Nastavljajući privlačiti međunarodnu pažnju, malteški teretni brod “Ruby” sada je pod nadzorom pomorskih vlasti Ujedinjenog Kraljevstva.
Brod je natovaren s 20.000 tona amonijevog nitrata, koji je navodno bio namijenjen Kanarskim otocima kao gnojivo. Opasan karakter tereta izazvao je međunarodnu zabrinutost, osobito jer je brod pretrpio štetu tijekom oluje.
Nakon što su ga odbili prihvatiti u lukama u Norveškoj, Litvi i Švedskoj te nakon što su mu danske vlasti uvele ograničenja kretanja, Ruby je nastavio plovidbu prema jugu, s deklariranim odredištem Malta. Brod je u vlasništvu tvrtke iz UAE-a i registriran je u Malti, zbog čega su se lokalne vlasti kao nadležno tijelo uključile u napore da pronađu odgovarajuću luku za prihvat broda.
Brod je stigao do sjeveroistočnog kraja Engleskog kanala i usidrio se između Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva, a zatim se pozicionirao uz obalu Kenta, Engleska. To je izazvalo široku medijsku pozornost i špekulacije o njegovim namjerama, unatoč uvjeravanjima vlasti u Norveškoj, Švedskoj i drugim zemljama da je teret sigurno ukrcan i da postoji minimalan rizik od eksplozije.
Brod se trenutno nalazi oko 14 milja od obale Kenta, a Obalna straža Ujedinjenog Kraljevstva morala je odgovoriti na medijske špekulacije. Potvrdili su da su svjesni prisutnosti broda te u svojoj izjavi naveli da je brod “trenutno sigurno usidren izvan teritorijalnih voda Ujedinjenog Kraljevstva“. Dodali su kako su u “redovitom kontaktu” s posadom broda.
Glasnogovornik je za Express.co.uk izjavio da Ruby “čeka odgovarajuće uvjete za opskrbu gorivom na moru prije nego što prođe kroz Engleski kanal“. Međutim, pojasnili su da brod nije pod restrikcijama i da mu nije potrebna nikakva posebna dozvola za nastavak plovidbe. Ipak, prema dogovoru s državom zastave i klasifikacijskim društvom DNV, zbog pukotine u trupu i oštećenja propelera i kormila, brod treba biti u pratnji tegljača tijekom plovidbe. Njegova pratnja, AHTS Amber II, također registriran u Malti, pristao je u Nizozemskoj, moguće radi opskrbe ili smjene posade dok je Ruby usidren.
Ishod situacije i dalje ostaje neizvjestan. Malteške vlasti izjavile su lokalnim medijima da neće prihvatiti brod u luku dok ne iskrca svoj teret. Litva je postavila ista ograničenja kad je najavljeno da će brod krenuti prema zapadnom brodogradilištu radi popravka.
Najnovije špekulacije sugeriraju da menadžeri broda traže manje brodove kako bi mogli prebaciti teret, piše The Maritime Executive.
TotalEnergies je donio konačnu investicijsku odluku za GranMorgu, projekt vrijedan 10,5 milijardi dolara na naftnom bloku 58 u Surinamu. GranMorgu se temelji na razvoju nalazišta Sapakara i Krabdagu, gdje su rezerve procijenjene na više od 750 milijuna barela.
Projekt uključuje FPSO kapaciteta 220.000 barela dnevno, a prva proizvodnja se očekuje 2028. godine. FPSO je prilagođen za dodatne mogućnosti povezivanja novih polja, što će produžiti njegov radni vijek.
TotalEnergies, koji ima 50% udjela, vodi projekt u partnerstvu s APA Corporation (50%). Surinamska državna kompanija Staatsolie želi preuzeti do 20% udjela i pridružit će se razvoju od FID-a, s konačnim dogovorom do lipnja 2025, piše Baird Maritime.
Sindikat pomoraca Hrvatske raspisuje natječaj za dodjelu stipendija studentima prve godine preddiplomskog sveučilišnog studija, smjerovi nautike, brodostrojarstva i (brodske) elektrotehnike na pomorskim sveučilištima koji izvode pomorske studije (pomorski fakulteti).
Dodjeljuju se dvije stipendije u iznosu od 180,00 eura mjesečno, odnosno 1800,00 eura godišnje.
Natječaj traje do 13. listopada 2024. godine.
Pozivamo sve zainteresirane da se prijave na natječaj.
Panamska pomorska uprava (PMA) odlučila je otkazati registraciju svakog broda za koji se utvrdi da je uključen u nezakonite aktivnosti ili koji promijeni zastavu kako bi izbjegao sankcije.
Ovo pojašnjenje dolazi kao odgovor na nedavno uključivanje sedam brodova pod panamskom zastavom na popis Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) u SAD-u.
Odjel za nadzor i kontrolu druge najveće svjetske zastave prebačen je u zaštitni odjel, dok je upravo objavljen i novi postupak prethodne provjere panamske zastave. Uključuje okružnicu koja utvrđuje preduvjete za isticanje zastave te omogućuje dubinsku provjeru broda, vlasnika i operatera.
Panama je također potpisala Sporazum o dijeljenju informacija o registraciji brodova (RISC) kako bi spriječila da brodovi prelaze s jedne registracije na drugu u svrhu počinjenja nezakonitih aktivnosti ili izbjegavanja sankcija.
Generalna direkcija trgovačke mornarice PMA-e procjenjuje dodatne mjere koje bi omogućile brzo uklanjanje brodova s dokazanim vezama s aktivnostima koje se protive nacionalnim interesima, međunarodnim instrumentima ili brodarskoj industriji uopće, piše Splash247.
Hapag-Lloyd je odabrao dva kineska brodogradilišta za svoju sljedeću flotu, s narudžbama koje ukupno iznose 5,25 milijardi dolara ako se iskoriste sve opcije, što čini jednu od najvećih narudžbi kontejnerskih brodova u povijesti.
Prema izvješću brokera Intermodal, njemački brodar Hapag-Lloyd sklopio je ugovor s brodogradilištem Yangzijiang Shipbuilding za izgradnju 10 brodova kapaciteta 17.000 TEU s dvostrukim gorivom te dodatnih pet opcija, pri čemu svaki brod vrijedi 210 milijuna dolara.
Paralelno, tvrtka pod vodstvom Rolfa Habben Jensena naručila je od New Times Shipbuilding brodove kapaciteta 9.200 TEU, također s dvostrukim gorivom, po cijeni od 140 milijuna dolara po brodu, uz 10 narudžbi i pet opcija.
Ukupno narudžbe dodatno učvršćuju Hapag-Lloydovu poziciju među pet najvećih svjetskih brodara, dok se kompanija priprema za formiranje Gemini Cooperation s Maerskom, što će označiti završetak partnerstva s THE Allianceom.
Foto: Rast Hapag-Lloyda od 2010 / Izvor: Alphaliner/Splash247
Najveći njemački brodar je u travnju ove godine predstavio svoje srednjoročne poslovne planove do 2030., koji uključuju agresivan rast flote. Izvršni direktor kompanije, Rolf Habben Jensen, izjavio je da su ciljevi “najambicioznija strategija do sada” za tvrtku, piše Splash247.
Avenir LNG usmjerava se na uvrštenje na Euronext Growth Oslo te postaje specijalizirani igrač u sektoru malih LNG brodova i trgovine.
U sklopu svoje “strateške promjene fokusa“, tvrtka sa sjedištem u Londonu planira prodati svoj udio u HIGAS LNG skladišnom terminalu na Sardiniji trojici svojih postojećih dioničara. Tvrtka je osnovana 2018. godine uz podršku renomiranih sponzora poput Stolt-Nielsena, Golar LNG-a i Höegh LNG-a.
Avenir LNG je objavio da je započeo proces traženja uvrštenja na burzu u Oslu kasnije ove godine, s planom prikupljanja oko 50 milijuna dolara novog kapitala, u potpunosti osiguranog od strane Stolt-Nielsena, kako bi financirao gradnju dva nova LNG bunker broda kapaciteta 20.000 kubnih metara.
Isporuka brodova očekuje se u četvrtom kvartalu 2026. i prvom kvartalu 2027., a Avenir ima opciju za dodatna dva nova broda, za koja također razmatra povećanje kapitala kako bi podržao daljnje širenje flote, piše Splash247.
Nakon prodaje LNG skladišnog terminala, Avenir, koji je trenutno uvršten na Norveško OTC tržište (NOTC), djelovat će kao isključivo LNG bunker brodski operater s flotom od pet brodova. Naknada za prodaju očekuje se u obliku podmirenja postojećeg dioničarskog zajma i prijenosa dijela dionica Avenira koje većinski dioničari drže natrag na Avenir, navodi tvrtka.
“Uz rast flote pogonjene LNG-om s oko 400 brodova u 2023. na više od 1.000 brodova do 2028., potražnja za bunker brodovima će snažno rasti u narednom desetljeću. Ovo je pravovremena prilika za usmjeravanje i konsolidaciju strategije tvrtke u brodarstvu i trgovini prodajom HIGAS-a,” rekao je Jonathan Quinn, direktor Avenir LNG-a, dodajući da će ovaj potez poboljšati operativnu učinkovitost, otvarajući put prema jednostavnijoj i konkurentnijoj tvrtki.
Mogao bi netko, odmah na početku, pomisliti da me „žeđ“ prisiljava na pisanje o ovoj temi. Tko zna, ljudi su skloni preuranjenom i nepromišljenom zaključivanju i uz potpuni nedostatak činjenica, argumenata ili dokaza. Iako nisam sklon alkoholu, žestoki sam protivnik zabrane alkohola po brodovima. Upravo stoga, se neću dalje „kompromitirati“ po tom pitanju. Na nesreću, od 2006. godine do danas navigan na dvije različite kompanije koje imaju strogu „Zero Alcohol Policy“. Doduše, s prošle sam otišao 2011. pa ne znam da li su se išta opametili.
Krenimo od jednostavnog podatka da je prosječan pomorac zabranom konzumacije alkohola, za trajanja ugovora, diskriminiran u odnosu na druge ljude zaposlene pri istoj kompaniji. Najčešće se pod trajanjem ugovora pretpostavlja vrijeme od trenutka kad krećemo na put, iz mjesta prebivališta do povratka u to isto mjesto. A, diskriminacija se može objasniti i shvatiti kao uskraćivanje osnovnih ljudskih sloboda. Naravno, slažem se, da cuganje, lokanje, opijanje itd. se ne mogu smatrati osnovnim ljudskim slobodama. Međutim, ograničavanje mogućnosti pomorcu da se u svoje slobodno vrijeme opusti uz bocu pive ili čašu vina, usudio bih se pretpostaviti da to već je uskraćivanje spomenutih sloboda.
Od sredine 90-ih godina prošlog stoljeća se, uglavnom, blebeće o radnim i neradnim satima svakog pojedinog pomorca. Svi oni, koji nisu pomorci, nego od pomoraca žive su prepuni pameti i savjeta kako to, krajnje jednostavno, riješiti. Unatoč tome do sada i nisu bili osobito uspješni. Da bi, kad već, stupila na snagu ILO konvencija koja bi trebala štititi prava pomoraca, u svakom aspektu našeg postojanja, dok smo pod ugovorom. Skrenuću s teme, pa ću se raspisati u nedogled. Nitko od svih njih ne razmišlja o pomorčevim pravima. Ali, svi glasno raspravljaju o našim obavezama.
Tako je nama nametnuto da prilikom potpisivanja ugovora potpišemo i dokument kojim se slažemo s apsolutnom apsitencijom od alkohola, za trajanja ugovora. Pa me to vraća na definiciju prava, koju smo generacije nautičara u bakarskoj pomorskoj školi morali znati napamet. Vjerujem da ju mnogi među nama znamo još uvijek. Iako je od onda, mojoj generaciji, prošla četrdeset i jedna godina. Pa kaže: „Pravo je skup pravnih pravila i normi … bla, bla, bla … a država sa svojim aparatom fizičke prisile je jamac za njihovo izvršenje“. Zvuči li vam ovdje nešto poznato? Podrazumijeva se da zvuči. O ugovorima sam pisao u jednoj od prijašnjih kolumni, pa nema smisla ponavljati. Ukratko, potpisivanjem ugovora obvezujemo se poštivati pravila koja nam je postavio poslodavac, koji „sa svojim aparatom fizičke prisile je jamac za njihovo izvršenje“. De facto, ne prisiljavaju oni nas na apstinenciju a priori. Samo nas ucjenjuju.
Mi stariji se sjećamo vremena prije interneta, pa čak i vremena prije videa i filmova, pojavom kojih smo se, postepeno, počeli zatvarati u svoje kabine i izolirati od ostalih članova posade. Do onda smo se znali podružiti uz društvene igre, karte, svirku ili, najobičniji, ljudski razgovor.
Pa se postavlja pitanje, uz zabranu konzumacije alkohola, koliko se prosječan pomorac, već izoliran od obitelji i onoga što se podrazumijeva pod normalnim životom, dodatno izolira od ljudi koji su mu najbliže obitelji u datom trenutku.
Dobrim dijelom radi prirode posla koji obnašam na brodu, pojedine članove posade ne viđam i po nekoliko dana. Što je, svakako, zastrašujuće. No, maknimo čak i svaki sentiment sa strane, prihvatimo činjenicu da smo „nekakva čudna“ vrsta ljudi bez emocija, koja je došla odraditi ugovor i ništa više. Ali, ako ne poznajemo svoje suradnike, ili kako god se to danas nazivalo, kako da uspijevamo davati svoj maksimum u poslu? Druženja nakon posla, kao i „prisnost“ među ljudima koji rade skupa, u konačnici, utječe na njihov radni učinak. Što, dalekosežno gledajući, utječe na poslovanje poslodavca. Često u razgovoru spominjem simpatičnu situaciju od prije nekoliko godina kad smo se na popodnevnoj kavi na mostu znali okupiti nas petorica. Počevši sa mnom Hrvatom, tu je bio kolega koji me mijenjao Estonac, Čif Ukrajinac, Sekondo Filipinac i Terco Nijemac. Znali smo po pola sata i sat vremena pričati bedastoće i smijati se kao magarci. Na taj kratki trenutak zaboravljajući na to gdje smo, čak i što smo.
Kako ono kažu da „prilika čini lopova“, na isti način, ljudi skloni alkoholu, ili iz običnog prkosa, kaprica, u pravom trenutku će nabaviti alkohol i oblokati će se do izbezumljenosti. Za što je takav sposoban sljedećeg jutra? Za ništa. Kakav mu može biti radni učinak? Nikakav. Umjesto da mu se omogućilo da se nakon posla malo opusti uz čašu vina, bocu pive, pa i dvije, u društvu ljudi s kojima dijeli, nerijetko, život i smrt. Međutim, kad se nešto desi, tada nastupa taj isti poslodavac „sa svojim aparatom fizičke prisile“, čija produžena ruka je, nažalost, Komandant.
Ja nisam potpisao nikakav dokument kojim se obavezujem da ću glumiti policajca po brodu. Niti sam potpisao išta slično ideji da ću u svakom portu sačekivati na skali svoje ljude koji se vraćaju iz vana s alkometrom u ruci. Niti to činim, da se razumijemo.
Unatoč tome, prisiljavaju nas da budemo izvršioci, da mi blatimo ruke na „nedužnim“ pomorcima koji se nisu mogli ili htjeli suzdržati. Možda mu je jednostavno bilo previše nakon šest mjeseci neizlaženja. Konačno je izašao i treća piva ga je satrla. Koga briga zašto je učinjeno, samo pametuju što je učinjeno!
Više nego jednom sam ponovio svojim ljudima: „Ako pijete, pijte pametno da vas nitko ne vidi. Ako te ja vidim, i nitko drugi ne zna za to, riješićemo. Ako mi nisi baš antipatičan. Ali, ako je vidio još netko uz mene, ili te netko drugi prijavio meni, ja sam tu nemoćan.“
2012. godine sam pokušao zataškati kako su se dvojica oblokala kao beštije da sam ih jedva uspio probuditi. Nisam prijavio kompaniji, misleći, desilo se jednom i neće se ponoviti. Dok me nisu nazvali iz kadrovske i pitali zašto nisam prijavio. Da skratim, umjesto mene je prijavio netko drugi. Znam tko. Zamalo sam ostao bez posla. Ipak, opet bih postupio isto, da znam da nema svjedoka. Nekoliko godina kasnije su mi prijavili da je dotični pijan i probudio je pola posade usred noći galamom. Nisam imao izbora pred desetak svjedoka, nego ga prijaviti i iskrcati.
Međutim, tako isto su dali otkaz čovjeku koji si je kupio nekoliko boca skupog pića, kako bi ponio doma po iskrcaju. Prijavio ga je čuvar na kapiji terminala, samo radeći svoj posao. A poslodavac ga je upotrijebio kao primjer nama ostalima. Iako nekolicina, koji su uistinu pili i bili pijani, su i dalje na kompaniji, bez ikakvih represalija.
A gdje je tek licemjerje pojedinaca zaposlenih kod istog poslodavca, ali ne među pomorcima. Bio je slučaj na kompanijinom brodu dok je nautički inspektor bio u posjeti brodu. Toliko se naroljao da su ga našli kako spava na podu kontrolne kabine makine. I uslikali, a fotografija je procirkulirala po svim kompanijinim brodovima. Vjerovatno je došla i do njegovih pretpostavljenih. Nastavio je obnašati istu funkciju i dalje. Nekoliko godina kasnije tokom preuzimanja broda od druge kompanije, na kojoj je alkohol bio dozvoljen i ostale su zalihe, bio je najžustriji u izvršavanju kompanijinih pravila protiv alkohola, tjerajući posadu da prazni boce alkohola.
I, dalo bi se na temu još satima i danima raspravljati.
Stoga, pili, ne pili, bio vam alkohol dozvoljen ili zabranjen, neka su vam uvijek dobro more, trdo spreda i tri noge šoto kolumbe,
Danas su Hutisti napali dva broda, što predstavlja prve potvrđene napade na trgovačke brodove u Crvenom moru od početka kolovoza.
Panamski tanker Cordelia Moon (suezmax) postao je prvi brod na meti Hutista u posljednjih 29 dana, rano jutros. Besposadno površinsko plovilo (USV) udarilo je u brod oko 64 nautičke milje sjeverozapadno od Hodeide u Jemenu, lučkog grada koji je tijekom vikenda pretrpio teške napade izraelske vojske.
Balastni tank broj šest na lijevom boku broda je probijen te brod propušta vodu. Posada je, prema izvješćima, na sigurnom.
Drugi brod, bulk carrier Minoan Courage pod liberijskom zastavom, u vlasništvu Grčke, nosivosti 76.800 dwt, napadnut je oko 97 nautičkih milja sjeverozapadno od Hodeide. Detalji o ovom drugom napadu zasad su oskudni.
Izraelska vojska je u nedjelju izjavila da su deseci zrakoplova, uključujući borbene avione, napali elektrane i terminale u luci Hodeida, piše Splash247.
Dok se dionici pomorskog sektora okupljaju ovaj tjedan na 82. sjednici MEPC-a (Odbora za zaštitu morskog okoliša) pri IMO-u, Međunarodna udruga luka (IAOH) objavila je novi izvještaj koji istražuje napredak u dekarbonizaciji lučke infrastrukture u zemljama u razvoju. Konzultantska tvrtka Maritime & Transport Business Solutions (MTBS) izradila je studiju u ime IAPH-a.
Koristeći studije slučaja luka u Keniji, Indoneziji, na Salomonskim Otocima, u Brazilu i Indiji, izvještaj je identificirao potrebna ulaganja za klimatsku prilagodbu luka u zemljama u razvoju. Iako je velik fokus u dekarbonizaciji pomorstva usmjeren na buduća čista goriva, prilagodba luka za energetsku tranziciju također mora biti prioritet.
Nažalost, izgradnja lučke infrastrukture za zelene bunkere i elektrifikaciju terminala obnovljivom energijom bit će veliki izazov za zemlje u razvoju. Prema IAPH-u, ukupna ulaganja za ovu tranziciju iznose između 55 i 83 milijuna dolara po luci, ovisno o veličini luke, postojećoj infrastrukturi i prethodnim ulaganjima u klimatsku prilagodbu.
Iako države članice IMO-a još uvijek nisu postigle konsenzus oko tržišnih mjera poput određivanja cijena emisija stakleničkih plinova, IAPH to vidi kao potencijalan izvor sredstava za visoke troškove dekarbonizacije luka u zemljama u razvoju.
“Rizik da tržišna mjera poveća troškove transporta, što dodatno opterećuje zemlje s manje učinkovitom infrastrukturom i slabijom povezanošću s globalnom trgovinskom mrežom, mogao bi biti ublažen mogućim prihodima koji bi im se dodijelili za lučke mjere prilagodbe i ublažavanja kako bi se započela energetska tranzicija,” rekao je Patrick Verhoeven, izvršni direktor IAPH-a.
S obzirom da se na ovotjednoj MEPC sjednici očekuje finalizacija okvira za određivanje cijene ugljika u pomorstvu, IAPH je izjavio da ostaje neutralan u vezi izbora instrumenta. Trenutno postoje četiri prijedloga politike za nametanje karbonske pristojbe. Međutim, IAPH je naglasio da podržava mehanizam određivanja cijene ugljika koji će pružiti snažan poticaj za ulaganja u lučku infrastrukturu i omogućiti komercijalnu održivost goriva s niskom ili nultom razinom emisije ugljika, piše The Maritime Executive.
Akademik Karpinsky jedan je od nekoliko ruskih brodova za koje se sumnja da sudjeluju u špijunskim misijama.
Međunarodni istraživački projekt otkrio je razmjere ruskih aktivnosti korištenjem istraživačkih brodova s naoružanim vojnicima za špijuniranje plinovoda, podatkovnih kabela, vjetroelektrana i vojne infrastrukture u Baltičkom i Sjevernom moru. Istraživački tim, kojeg čini nizozemski Pointer i novinari iz šest drugih zemalja, identificirao je 72 ruska istraživačka broda povezana sa špijunažom ili sabotažom od početka invazije na Ukrajinu. Na temelju dekodiranja više od 1.000 presretnutih Morseovih poruka i analize AIS signala, utvrđeno je da su ruski brodovi obavili 428 plovidbi od veljače 2022, piše The Maritime Executive.
Špijunske aktivnosti prepoznate su po sumnjivim kretanjima unutar isključivih ekonomskih zona (EEZ) europskih zemalja. Brodovi su plovili iznimno sporo, pratili cik-cak uzorak ili se potpuno zaustavljali. Ova su kretanja zabilježena uz obale Danske, Estonije, Norveške, Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva, Finske i Njemačke.
Najveća sumnjiva kretanja zabilježena su u Danskoj, gdje brodovi, nominalno angažirani u hidrografskim istraživanjima, zapravo obavljaju izviđačke misije. Tim je zabilježio najmanje 15 plovidbi u blizini ključnih danskih infrastruktura. Slični obrasci primijećeni su uz NATO-ove vojne zone kod Njemačke, vjetroelektrane uz nizozemsku obalu i plinovod Baltic Connector između Estonije i Finske.
Među identificiranim brodovima su Akademik Karpinsky, Admiral Vladimirsky i Akademik Boris Petrov, koji su često prolazili kroz nizozemski EEZ. U lipnju ove godine, brod Sibiryakov plovio je sporom brzinom kroz Sjeverno more iznad Europipea – plinovoda između Norveške i Njemačke.
Brodovi su praćeni naoružanim vojnicima, uključujući članove Spetsnaza, jedinice specijalizirane za izviđanje i sabotažu. Neki su opremljeni vojnim radarima, mini-podmornicama i podvodnim dronovima. Kako bi sakrili svoje misije, često isključuju AIS signale.
Istraga je objavljena nakon što je NATO stavio članice u stanje pripravnosti zbog sumnje da Rusija koristi istraživačke brodove za mapiranje civilne infrastrukture. Te su prijetnje potaknule europske zemlje na jače praćenje ruskih brodova.
James Appathurai, pomoćnik glavnog tajnika NATO-a, izjavio je kako ruski brodovi mapiraju ključnu infrastrukturu koristeći sofisticiranu opremu s ciljem sabotaže. “U posljednjih šest mjeseci svjedočili smo porastu prijetnji protiv naših zemalja, uključujući sabotažu, dezinformacije i napade na kritičnu podmorsku infrastrukturu,” rekao je Appathurai.
