao da se udovolji posadi.
No, neki članovi posade su i dalje negodovali, a na sam Božić, kada je brod bio privezan za plutaču u australskoj luci Fremantle, jedan od članova posade, zadužen za prehranu, prijeti zapovjedniku Olivettiju, te pokušava nanijeti štetu brodskom inventaru.
Pozvana je policija, na brod dolaze dva agenta koji uhićuju člana posade pod optužbom da je otkazao poslušnost zapovjedniku! Sutradan, 26. prosinca, jedan od brodskih mornara prijeti zapovjedniku te je i on uhićen pod istom optužbom kao i njegov prethodnik.
Naravno, provedena je istraga, a za cijelu epizodu optužena je jugoslavenska komponenta posade koja je optužena da je »turbulentni element«, pogotovo što je veliki dio tog dijela posade na rukama imao »komunističke simbole« (srp i čekić) te su u brodskoj zalogajnici izvijesili portrete Lenjina i Trockog: kapetan Olivetti je izjavio da je uvjeren da su boljševici platili posadi da stvara probleme!
Nema daljnjih podataka o sudbini uhićenih, odnosno »komunista«.
Objava rata
Timavo, kao u mnogi drugi brodovi tršćanskog brodara Lloyd Triestino (uključujući brodove blizance Piave i Duchessa d’Aosta) bio je među žrtvama objave rata 10. lipnja 1940. godine.
Tog dana, nekoliko sati prije objave rata (po drugim podacima to se dogodilo 9. lipnja) Timavo i još jedan brod istog brodara, Gerusalemme, bio je privezan u južnoafričkoj luci Durban, te je dobio šifriranu poruku s objašnjenjem što se sprema.
Prema neprovjerenoj inačici, južnoafričke vlasti su se bojale da će posade potopiti brodove i zapriječiti ulaz u luku, pa su u stanje pripravnosti stavljene topovske bitnice od 105 mm u tvrđavi Bluff.
S obzirom na to da nije objavljen rat, južnoafričke vlasti nisu mogle primijeniti nikakvu silu, ali su pokušale svim sredstvima odgoditi isplovljavanje.
Na kraju su morale dopustiti isplovljavanje: u podne (druga inačica u noći između 9. i 10. lipnja) oba broda su isplovila s krivotvorenim dokumentima da plove za luku Capetown.
Timavo je zaplovio na jug, ali su nakon toga zaplovili na sjever prema neutralnoj luci Lourenco Marques (Mozambik, odnosno portugalska kolonija) kako im je bilo naređeno.
Kada je objavljena vijest o objavi rata, pripremljeni zrakoplovi s obalnih aerodroma odmah su poletila u potjeru za brodovima, 11. lipnja posada je ugledala zrakoplove dok su plovili kod rta Vidal (Natal) oko 160 nautičkih milja sjeveroistočno od Durbana.
Zrakoplovi su zatražili njihov povratak u Durban, zapovjednik je signalizirao »Well«, promijenio rutu i počeo pripremati brod za samopotapanje. Ubrzo su se veći dio posade i putnici ukrcali u čamce, a brod je usmjeren prema obali u namjeri da bude nasukan.
Prema drugoj inačici, zrakoplovi su najprije naredili da se brodovi zaustave, a pošto su nastavili plovidbu, bombadirali su i mitraljirali brod nakon čega je brod usmjerio pramac prema obali.
Treća inačica govori da je brod prisiljen od zrakoplova da se nasuče. Zabranjen prilaz U 9.55 sati 11. lipnja podrtinu »Timavo« je pronašla britanska pomoćna krstarica H.M.S. Ranchi.
Oni su spustili čamac kako bi zarobili brod i proglasili ratnim plijenom. Posada je zarobljena, ali brod se nije mogao odsukati.
Posada je prekrcana…
Nekoliko dana kasnije »Timavo« je u nevremenu puknuo na dva dijela, dio tereta je spašen, a nekoliko drvenih brodskih vrata završilo je u naselju za odmor Lidiko Lodge (Saint Lucia) koje su upravo gradilo (navodno se vrata još uvijek tamo nalaze).
Posada je internirana, a krajem siječnja 1947. godine je, zajedno s posadom broda Sistiana istog brodara, ukrcana na parobrod »Chitral«. Stigli su u Napoli 10. veljače 1947. godine, sedam godina nakon što su napustili talijanske luke. Podrtina broda je još vidljiva, a prilaz brodu je od 2004. godine zabranjen.
“Za tako važnu obljetnicu našeg Instituta planirani smo organizirati veliki znanstveni međunarodni skup o najvažnijim rezultatima istraživanja mora i ribarstva, no Covid-19 diktira nam sasvim drugačiji ritam, pa smo mogli tek izdati knjigu. Dati kratki prikaz djelatnosti znanstvenika Instituta, ali i trenutno stanje Jadranskog mora sagledano s različitih aspekata” – dočekao je ekipu Otvorenog mora domaćin – dr. sc. Nedo Vrgoč, ravnatelj ove značajne “morske“ institucije, otvarajući vrata prekrasnog kamenog zdanja kojeg more oplahuje, a od 1930. godine je baza znanstvenicima koji bez obzira na struku, dijele jednu ljubav – ljubav prema moru!
Pa je prvi čovjek IOR-a izdiktirao “osobnu kartu” tog javnog instituta, znanstvene ustanove koja djeluje pod Ministarstvom znanosti i obrazovanja, a njihov rad se odvija kroz osam laboratorija koji izučavaju različite aspekte mora.
– To su laboratoriji za fiziku mora, kemiju mora, mikrobiologiju, plankton, bentos, ihtiologiju te ribarstvenu biologiju i marikulturu – pobrojao je ravnatelj Vrgoč s kojim su krenuli u šetnju kamenom zgradom koju su “vizionari” i zaštitati mora, daleke 1930. godine izgradili na rtu Marjana.
Foto: Wikipedia
– Izuzetno smo ponosni na našu biblioteku, o kojoj se brine Ingrid Čatić, koja na svojim policama “čuva” više od 6000 knjiga, časopisa, a posebna je vrijednost starih i rijetkih knjiga sa preko 200 naslova iz razdoblja 1750. do 1910. godine, kao i zbirka svjetskih pomorskih ekspedicija te preko 30.000 serijskih publikacija izuzetne znanstvene vrijednosti – govori Nedo Vrgoč, te ističe aktualne uspjehe:
– Trenutno radimo na petnaestak nacionalnih projekata te tridesetak međunarodnih projekata uglavnom financiranih iz EU fondova, a veliki dio sredstava koji se dobivaju kroz projekte usmjeravamo za kupovinu moderne visoko sofisticirana znanstveno istraživačke opreme. Pratimo promjene koje se događaju u moru kao posljedica različitih biotskih i abiotskih utjecaja, te smo po tome jedan od najboljih instituta na svijetu. O svemu svjedoče i brojne nagrade pristigne na našu adresu – među ostalima i dvije nagrade HAZU-u, te tri državne nagrade za znanost, uz dvije državne nagrade za novake.
Imaju i odličnu suradnju sa svim znanstvenim institutima na Mediteranu, a i šire koji se bave problematikom mora i ribarstva, a i IOR je član svih ključnih međunarodnih znanstvenih asocijacija.
– Sredinom prošlog stoljeća uspostavljena su redovita mjerenja fizikalnih parametra koja danas u vrijeme klimatskih promjena, predstavljaju polazište brojnim istraživanjima. Obavljamo ih pomoću istraživačkih brodova “Bios Dva” i “Navicula”, sidrenih i pokretnih strujomjera, visokofrekventnih radara i meteorološko-oceanografskih postaja na obali i na plutačama – koliko je važno imati i ove podatke govori voditeljica laboratorija dr. sc. Branka Grbec, čiji su suradnici redoviti na terenskim istraživanjima te neumorno prate sve morske promjene.
Automatskim se instrumentima detektiraju visokofrekventne atmosferske oscilacije koje mogu značajno utjecati na razinu mora te uzrokovati tzv. meteorološki tsunami, pa su postavljeni mikrobarografi na Visu, u Vrboskoj i u Veloj Luci, područjima koji su izloženi velikim plimama.
– U suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom uspostavljen je Virtualni laboratorij, te se prate promjenjivi fizikalni parametri u atmosferi. A otvorili smo i novo područje: ekološko modeliranje kojim se povezuju fizikalni i biološki procesi i daje mogućnost boljeg razumijevanja složenih međudjelovanja u moru – naglašava voditeljica Grbec, dok čelnik susjednog Laboratorija za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju, dr.sc. Grozdan Kušpilić kazuje što je njihovo područje:
– Znanstveno proučavanje kruženja hranjivih soli i onečišćujućih tvari u morskom okolišu te mogućih neželjenih pojava uslijed prekomjernog unosa ovih spojeva. Već nekoliko desetljeća provodimo nacionalne monitoringe kemijskog stanja ušća rijeka, od Omble do Zrmanje, priobalnih voda od Cavtata do Paga te otvorenog mora južnog i srednjeg Jadrana. Dugogodišnja istraživanja poslužila su kao podloga za uspostavu standarda kakvoće vode za fizikalno-kemijske parametre, izradu brojnih studija o utjecaju na okoliš te provedbu mjera poboljšanja stanja morskog okoliša.
Najstarija netaknuta olupina nalazi se na dnu Crnog mora, na otprilike dva kilometra dubine. Grčki brod gotovo netaknut leži na bugarskom dnu gotovo 2500 godina. Otkrili su ga istraživači projekta Black Sea MAP još 2017., ali su tek nedavno objavili rezultate; piše Povijest.hr. U nekoliko godina ronjenja otkrili su šezdesetak olupina u Crnom moru.
Razlog očuvanosti ove olupine je specifičnost Crnog mora. Naime, na dnu gotovo nema kisika, pa drvo nije strulilo. Brod leži na boku te se njegovi dijelovi mogu odlično razaznati. Najvažnije otkriće su jarboli i elementi broda koji upućuju na jedra. Ne zna se kad su ljudi počeli izrađivati jedra. Kako su ona iznimno podložna propadanju, podatke o njima ponekad možemo iščitati sa slikarija na keramičkim posudama. Zbog iznimne očuvanosti ovog primjerka znanstvenici mogu saznati više o brodogradnji starih Grka.
Ova je olupina vrlo slična brodu na jednoj od najpoznatijih grčkih vaza. Naziva ju se Odisej i sirene. Na njoj je prikazan Odisej privezan za jarbol brod kako se ne bi odazvao zovu sirena.
Od travnja do kraja listopada 2020. godine u sklopu PEPSEA projekta – Protecting the Enclosed Parts of the Sea in Adriatic from Pollution – sufinanciranog iz programa Interreg V-A Italija-Hrvatska, provedeno je istraživanje istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva čiji rezultati su ukazali kako najveću trajnu prijetnja predstavlja živa iz nesanirane bivše tvornice Jugovinil. Istraživanje je provedeno u dvije faze, ljetnoj i zimskoj nakon čega je izrađeno završno izvješće.
Projekt se u Hrvatskoj provodio na tri lokacije: Sali, istočni dio Kaštelanskog zaljeva i kanal Sv. Ante u estuariju rijeke Krke; prenosi Morski. Na području Splitsko-dalmatinske županije realiziran je u suradnji s konzorcijem SeaSky, plovila za sva istraživanja ustupila je Marina Kaštela.
Cilj međunarodnog PEPSEA projekta je povećati stupanj zaštite mora i priobalja od onečišćenja s brodova, platformi i kopnenih izvora onečišćenja te zaštititi način života stanovništva uz obalno područje Jadranskog mora, kao očuvati biološku raznolikost Jadranske regije.
Istraživanje je provedeno sezonski (zimska i ljetna sezona.). U okviru istraživanja provedena je batimetrijska i geodetska izmjera istraživanog područja integralnim mjernim sustavom (multibeam, IMU, RTK-GPS), a uz to su prikupljene te obrađene satelitske fotografije visoke rezolucije. Na temelju toga izrađeni su digitalni modeli istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva i obalnog prostora.
Obavljeno je kartiranje dna te je na temelju uzoraka sedimenata, modela tvrdoća dna i morfometrijskih kriterija primjenom objektnoorijentiranih analiza izrađena klasifikacija sedimenata istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva. Izrađena je granulometrijska analiza i određen je pH i redoks potencijal u stupcu sedimenta. Određena je aktivnost radionuklida i koncentracija toksičnih metala, organske tvari, TBT-a i policikličkih aromatskih ugljikovodika te je obavljena mikrobiološka analiza sedimenta.
Obavljena je i analiza vodenog stupca na više lokacija u kojim su određeni fizičko kemijski parametri, koncentracija toksičnih metala, PAH-ova, organske tvari, te je ustanovljena sanitarna kvaliteta mora. Ispitano je i stanje fitplanktonske i zooplanktonske zajednice.
Prikupljeni su podatci o morskim strujama, meteorologiji, morskim mijenama i pomorskom prometu. Za cijelo područje prepoznate su prijetnje i procijenjena je izloženost područja. Na temelju toga karakterizirani su i evoluirani rizici te je izrađen i testiran model rizika iz kojeg su slijedili planovi za izvanredne situacije. Kao najveća trajna prijetnja prepoznata je živa iz nesanirane bivše tvornice Jugovinil.
Foto: Igor Zupičić/Facebook grupa "Omišljanski info"
Prvi dan u 2021. godini za Omišljanje nije nimalo različit od prethodnih jer su se ponovno probudili uz buku koja dolazi iz obližnjeg LNG Terminala gdje je doplovio “Tristar Ruby”, tanker za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (UPP) koji plovi pod liberijskom zastavom; piše Glas otoka.
Kako je ranije najavljeno, tanker je UPP ukrcao u SAD-u i dolaskom u Omišalj pretovarit će oko 147.000 kubičnih metara UPP-a na FSRU brod LNG Croatia. Ovime je i formalno Terminal počeo s komercijalnim radom, a Hrvatska dobila dugoželjeni alternativni dobavni pravac za plin.
Međutim, za stanovnike Omišlja i Njivica ovaj, u jednu ruku, povijesni događaj neće ostati zapamćen po dobrome. Već s jutrom prvoga dana u 2021. godini na društvenim se mrežama mogu pronaći objave u kojima se mještani žale na jaku buku.
“Ja cijelu noć nisam spavala od buke, po zvuku mislim da ga već pretaču. Vibriraju mi svi organi”, napisala je jedna od korisnica Facebooka, dok je drugi korisnik objavio prikaz zvukomjera koji pokazuje jačinu buke od 55 decibela.
Podsjetimo, 26. prosinca reagirala je i Mirela Ahmetović, općinska načelnica Omišlja, pozvavši ministra gospodarstva i održivog razvoja da “dođe dati ruku i pripomogne kako njegova najdraža igračka ne bi otplovila”, a nakon što su uslijed jake bure poslana dva remorkera, Lukas i Champion, da drže plutajući LNG kako ne bi otplutao. U tome ju je podržao i primorsko-goranski župan, Zlatko Komadina.
Kineski Yangzijiang Shipbuilding je objavio da je ugovorena izgradnja dva 24.000 teu kontejneraša.
Narudžba je objavljena kada je kineska leasing kuća Bank of Communications Financial Leasing ovaj tjedan naručila četiri broda u brodogradilištu Jiangnan i Hudong Zhonghua.
Smatra se da je svih šest brodova naručeno za MSC. Ovi brodovi će biti najveći kontejneraši koje je Yangzijiang ikad izgradio.
“Ovim narudžbama zaključena je naša 2020. godina. Nakon uspješne isporuke najvećih bulkera na svijetu, sada težimo postizanju još jedne prekretnice u izgradnji kontejneraša“ – rekao je Ren Letian, izvršni direktor brodogradnje Yangzijiang.
Žirje, najudaljeniji naseljeni otok u šibenskom arhipelagu, ali istodobno i najizoliraniji, zbog nevremena često ostane bez trajekta. U doba epidemije izolacija, doduše, i nije loša stvar, no ono malo stalnih stanovnika, raštrkanih po uvalama, teško funkcionira bez svakodnevne veze sa Šibenikom; piše HRT.
Na 15 četvornih kilometara – 50 stanovnika!
– Nakon nedjelje navečer, kada ode trajekt u 17.45, do petka je vrlo tužno. Želiš vidjeti čovjeka na putu, rekao je Ante Mrvica, umirovljeni koordinator “Jadrolinije”.
Žirjanima nije trebao koronavirus da upoznaju izolaciju. U njoj su svake zime.
– Možemo se jedino zaraziti od morskih pasa ili galebova jer ovdje nikoga nema! Ili ako nas lignja zarazi, rekao je Mladen Kale, povratnik iz SAD-a.
Pustim otočnim ulicama vladaju mačke. Teško se krati vrijeme u dugim zimskim večerima. Trgovine nema, pa potrepštine dolaze i dostavom.
– Pošta radi punom parom! Pao je malo broj pošiljaka, ali se povećao broj paketa. Pošta je povezana s OPG-ovima i tako preko interneta dobivaju hranu, voće, povrće i druge potrepštine, što im treba, rekla je poštarica Nada Gačanin.
A po ručak odlaze na more! Žirjanski akvatorij poznat je po lignjama. Toliko ribara kao ove zime, kažu, nikad nije bilo.
– Mi sada imamo u akvatoriju Žirja oko 150 malih brodica koji pokušavaju uhvatiti kilu-dvije liganja da bi preživjeli, dodao je Kale.
No, pamte se vremena kad je škoj bio pun ljudi.
– Kada sam ja išao u školu ’59. u prvi razred, nas je bilo 47 u razredu, rekao je Mrvica.
No na jedinom trajno naseljenom pučinskom otoku šibenskog arhipelaga odavno nema škole. Pa, iako je Žirje, kako kaže priznati čakavski pjesnik Ivan Dobra “daleko od srca, daleko od obale”, valja vjerovati da će Žirjanima proraditi dišpet i bunt, kao i mnogo puta tijekom povijesti. Kako bi spasili od izumiranja svoj predivni škoj.
