O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 172

Sektor Suhog Tereta u Porastu: Rastući Interes Investitora

0
Foto:Privatna arhiva

Sektor prijevoza suhih tereta doživljava oporavak, a Baltički indeks suhih tereta (BDI) pokazuje poboljšanje, što su primijetile i velike financijske institucije. Deutsche Bank je nedavno započela pokrivanje dionica dviju ključnih tvrtki u ovoj industriji, što ukazuje na obnovljen interes investitora za ovaj sektor.

BDI, važan tržišni pokazatelj, kreće se između 1.500 i 2.000 bodova u posljednjih deset mjeseci, nakon kratkog skoka krajem 2023., kada je premašio 3.500 bodova. Posebno je segment Capesize brodova pokazao snagu, a brokeri iz SSY-a izvijestili su o “oporavku na svim razinama” u svom tjednom izvješću.

Kombinirani iznos pet putovanja na najam Capesize brodova popeo se na otprilike 28.000 dolara dnevno, što je značajan porast u usporedbi s prošlogodišnjih 9.000 dolara dnevno. Ovaj porast ukazuje na mogući preokret u sektoru.

U važnom razvoju, Deutsche Bank je počela pokrivati dionice Star Bulk (SBLK) i Genco (GNK), dvije velike tvrtke u sektoru prijevoza suhih tereta. Ovaj potez signalizira rastući interes investitora za dionice u sektoru, nakon rasta u tankerima koji traje od početka 2022.

Star Bulk, koji je nedavno preuzeo Eagle Bulk, istaknut je zbog svoje strateške pozicije. Analitičari Deutsche Banke naveli su: “Star Bulk ima dugu povijest transformacijskih poslova koristeći svoje dionice kao valutu,” osvrćući se na akvizicije koje je tvrtka ostvarila tijekom posljednjeg desetljeća.

Sektor prijevoza suhih tereta pokazuje znakove oporavka, a investitori i promatrači industrije pažljivo prate hoće li se taj trend nastaviti i kako će utjecati na šire tržište brodarstva, piše gCaptain.

Od Jedrenjaka do Luksuza: Povijest Windstar Cruises

0
Foto: Dubrovački Dnevnik

Američka brodarska kompanija Windstar Cruises, osnovana 1984. u Seattleu pod imenom Windstar Sail Cruises, danas ima šest luksuznih brodova za kružna putovanja. Njihov prvi brod, WIND STAR, isporučen je 1986. iz francuskog brodogradilišta, a pratile su ga sestre WIND SONG (1987.) i WIND SPIRIT (1988.). Ovi motorni jedrenjaci imali su 5307 bruto tona, dužinu od 134 metra i kapacitet za 148 putnika uz 90 članova posade. Pored glavnih motora, imali su i kompjuterski upravljana jedra.

Nažalost, WIND SONG je potonuo 2002. nakon požara u strojarnici tijekom krstarenja Francuskom Polinezijom, no bez ljudskih žrtava. Plan izgradnje većih jedrenjaka zapeo je kada je Holland America Line kupio Windstar Sail Cruises 1988. godine. Novi brodovi, WIND SURF i WIND SAGA, završeni su pod pokroviteljstvom francuske vlade za Club Méditerranée te su zaplovili 1989. kao CLUB MED I i CLUB MED II.

WIND SURF je 1998. prešao pod Windstar Cruises, dok CLUB MED II i dalje plovi za Club Med. Ovi brodovi imaju po 14745 bruto tona, dužinu od 187 metara i kapacitet za 386 putnika, piše Dubrovački Dnevnik.

Godine 2014., Windstar Cruises je proširio flotu kupnjom polovnih brodova SEABOURN BREEZE, SEABOURN PRIDE i SEABOURN LEGEND, preimenovanih u STAR BREEZE, STAR PRIDE i STAR LEGEND.

Godine 2007., Carnival Corporation odlučila je prodati Windstar Sail Cruises. Danas je tvrtka u privatnom vlasništvu The Anschutz Corporation iz Denvera, a njome upravlja podružnica Xanterra Parks & Resorts. 2018. godine pokrenut je projekt rekonstrukcije tri broda, koji su tijekom 2020. produženi za 26 metara, povećavajući kapacitet na 312 putnika.

Svi brodovi Windstar Cruises nude visoku razinu luksuza, kategorizirani su s četiri zvjezdice i redovito posjećuju Dubrovnik.

Može li se Potopiti Američki Nosač Zrakoplova?

0
Foto: USS Gerald R. Ford /Wikimedia commons

Nosači zrakoplova ključni su simboli moći američke mornarice. Divovi iz klase Nimitz, dulji od 300 metara i s posadom od preko 5000 mornara, služe za projiciranje vojne snage diljem svijeta. Njihove impresivne tehnološke mogućnosti i arsenal zrakoplova čine ih nezaobilaznim elementom američke vojne strategije. Ipak, jedno pitanje često se postavlja: Može li se američki nosač zrakoplova potopiti?

Odgovor leži u njihovoj izvanrednoj konstrukciji, naprednom dizajnu i obuci posade. Američki nosači nisu obični brodovi – oni su plutajuće tvrđave, dizajnirane da izdrže i najteže napade.

Kako piše National Interest, nosači zrakoplova projektirani su kako bi preživjeli u najtežim uvjetima. Trup broda izrađen je od debelog čelika, što ga čini iznimno otpornim na oštećenja. No, nije samo debljina materijala ključna; unutrašnjost nosača podijeljena je na stotine vodonepropusnih odjeljaka. Ako je jedan dio broda poplavljen, voda se ne može proširiti dalje, omogućujući nosaču da ostane na površini čak i nakon teških oštećenja.

Nosač zrakoplova nikada ne plovi sam – on je središnji dio Carrier Strike Group (CSG), koja uključuje razarače, krstarice i podmornice. Ovi brodovi štite nosač koristeći napredne sustave kao što je AEGIS, sposoban pratiti i uništavati više ciljeva istovremeno. Uz to, sustavi za blisku obranu (CIWS) pružaju dodatnu zaštitu, uništavajući prijetnje koje uspiju proći kroz vanjsku obranu.

Ova kombinacija čvrstog dizajna i napredne obrane čini američke nosače zrakoplova gotovo nepotopivima, prenosi tportal.hr.

Potapanje Lusitanije: Tragedija koja je promijenila tijek Prvog svjetskog rata

0
Foto: Povijest.hr

Najveći brod na svijetu u vrijeme kad je izgrađena, Lusitania, ostavila je dubok trag na razvoj Prvog svjetskog rata. Prvo putovanje obavila je 7. rujna 1907. godine, a zahvaljujući svojoj brzini i snazi od 76.000 konjskih snaga, osvojila je prestižnu Plavu vrpcu – nagradu za putnički brod koji najbrže preplovi Atlantski ocean. Do početka rata, Lusitania je redovito plovila na liniji Liverpool – New York. U to vrijeme, američka javnost snažno je podržavala politiku neutralnosti i bila protiv ulaska SAD-a u europski sukob.

Ova neutralnost bila je usklađena s Monroeovom doktrinom, koja je zagovarala izolaciju SAD-a od europskih političkih zbivanja i usmjeravanje pažnje na vlastitu hemisferu. Američki predsjednik Woodrow Wilson nastojao je izbjeći sukob i poštedjeti naciju ratnih gubitaka. Međutim, niz događaja uskoro će narušiti Wilsonovu politiku mira.

Godine 1915. Lusitania je isplovila iz New Yorka prema Europi. Kada je stigla blizu obala Irske, njemačka podmornica U-20 locirala je brod i ispalila torpedo. Nakon snažne eksplozije, brod je potonuo za samo 18 minuta, usmrtivši 1.198 ljudi, uključujući gotovo stotinu djece. Potapanje tako velikog civilnog broda šokiralo je svijet, a američka javnost bila je duboko potresena. Njemačka je tvrdila da je Lusitania prevozila streljivo i vojnu opremu, no unatoč tome, ovaj tragični događaj doveo je do sve većeg pritiska u SAD-u za ulazak u rat protiv Njemačke, piše Povijest.hr.

Leut – Tradicionalni Brod Dalmacije i Njegova Povijest

0
Foto: Muzej Betinske drvene brodogradnje

Leut, tradicionalni hrvatski brod, ima bogatu povijest i duboke korijene u pomorskoj kulturi Jadranskog mora.

Oduvijek je bio prisutan u životima ribara i obalnih zajednica, služeći kao ključan alat za preživljavanje i razvoj obalnih naselja. Potječe iz Dalmacije i stoljećima je bio nezamjenjiv za ribolov i prijevoz između otoka i kopna. Iako se ne zna točno kada je nastao, postao je prepoznatljiv još u doba Mletačke Republike, kad je Jadran bio važna trgovačka ruta.

Leut su koristili ribari za lov na ribu, ali i mali trgovci za prijevoz robe. Bio je svestran brod, prilagođen raznim zadacima, a njegova pouzdanost u plovidbi omogućila je njegovu dugotrajnu uporabu. Građen od drva, jednostavan, ali čvrst, leut je bio dug između 7 i 12 metara, s jednim ili dva jarbola i latinskim jedrom. Upravo zahvaljujući takvoj konstrukciji, mogao je ploviti i pri slabim vjetrovima, što ga je činilo izuzetno praktičnim za svakodnevne poslove na moru.

Osim što je bio funkcionalan, leut je bio i estetski privlačan brod. Nosio je znatnu količinu tereta, ali je unatoč tome ostajao brz i stabilan na moru. Često su brodovi bili ukrašeni motivima koji su odražavali identitet i ponos vlasnika. Tako su brodovi, osim što su služili za rad, postali i simboli statusa i osobne povezanosti s morem.

Leut je bio više od radnog alata. On je postao simbol jadranske pomorske kulture, a vještine gradnje prenosile su se s generacije na generaciju. Brodograditelji su s ponosom izrađivali ove brodove, a vlasnici su ih s ljubavlju održavali, svjesni njihove važnosti i simbolike. Iako danas više nije u širokoj upotrebi kao nekad, leut je pronašao novu ulogu u očuvanju kulturne baštine. Mnogi stari leuti su restaurirani i koriste se u turističke svrhe ili na regatama, gdje plijene pažnju i evociraju prošlost.

Posebno u mjestima poput Murtera, održavaju se natjecanja tradicionalnih brodova, koja privlače turiste iz cijelog svijeta i pomažu očuvanju ove vrijedne pomorske tradicije. Leut, iako danas možda manje praktičan za svakodnevni ribolov, nosi sa sobom dublje značenje i simbolizira vezu čovjeka s morem i njegovom poviješću.

Splendido i Kapetan Visin: Hrvat koji je prvi oplovio svijet

0
Foto: HTE

Hrvatski pomorac Ivan (Ivo) Visin isplovio je na povijesno putovanje oko svijeta 11. veljače 1852. godine, koje je dovršio 30. kolovoza 1859., postavši prvi Hrvat koji je oplovio svijet. Bio je to šesti pothvat u povijesti oplovljavanja svijeta, nakon što je prvi započeo Magellan, a dovršio Elcano.

Visin je putovao na briku Splendido, jedrenjaku srednje veličine s dva jarbola, koji je sagrađen u Rijeci od strane Andrije Zanona. Prema legendi, ugledavši brod, Visin je uskliknuo “Splendido!” te je brod tako dobio ime.

Foto: HTE

Kapetan Visin isplovio je iz Antwerpena pod habsburškom zastavom, u pratnji poručnika Fridriha Bellavitija i devet članova posade. Putovali su prema zapadu, slijedeći rutu: Antwerpen – Rt Horn – Valparaiso – San Francisco – Honolulu – Singapur – Bangkok – Hongkong – Rt dobre nade – Plymouth – Trst. Tijekom sedmogodišnjeg putovanja, Splendido je preplovio 101.297 morskih milja.

Za ovaj izniman pothvat, car Franjo Josip odlikovao je Visina bijelom počasnom zastavom i viteškim križem reda Franje Josipa.

Ivan Visin rođen je 1806. godine u mjestu Prčanj kod Boke Kotorske, u obitelji s istarskim korijenima. Svoju pomorsku karijeru započeo je s 12 godina kao brodski mali, a kapetanski ispit položio je u Trstu, piše Povijest.hr.

LIDL proširuje transportne usluge kroz Tailwind Shipping Lines

0
Foto: Splash247

Tailwind Shipping Lines, kontejnerska linija koju je osnovao njemački lanac supermarketa Lidl, dodala je željezničku komponentu svom poslovanju.

Nova željeznička usluga djeluje između slovenske luke Koper i teretnog terminala u austrijskom gradu Grazu. Nova usluga, nazvana Panther Shuttle, ponudit će špediterskim i brodarskim tvrtkama pet direktnih tjednih veza u oba smjera.

Ovisno o potražnji kupaca, učestalost usluge će se povećati do 10 puta tjedno, uključujući vikende. Tailwind Intermodal također će biti odgovoran za prijevoz tereta s terminala u Grazu vlastitim traktorima i šasijama.

Zahvaljujući svom geografskom položaju između Jadrana i Baltika, teretni terminal u Grazu, u suradnji s lukom Koper, tvori idealnu vezu s istočnom i jugoistočnom Europom“, izjavio je Christian Steindl, generalni direktor Tailwind Intermodala.

S direktnom željezničkom vezom između ovih strateški idealno smještenih teretnih centara, pozicioniramo se kao intermodalni pružatelj usluga za sve koji prevoze kontejnere između Mediterana te istočne i jugoistočne Europe.”

Kao pridružena tvrtka Tailwind Shipping Linesa, koja opslužuje jadransku luku Koper, Tailwind Intermodal također će biti odgovoran za daljnji transport kontejnera u zaleđe, kao i za povrat praznih kontejnera u Koper.

Tailwind Shipping Lines, osnovan prije dvije godine od strane Lidla kao odgovor na kaotične uvjete u brodarstvu uzrokovane pandemijom COVID-a, proširio je svoju flotu na devet brodova i sada upravlja s tri usluge koje dovode robu iz Azije u Europu, piše Splash247.

Ekološki incident: Zatvorene plaže na Gran Canariji nakon izlijevanja goriva tijekom “bunker” operacija

0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Izlijevanje goriva tijekom bunkeriranja broda kod španjolskog otoka Gran Canaria prisililo je lokalne vlasti da u četvrtak zatvore nekoliko plaža na ovom popularnom turističkom odredištu i proglase izvanredno stanje zbog okoliša.

U srijedu navečer obaviješteno je o slučajnom izlijevanju tijekom bunkeriranja broda u luci La Luz u Las Palmasu, glavnom gradu otoka. Radilo se o najviše 3 metričke tone IFO 180, goriva s vrlo niskim udjelom sumpora. Ime broda nije otkriveno.

Prema riječima predsjednika vijeća Gran Canarije, Antonija Moralesa, mrlja uzrokovana onečišćenjem bila je duga oko 2 km (1,2 milje) i široka 400 m.

Morales je izjavio kako se mrlja kretala prema jugu, prema općini Telde, potiskivana vjetrom. Struje su zasad spriječile da zagađenje dođe do obližnje tvornice za proizvodnju pitke vode.

Plaže La Restinga, Palos, San Borondón i El Baranquillo zatvorene su za javnost kako se mrlja približavala obali, dok su helikopter, dronovi i brod za pomorsko spašavanje pomagali hitnim službama u akcija čišćenja.

Foto:Ayuntamiento de Telde/X

Ova kontaminacija, nažalost, ima značajan opseg, zbog čega je angažirano toliko resursa,” rekao je gradonačelnik Teldea Juan Antonio Pena za Reuters.

Nešto ovakvo je moguće spriječiti. Tražit ćemo odgovornost jer šteti okolišu i ne možemo dopustiti da se ovakve stvari ponove,” dodao je Pena, piše gCaptain.

Danska zatvara svoje luke za 27 ruskih brodova zbog sankcija

0
Foto: Wikimedia Commons

Danske vlasti zabranile su pristajanje 27 brodova povezanih s Rusijom u lokalnim lukama i sidrištima.

Prema smjernicama izdanima danskim peljarima, koje su objavili mediji Danwatch i Information, zabranjeno je pružanje usluga tim ruskim brodovima, uključujući opskrbu gorivom i prodaju zaliha.

Ova zabrana uvedena je nakon što je Europska unija ovog ljeta donijela svoj 14. paket sankcija protiv Rusije, koji uključuje ovih 27 brodova.

Peljarima je također savjetovano da provjeravaju IMO brojeve brodova, budući da brodovi iz tzv. “flote iz sjene” često mijenjaju imena.

Brodovi iz te flote često se zaustavljaju na sidrištu ispred Skagena, gdje uzimaju zalihe i gorivo prije nego što nastave s navigacijom.

Danska vlada već mjesecima vodi razgovore sa susjednim zemljama o načinima zabrane prolaska ruske “flote iz sjene” kroz Baltičko more, što je postalo još važnije nakon sudara jednog ruskog tankera iz ove flote ranije ove godine.

Rusija šalje oko trećinu svojih pomorskih izvoznih količina nafte kroz danske tjesnace, a oko trećine tih brodova nema poznato osiguranje, piše Splash247.

Uspješna Intervencija Norveških Vlasti: Zbrinut Teretni Brod s Opasnim Teretom

0
Foto: Brod Ruby/Marine traffic

Norveške su vlasti brzo reagirale na potencijalnu pomorsku krizu u kojoj je teretni brod RUBY, nakon oštećenja trupa uslijed nasukavanja, zatražio hitno pristajanje u luci Tromsø.

Brod pod malteškom zastavom, koje prevozi 20.000 tona amonijevog nitrata, potencijalno eksplozivnog kemijskog spoja, premješten je na sigurno sidrište kod Vannøye.

U akciji su sudjelovale brojne norveške agencije, uključujući Pomorsku upravu, Upravu za obalu, Direktorat za civilnu zaštitu i planiranje u kriznim situacijama (DSB) i policijsku upravu Tromsa, koje su zajedničkim snagama riješile situaciju. Brod je prošao inspekciju lučke državne kontrole 3. rujna, nakon čega je zadržan.

Unatoč kompromitiranom stanju broda, dužnosnici naglašavaju da ne predstavlja povećani rizik u odnosu na uobičajeno poslovanje. “Brod, u trenutnom stanju, ne predstavlja veći rizik nego tijekom normalnih operacija“, izjavila je Norveška pomorska uprava.

Kako bi se osigurala sigurnost, vlasti su poduzele nekoliko ključnih mjera, uključujući uspostavu sigurnosne zone od 500 metara oko broda, angažiranje tegljača koji će ostati na lokaciji te kontinuirano praćenje kroz centar za kontrolu pomorskog prometa Norveške obalne uprave u Vardøu, piše gCaptain.

Lokacija broda, otprilike 3 km jugoistočno od Vannøye u općini Karlsøy, smatra se dovoljno udaljenom od naseljenih područja. “Naš glavni fokus je sigurnost stanovništva,” komentirao je službenik DSB-a.

Norveške vlasti nastavit će surađivati s državom zastave (Maltom) i klasifikacijskim društvom (DNV) kako bi odredili sljedeće korake za brod.

Naš prioritet je sigurnost,” izjavila je Norveška pomorska uprava.