Robna marka Liebherr široj javnosti je poznata po kućanskim uređajima, no mnogi ne znaju da među 130 kompanija te švicarsko-njemačke grupacije, s 50 tisuća zaposlenih, perjanicu predstavljaju – dizalice.
Jedna takva izazvala je veliki interes stručne javnosti jer je riječ o najvećoj lučkoj dizalici na kotačima, nosivosti 300 tona, piše Otvoreno more. Samo za usporedbu, legendarni Veli Jože nosio je 350 tona. Ono što je čini posebnom jest električni pogon, što će svakako privući sve lučke uprave na putu zelene tranzicije.
Model Liebherr LHM 800e isporučen je u nizozemski terminal Hartel, gdje je odmah prionuo poslu.
Zahvaljujući preciznim kontrolama i kranu dohvata 64 metra, ima kapacitet premještati 2.300 tona tereta na sat. Prvenstvena namjena bit će prenošenje rasutog i pakiranog tereta, i to rastućeg tržišta sirovih materijala: bakra, nikla, kobalta, litija, grafita i ostalih važnih za energetsku tranziciju.
Ponosni vlasnik dizalice, kompanija Marcor Stevedoring, godišnje prenese šest milijuna tona rasutog, pakiranog i kontejnerskog tereta.
Ronilački klub veterana 4. gardijske brigade u proljeće čisti podmorje splitske gradske luke. Iako to čine već četvrtu godinu, smeća i dalje ima, no veseli činjenica da je ovaj put u moru završilo uslijed jakih vjetrova, a ne namjernim bacanjem, prenosi HRT.
Najzanimljiviji ulov ovogodišnje akcije čišćenja podmorja splitske gradske luke – ova je lampa. Bilo je tu i sunčanih naočala, mobitela, upaljača, poneka guma, no najviše ograda.
“Ove ograde, proteklih godina bi završavale od bure, a ove godine od ovoga zadnjega juga vjerojatno je pobacalo dosta toga u more, a i sami ljudi tijekom sezone, domaći, turisti, ne možemo nikoga optuživati, bacaju različite stvari, pogotovo oplate s brodova otpadaju tijekom lošeg vremena i tako”, kazao je Ćiro Ugrin, predsjednik Ronilačkog kluba veterana 4. gardijske brigade Split.
Ograde neće na otpad. Vlasništvo su Lučke uprave, pa će ih ispjeskariti i vratiti na lukobrane. Veterani 4. u moru su našli i krupnijeg otpada koji bez dizalice ne mogu izvaditi, no i to će se riješiti, navodi HRT.
“Mi imamo našeg ovlaštenog koncesionara tvrtku CIAN, pa ćemo sad operativno nakon tih informacija s RK 4. gardijske brigade razraditi to pitanje i naravno pristupiti uklanjanju tog otpada”, rekao je Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split.
Osam bivših gardista, danas ronilaca, u nekoliko je dana napunilo nekoliko kontejnera.
“Naišli smo danas, možda ste snimili, netko je renovirao apartman, pa ima i lustera, mobitela, naočala, evo i akumulatora, bicikla”, kazao je Aljoša Barbarić iz Ronilačkog kluba veterana 4. gardijske brigade Split.
Luku će čistiti i dogodine, no ova vrijedna ekipa i u Slatinama na Čiovu sudjelovala je u još jednoj akciji čišćenja podmorja.
Brod Carpathia spasio je ljude koji su plutali na čamcima za spašavanje, njih 705. Prije nego što su primili poziv u pomoć s Titanica, bili su na putu prema hrvatskoj luci Rijeci (tada u sastavu Austro-Ugarske), piše Povijest.hr.
Dana 18. travnja 1912. godine brod Carpathia dovezao je preživjelih 705 putnika s potonulog Titanica u New York. Carpathia je bila prvi brod koji je uspio doći do mjesta Titanicovog potonuća.
Naime, radio-operater na Carpathiji primio je poziv u pomoć s Titanica oko pola sata nakon njegovog udara u ledenjak. Probudio je kapetana Arthura Rostrona, koji je smjesta naredio kurs prema posljednjoj poznatoj Titanicovoj poziciji, i to velikom brzinom. Kapetan Rostron naredio je da se na Carpathiji čak privremeno ukine grijanje kabina i isključi topla voda, kako bi se dobilo više pare za pogon broda (kasnije je za svoje napore nagrađen i viteškom titulom, kao sir Arthur Rostron). Dakako, juriti velikom brzinom u tom području bilo je prilično opasno, jer je u okolici bilo ledenjaka (Carpathia je i sama bila velik putnički brod i imala je vjerojatno preko 1.000 svojih putnika).
Carpathia je stigla do mjesta nesreće oko 4 sata ujutro. Nažalost, Titanic je već bio potonuo, a ljudi koji su bili u ledenoj vodi umrli su od pothlađivanja. Ipak, Carpathia je spasila ljude koji su plutali na čamcima za spašavanje, njih 705. Ukrcavanje je trajalo nekoliko sati, pa je u međuvremenu izašlo i sunce nad oceanom. Prizor koji su ljudi na Carpathiji vidjeli kad je sunce izašlo bio je zastrašujuć – velika polja leda svuda uokolo, s ledenim brdima visine do 60 metara na dvadesetak mjesta oko broda. Do 9:00 ujutro svi su ukrcani na Carpathiju. Oko 9:15 pristigla su još su dva spasilačka broda – Mount Temple i Californian – ali više nije bilo preživjelih da ih ukrcaju.
Vrlo je zanimljivo da je Carpathia, prije nego što je primila poziv u pomoć s Titanica, bila na putu prema hrvatskoj luci Rijeci (tada u sastavu Austro-Ugarske). No, kapetan Rostron, kad je ukrcao preživjele, zaključio je da je sigurnije da se vrati u New York, gdje će unesrećeni ljudi biti zbrinuti.
Starije ljubitelje mora i brodova, neće trebati puno podsjećati – “Kako ne, pa pod tim je imenom, prije 24 godine, i ponovno rođen u Šibeniku!”. A oni još boljeg pamćenja sjetit će se kako je riječ o – prvotno – nekadašnjoj talijanskoj ribarici, koja je pod imenom Ligny Secondo uzapćena nakon što je uhvaćena u krivolovu na našoj, hrvatskoj strani Jadrana, piše Šibenski.hr.
Brod, koji je izgrađen 1991. godine u brodogradilištu Arturo Stabile u Trapaniju, i posada privedeni su baš u Šibenik, a na kraju sudskog postupka su i oduzeti vlasniku, kojem to nije bio prvi slučaj da je uhvaćen u nezakonitom ribolovu. U svakom slučaju, od nekadašnjeg talijanskog ribarskog broda u šibenskom je Remontnom brodogradilištu 2000. godine, nakon temeljite rekonstrukcije, po projektu Brodarskog Instituta, izgrađen brod za istraživanje mora. Plovilo je dugo 31,75 a širok 7,5 metara. Pogoni ga četverotaktni dizelski motor ‘Wartsila‘ s 12 cilindara, a u vlasništvu je Vlade Republike Hrvatske.
Foto: Šibenski.hr
Ministarstvo znanosti i obrazovanja dodijelilo ga je Sveučilištu Dubrovnik na upravljanje i korištenje, ali se njime koriste ne samo nastavnici i studenti pomorskih studija na Sveučilištu u Dubrovniku, nego i oni s Pomorskog fakulteta u Splitu i Pomorskog fakulteta u Rijeci u izvođenju praktične nastave i za znanstvena istraživanja.
Brod ima pet članova posade, raspolaže s 19 kabinskih postelja za studente – vježbenike te predavaonice i laboratorij. Iako mu je luka upisa Dubrovnik, što je vidljivo i na samom brodu, on je neraskidivo vezan uz Šibenik, pa ga je uvijek lijepo vidjeti privezanog na šibenskoj rivi. Kao svoga na svome!
U Istarskom narodnom kazalištu izvedena je prva je ovogodišnja premijera. Predstava “Brodovi od papira” tematizira propast brodogradilišta Uljanik, identitet grada, ali i odnose unutar jedne pulske obitelj, piše HRT Magazin.
Tisuće radnika 2019. godine iščekuje presudu o sudbini pulskog brodogradilišta Uljanik. U isto vrijeme mlada spisateljica dolazi iz Berlina posjetiti svoju radničku obitelj u Pulu. Razumije li ona što se događa i ima li pravo komentirati situaciju iz koje je otišla?
Okosnica je to nove predstave Istarskog narodnog kazališta čiji tekst potpisuje mlada pulska autorica Emma Kliman.
Glumci ističu da im se tekst svidio već kod prvog čitanja:
“Razmišljala sam o tomu što je to što toliko rezonira sa mnom, kao neko tko je iz Petrinje, tko nije upoznat s ovom regijom i nije mu ova regija bliska, onda sam shvatila da zapravo je priča obiteljska, o jednoj obitelji, o jednoj mladoj umjetnici koja se vraća u svoju obitelj. Imam osjećaj da svi mi kao neki mladi umjetnici koji dolaze iz manjih sredina i odlaze u veće, kad se vraćaju u tu svoju primarnu obitelj, jezgru iz koje smo potekli, svi dobijemo neke iste osjećaje”, objašnjava glumica Tea Harčević.
“Dosta je to bio veliki izazov i dosta veliko opterećenje. Kao što vidite nemam 60 godina, nisam radio u Uljaniku, nisam niti iz Pule, Slavonac sam, samim tim rad na dijalektu je predstavljao veliki zadatak”, ističe glumac Nikola Radoš.
Mladi su glumci zadatak odlično obavili. Autorski tim dočarao je duh i ozračje grada koji može nestati kao i obitelj koja se vrlo lako može raspasti, navodi HRT Magazin.
“Mislim da je u tekstu taj kontekst Pule, ali prije svega i kontekst jedne obitelji. Mislim da je taj kontekst obitelji vrlo univerzalan, može se primijeniti na bilo koju obitelj u Hrvatskoj i na bilo koju firmu koja propada”, smatra redatelj Gabrijel Lazić.
Predstava je nastala u okviru novoga projekta INK pod nazivom “Kumma”. Ideja je da mladi kazališni umjetnici dobiju mentore i institucionalnu potporu na početku svoga profesionalnog života.
Novo istraživanje je pokazalo da čak 13 % globalne trgovačke flote nema pristup internetu, piše Splash247.
Idwal, britanska tvrtka za inspekciju brodova, objavila je izvješće o društvenom utjecaju, koje se oslanja na podatke više od 13.000 inspekcija brodova u razdoblju od 17 mjeseci do rujna prošle godine, pružajući neviđenu transparentnost rada u stvarnom svijetu i životnih uvjeta koje doživljavaju pomorci diljem globalne pomorske flote.
Među ključnim zaključcima našao se loš pristup internetu u velikom dijelu globalne flote. Idwal je podatak od 13 % opisao kao “alarmantan” i “izuzetno razočaravajući”.
“Činjenica da je tako značajan postotak brodova bez pristupa internetu čini se anakroničnom u industriji koja je sada više povezana i upravljana podacima nego ikad. Takav nedostatak osnovne povezanosti pogoršava izolaciju i stvara probleme s dobrobiti posade”, navode autori izvješća.
Više od polovice ispitanih plovila nudi besplatan Wi-Fi za posadu, iako većina dolazi s ograničenom propusnošću i dopuštenjima za preuzimanje. Samo 12,5 % ispitanih plovila nudi neograničeni besplatni internet, navodi Splash247.
„Pristup e-pošti, porukama, pozivima i internetu od vitalne je važnosti za moral pomoraca, njihovu dobrobit i veze s obitelji. Loša povezanost pridonosi izolaciji od obitelji i života kod kuće”, navodi se u izvješću.
Idwal poziva na ulaganje više resursa u IT infrastrukturu i troškove emitiranja kako bi se na svim brodovima omogućio besplatan, neograničen internet kao osnovni standard, ističući da je pristupačni neograničeni Wi-Fi danas dostupniji nego što je ikada bio zahvaljujući uslugama kao što je Starlink.
Anglo-Eastern iz Hong Konga bio je jedan od prvih koji su usvojili Starlink među globalnim upraviteljima brodova. Izvršni direktor tvrtke, Bjorn Hojgaard, tvrdio je prošle godine da će Starlink – i druge nove satelitske ponude kao što su OneWeb i Project Kuiper – promijeniti život na brodu na način kakav nikada nije doživio u povijesti brodarstva.
“Uskoro će pomorci biti uvijek uključeni, uživajući u istoj povezanosti na koju smo mi na kopnu navikli. Brod će postati besprijekoran produžetak ureda, gdje su članovi tima samo bliže strojevima,” komentirao je Hojgaard.
U pokušaju da zgrabe još veći tržišni udio, brojni Starlinkovi ovlašteni preprodavači ove su godine uveli posebnu ponudu prema kojoj svaki brod s registriranim IMO brojem može dobiti dva mjeseca besplatne mobilne prioritetne usluge od pet terabajta mjesečno za isprobavanje nove tehnologije.
Zbog ograničenog pristupa internetu brodovi često mijenjaju kurs kako bi posada mogla dobiti pristup vezama s obale. Takve promjene kursa putovanja u potrazi za WiFi signalom mogu rezultirati katastrofom – najpoznatija je prizemljenje broda za rasuti teret Wakashio prije četiri godine, nesreća koja je izazvala najgoru ekološku katastrofu u povijesti Mauricijusa.
Izvješće panamskog brodskog registra o nesreći pokazalo je da je posada slavila rođendan člana posade na dan nesreće i donesena je odluka da se priđe bliže obali kako bi se pronašao WiFi signal da bi slavljenik mogao nazvati svoju obitelj. Časnika na straži vjerojatno je omeo njegov mobilni telefon dok je brod prolazio niz greben u blizini Mauricijusa, te se nije uspio držati pet milja od obale kako je odredio zapovjednik.
A di je “Tijat“? – vjerojatno se sve više pitaju školjari, budući da im je danas zbog bure od barem 55 čvorova ograničen broj ticanja riva. Naime, linija 505-Šibenik-Zlarin-Prvić Luka-Prvić Šepurine-Vodice danas zbog jakog vjetra ne pristaje u Prvić Luci, piše Šibenski.hr.
Tijat, koji je na najboljem putu da kao vlasništvo Županije postane ploveći muzej upravo je s te linije odvezen u raspremu prošloga ljeta dok ga nije kupila Županija. Zamijenila su ga razmjerno (pre)velika “Premuda“, sličan i također maritimno jako dobar brod, no kada je vjetar jak kao danas, tada zbog dužine i otežanog manevriranja ne može pristati na “ono bokun rive” u Prvić Luci.
“Tijat je tu bio bez premca. Izgrađen je kao da su prije toga dobro izmirili naše porte”, kaže Saša Jurat, zapovjednik SAR broda Lučke kapetanije Šibenik i jedan od najzaslužnijih što je Tijata kupila Županija. Zaljubljenik u “najvoljeniji brod” dodaje kako treba pošteno reći da je Jadrolinija, tri godine uoči odluke da Tijata otpiše, napravila anketu među otočnim mjesnim odborima. Prevagnula je želja za novijim, suvremenijim brodom i to je kompaniji svakako olakšalo odluku.
Međutim, kaže Jurat, među školjarima je sve više nostalgije za Tijatom. Nije isključeno, napominje taj Žirjanin, da kada se preuredi novcem iz europskih fondova, Tijat postane rezervni brod na liniji 505. Ionako poznaje rutu napamet, kao magarčić…
Međutim, nije “Premuda” nego je “Olea“, svježa je vijest koja stiže s palube toga, Premudi zamjenskog broda.
“U prvoj informaciji točno je jedino to da je Prvić Luka jutros zaobiđena, premda nema vjetra koji bi smetao pristajanju”, javlja za Šibenski.hr jedna Prvinka za vrijeme vožnje do Šibenika, taman kod otoka Lupca, uz zahvalu za prenošenje informacije o njihovoj muci. Premuda je veli, na sitnom popravku, pa je u službi na liniji 505 Olea, čiji zapovjednik, međutim, za razliku od kolege s Premude ne želi pristajati na uistinu skromnoj rivici Prvić Luke, bez obzira na vremenske prilike.
“Jutros je to izgledalo ovako: stariji otočani pješačili su užurbano u susjednu Šepurinu dva kilometra uzbrdo pa nizbrdo, većina njih s kolicima za hranu na kotačićima, a po povratku će ih pune vući istim putem!”, govori ta otočanka. A jedan je čovjek gurao u invalidskim kolicima svoju suprugu, jer svaki dan mora na terapiju u Šibenik.
Mali otok Prvić za veliku muku! A tako će, uvjerena je ova gospođa (podaci poznati redakciji) biti sve dok je Olea na zamjeni. Čujete li ovo u “Jadroliniji” ili je Rijeka predaleko !?
“U Luci nije problem bura, nego jugo”, kaže ona dodajući da je Mjesni odbor Luke, znajući da Olea dolazi na zamjenu, zamolio Županijsku lučku upravu da skloni muringe na unutrašnjoj strani mjesne rive, da “pruga” može pristati s unutrašnje strane kad joj već ne odgovora pristajanje na vrhu mula. No, kapetan je ipak odlučio zaobići Prvić Luku, premda je to službeno ticanje obale službenog porta na liniji 505 ! I nema vitra!
U Marini Kaštela, jučer su svečano otvoreni 16. po redu Hrvatski dani male brodogradnje i turizma – Croatia Nautic Show, manifestacija koja je odavno postala centar druženja hrvatskih brodograditelja te svih onih koji od turizma i za turizam žive, a posljednjih godina razvila je i bogatu ponudu predstavljanja stranih plovila, ali i ukupne ponude „nautike po mjeri našeg čovjeka“.
Svečani čin otvorenja, svojim dolaskom, uveličali su i dragi gosti, predstavnici državnih institucija, jedinica lokalne i regionalne samouprave, turističkih zajednica, partneri i domaćini manifestacije.
Prisutnima su se tako obratili i istakli značaj manifestacije u nautičkom i turističkom pogledu: državni tajnik Ministarstva turizma i sporta, Tonći Glavina, župan SD županije Blaženko Boban, pročelnica UO za turizam, pomorstvo i promet SD županije Matea Dorčić, direktorica TZ SD županije Ivana Vladović, gradonačelnik Grada Kaštela Denis Ivanović, direktorica TZ Grada Kaštela Nada Maršić, direktorica Marine Kaštela Ivona Smoljić, predsjednik organizacijskog odbora Croatia Nautic Showa, Branimir Matijaca i predsjednik Udruge Dani hrvatske male brodogradnje, Damir Skelin.
Svi su istakli ponos i zadovoljstvo odvijanjem ovog događaja već 6.godinu u Marini Kaštela te njegov značaj za Kaštela, ali i za cijelu Dalmaciju, u nautičkom i turističkom segmentu, a župan Boban je kazao: “Kad je bilo najteže vi ste bili najjači, vi ste radili čuda, niste odustajali, jer vas je vodila ljubav i želja za prezentiranjem hrvatskog autohtonog proizvoda. Čestitam vam od srca i želim vam svaku sreću i uspjeh u budućnosti”.
Na prostranom morskom ambijentu Marine Kaštela, ove godine predstavlja se preko 80 novih plovila, što u moru, što na kopnu, ali i nautički i turistički proizvodi. Važna je novost i bogat raspored stručnih programa, panel diskusija i predstavljanja koji će ponuditi mnoštvo novih saznanja i inicijativa, a zabavni program okrunit će večerašnji koncert Harija Rončevića s početkom u 20 sati.
Ulaz na koncert, sajam i sva sajamska događanja je besplatan. Radno vrijeme manifestacije je četvrtak 13 – 19 sati, petak i subota 10 – 19 sati te nedjelja 10-17 sati.
I ove godine podijeljena su priznanja u obliku plaketa i to za premijerno predstavljanje plovila u Hrvatskoj za pet izlagača, Professional team d.o.o. za NOUVA JOLLY PRINCE 30 EXCLUSIVE, Euromarine d.o.o. za DELPHIA 10 SEDAN, Emu Yachting d.o.o. za TRIDENT 630 SD, Bravo d.o.o. za 3D TENDER PATROL 650 i N.I.R. TEHNIKA d.o.o. za Hydromarin 6930.
Za 16 godina kontinuirane suradnje dva su izlagača primila priznanje, a to su Auto kuća Gašperov i Zračna luka sveti Jeronim te VINETA d.o.o. – Monachus za kontinuiranu suradnju. Uz zajedničku sliku i zdravicu s Kaštelanskim crljenkom, ovogodišnji Hrvatski dani male brodogradnje i turizma službeno su otvorili svoja vrata.
Foto: Croatia Nautic Show
Danas ne propustite pripremljena bogata događanja, a posebno ističemo zanimljivu modelarsku radionicu za djecu s početkom u 16 sati uz već navedeni koncert našeg kantautora, Hari Rončevića u 20 sati.
Drugi dan Croatia Nautic Showa svoja vrata otvara u 10 sati, a nakon toga slijedi cjelodnevni program:
Turizam posebnih interesa! E-Foil besplatne B2B radionice „Pokreni najuzbudljiviji biznis ovog ljeta“ ( na lokaciji izlagača SURFMANIA- centralni plato)
Cjelodnevno isplovljavanje plovila. 10:30 sati “Što žene žele?“ – Predstavljanje prvog ženskog jahtaškog kluba. 11:00 sati Stručni skup „Sredstva za uzlet male brodogradnje i metaloprerađivačke industrije”, Hrvatska gospodarska komora Županijska komora – Split, dvorana Pergola 13:30 sati – Predstavljanje rada Udruge skipera, dvorana Pergola 14:00 sati Panel diskusija „Vodeća smo svjetska charter flota, što dalje, u kojem smjeru razvijati nautički turizam?” , dvorana Pergola 16:00 – 19:00 sati Međugeneracijski prijenos znanja i vještina – radionice s djecom „Roditelji biraju brodove, mi ih gradimo” modelarska radionica s djecom u organizaciji Zajednice tehničke kulture Split i Udruge „Meštri od tehnike” 20:00 sati –koncert HARI RONČEVIĆ, prizemlje, novouređena dvorana Pergola (otvoren za javnost)
Seaspan Corporation u suradnji s Hapag-Lloydom, jednim od najvećih svjetskih brodara, izrađuje detaljne planove za pretvorbu prvih pet kontejnerskih brodova kako bi se mogli pogoniti na metanol.
Ukupna investicija procjenjuje se na oko 120 milijuna dolara za pet brodova.
Preinake bi trebale započeti u prvom tromjesečju 2026. godine i očekuje se da će trajati između 80 i 90 dana po plovilu. Svi brodovi odabrani za projekt izgrađeni su u Kini 2014. godine i svaki je dug 337 metara i nosivosti 115.000 DWT s kapacitetom od 10.100 TEU. Posluju pod dugoročnim čarterom Hapaga. Brodovi su Seaspan Amazon, Seaspan Ganges, Seaspan Thames, Seaspan Yangtze i Seaspan Zambezi, navodi The Maritime Executive.
Pet kontejnerskih brodova trenutno pokreću konvencionalni S90 motori, a bit će naknadno opremljeni dual fuel motorima. Nakon preinake, bit će iznajmljeni Hapag-Lloydu na dugoročnoj osnovi.
MAN Energy Solutions je spreman izvršiti naknadne ugradnje. Svaka pretvorba mogla bi rezultirati smanjenjem CO2 od 50.000 do 70.000 tona godišnje kada bi bili pogonjeni na metanol, piše gCaptain.
Njemački brodar ističe da je u svojoj novoj strategiji predan smanjenju emisija stakleničkih plinova za otprilike jednu trećinu do 2030. i postizanju operacija flote s net zero vrijednosti do 2045. godine.
Današnja objava slijedi sporazum između Hapag-Lloyda i Seaspana najavljenog prošlog srpnja za naknadnu ugradnju 15 pojedinačnih motora MAN B&W tipa S90 na loživo ulje u dual fuel motore ME-LGIM koji mogu raditi na metanol. Ugovor uključuje opciju za još 45 naknadnih ugradnja motora.
Seaspan je rekao da naknadno opremanje predstavlja “nužnu i glavnu komponentu smanjenja emisija” i da je “učinkovit način za produljenje operativnog vijeka postojeće flote uz istovremeno pružanje fleksibilnosti goriva kupcima”.
„Naknadno opremanje postojećih plovila kritična je poluga u globalnim naporima za dekarbonizaciju. Ne samo da prelazimo na zelenija goriva, već štedimo dodatne resurse potrebne za izgradnju novih plovila”, rekao je Torsten Holst Pedersen, glavni operativni direktor Seaspana. “Ovaj je ugovor još jedan dokaz Seaspanove predanosti pronalaženju kreativnih rješenja s našim partnerima i osiguravanju optimizacije naših postojećih aktivnih plovila dok nastavljamo širiti našu flotu za budućnost”.
Do kraja 2023. Seaspanova operativna flota sastojala se od 153 broda, s još 36 u izgradnji, s planiranom isporukom do prosinca 2024. To će povećati ukupni kapacitet flote na približno 1,9 milijuna TEU, navodi gCaptain.
Industrija će pozorno pratiti napredak na ovim preinakama jer se očekuje da će zeleni metanol biti jedno od budućih goriva u brodarstvu. Hapag je bio pionir prve pretvorbe velikog kontejnerskog broda u rad na LNG 2021. godine. Dok je tvrtka navela visoku cijenu projekta čak i na brodu koji je dizajniran za pretvorbu, druge brodarske tvrtke, uključujući Matson i TOTE, slijedile su je također poduzimajući pretvorbu konvencionalnih brodova na LNG.
DNV izvješćuje da trenutno postoji 165 kontejnerskih brodova koji imaju pogon na metanol. Tijekom sljedećih pet godina, izvijestili su da će flota brodova s pogonom na metanol porasti na gotovo 270 brodova, ističe The Maritime Executive.
U Marini Baotić u Segetu Donjem otvoren je Dalmatia Boat Show, međunarodni sajam nautike na kojem će se od danas do nedjelje, 21. travnja, predstaviti više od 120 izlagača i 70 brendova s više od 200 brodova.
„Sajam sam odlučio pokrenuti kako bi održali kontinuitet nautičkih manifestacija u travnju, a velik interes izlagača i posjetitelja pokazuje kako je taj potez opravdan. Još od 1997., kada sam kupio prvi brod, zaljubio sam se u nautiku, a naša Dalmacija je raj za nautičare i zbog toga ja Dalmaciju ne volim, ja je obožavam!“, poručio je na svečanom otvorenju, organizator sajma i vlasnik Grupacije Baotić, gospodin Željko Baotić.
Foto: Boris Kaćan
Državni tajnik pri Ministarstvu turizma i sporta, Tonči Glavina, naglasio je kako je Dalmacija srce hrvatskog nautičkog turizma:
„Zato su manifestacije ovog tipa jako važne u pozicioniranju hrvatskog turizma, ali jednako je važno i da nautički turizam snažno pridonosi gospodarstvu općenito jer se jako puno djelatnosti veže uz tu granu turizma“.
Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Tomislav Mihotić istaknuo je kako je prošle godine u Hrvatskoj plovilo 55.000 stranih brodova:
„Kada tome dodamo da je znatno više od pola milijuna ljudi iznajmilo plovila kako bi uživali u našem moru, evidentna je važnost nautičkog turizma za naše gospodarstvo zbog čega smo infrastrukturu proteklih godina podignuli na puno viši nivo“, rekao je Mihotić, a zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, Stipe Čogelja, posebno je istaknuo prednosti vlastite županije:
„Nautički turizam i Splitsko-dalmatinska županija idu ruku pod ruku i izrazito me veseli što se danas otvaraju dva nautička sajma na maloj udaljenosti. To je naša komparativna prednost na globalnom tržištu“.
Foto: Boris Kaćan
Među 20 premijera brodova posjetiteljima je posebno bila zanimljiva svjetska premijera hrvatske tvrtke More Yachts, koja je predstavila jedrilicu S/Y More 50.
„S nautičarima starta i završava svaka turistička sezona. Ove smo godine krenuli jako dobro, što je nastavak dužeg perioda ozbiljne nautičke ponude naše županije, tako da nas ovaj sajam jako veseli jer je dodatan motiv za raniji dolazak gostiju“, poručila je direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Ivana Vladović.
Uz bogat zabavni program, posjetitelji će tijekom četiri dana imati priliku razgledati i kupiti nove i rabljene brodove, koji uključuju sportska plovila, Flybridge jahte i dnevne kruzere.
„Dalmatia Boat Show je od velikog značaja za Seget jer će naš turistički proizvod podignuti na višu razinu i na tome se posebno zahvaljujem gospodinu Baotiću“, rekao je načelnik Segeta, Ivo Sorić.
Nautika centar Nava, jedna od prvih privatnih nautičkih tvrtki u Hrvatskoj, na Dalmatia Boat showu izložila je čak 27 brodova: „Naša tvrtka je iz Splita i Seget nam je jako blizu tako da je ovo naše prirodno okruženje. U usporedbi s međunarodnim sajmovima, ovaj se sajam održava u najboljem dijelu godine pa nam cijela priča itekako odgovara“, rekao je osnivač tvrtke Dario Marijan.
Dodajmo kako na sajmu, sutra od 17 do 21 sat, nastupa VIS Cambi, a potom u Glory Baru u sklopu marine, DJ Dado, dok će subotnju večer, posebnim nastupom, uveličati Marko Pecotić – Peco s bendom.
Posljednjeg dana sajma, ove nedjelje, održava se panel rasprava „More snova“, Instituta za oceanografiju i ribarstvo te ekološka akcija čišćenja podmorja marine u organizaciji UPA ROSTRUM SPLIT.
