O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 232

Putnica snimila prodor mora u trajekt Brestova: “Što će biti kad zapuše jugo?”

0
Foto: Dubrovački vjesnik

Čitateljica Slobodne Dalmacije s Mljeta poslala je video koji prikazuje njezino, u najmanju ruku, ‘neobično‘ iskustvo plovidbe trajektom “Brestova” iz Prapratnog za Sobru.

U video je jasno vidljivo kako more prodire u trajekt dok plovi tako da se čini kao da su vozila u koritu rijeke:

“Video je snimljen dok je u subotu oko 10 sati ujutro bila bonaca. Možete misliti kako je tek sad kad jugo i najmanje zapuše?! Ne jako jugo, nego samo malo jače jer tek tad imamo pravu “rijeku koja teče” kroz trup broda i brodsku garažu. Jednostavno, trajekt “Brestova” ni kao privremena zamjena nije adekvatno rješenje za liniju Prapratno-Sobra”, priča čitateljica i prisjećajući se trenutka kad je snimljen ovaj video, nastavlja:

“Stranci, točnije njemački turisti, željeli su izaći iz svog vozila i otići na palubu popiti kavu. Međutim, istinski šokirani onim što su vidjeli nakon otvaranja vrata vozila zaustavili su nogu u zraku i uopće nisu izašli kako se ne bi smočili do koljena. Tad su i oni sve snimili, što je najbolja antireklama hrvatskog pomorstva i turizma uopće. Mislim da je upitna i sigurnost ovakvog broda, a da ne govorim o šteti koju slana morska voda prouzroči na podvozju automobila. Jučer je bio tek mali vjetar i “rijeka” kroz garažu je bila još jača i intenzivnija, a možete zamisliti tek tad reagiraju turisti koji su počeli sve češće dolaziti na Mljet. Tako je sezona na Mljetu već započela, ali se pitam tko je nadležan za ovakvo stanje i zašto se to tolerira? Je li nekomu cilj uništiti turizam na otocima? Jer, ponavljam: ovako je po bonaci, a možete samo zamisliti kad zapuše i najmanji vjetar!”

Video pogledajte >>OVDJE<<.

Maleni brod na Dugom otoku spasio pokvareni katamaran

0
Foto: Snimio čitatelj / Jutarnji list

U petak, 22. ožujka, oko 16 sati u mjestu Sali na Dugom otoku došlo je do kvara katamarana, koji je na kraju spasio ribarski brod lokalnog mještanina, piše Jutarnji list.

Iz tvrtke G&V Line Iadere rekli su kako je došlo do manjeg kvara na katamaranu Melita. U saljskoj uvali ostao je naredna dva sata, nakon čega je isplovio svojim pogonom, ali uz malenu pomoć jednog Saljanina. Lokalni mještanin je prikvačio Melitu za svoj ribarski brod i izvukao katamaran iz uvale.

Čitatelj koji je Jutarnjem listu poslao videozapis, rekao je kako linije često imaju sličnih problema i kvarova.

Videozapis možete pogledati ovdje.

“Pomalo, vrag odni i prešu”, napisao je jedan od Saljana na cijelu situaciju koju su mještani komentirali na društvenim mrežama.

Kako napominju iz G&V Line Iadere, problem se rješavao u Zadru, gdje za to imaju potrebnu logistiku, a sutradan se trebao vratiti u liniju.

Njemačka želi ojačati svoje luke: Inzistira se na većem financijskom angažmanu

0
Foto: Unsplash

Hamburg i ostale njemačke pomorske luke trebaju biti ojačane i pripremljene za budućnost preko Nacionalne strategije luka. Međutim, luke kritiziraju što savezna država do sada nije obećala dodatna sredstva, piše SEEbiz.

Njemačka vlada želi ojačati njemačke luke kao jedan od ključnih faktora gospodarstva. S tim ciljem je ovih dana usvojena Nacionalna strategija luka u kojoj se navodi kako treba osigurati da njemačke morske i unutarnje luke i dalje igraju važnu ulogu u globalnim transportnim lancima. Naglašava se da izvozna nacija poput Njemačke treba jake, funkcionalne luke kako bi opstala u međunarodnoj konkurenciji.

Popisano je gotovo 140 mjera savezne države i pokrajina potrebnih za razvoj i održavanje luka. Primjerice, one bi trebale postati sigurnije, kako bi se zaštitile od cyber-napada, trebalo bi proširiti stupanj njihove međusobne suradnje, te poboljšati ceste i željeznice koje vode iz unutrašnjosti zemlje do luka. “Potrebne su nam naše morske luke, one su važne za izvoznu lokaciju Njemačke”, rekao je ministar prometa Volker Wissing. Međutim, još je uvijek otvoreno pitanje tko će to sve platiti.

U strategiji se također spominje da će njemačka vlada ubuduće strože nadgledati ulazak stranih investitora u njemačke luke budući da su one sada proglašene “dijelom kritične infrastrukture”. Stoga pri ulaganjima iz trećih zemalja treba gledati ne samo na interese te države, već i na lokalne interese, navodi se u strategiji, pri čemu se Kina u tom kontekstu ne spominje izrijekom, ali je očigledno da se na nju misli.

U Njemačkoj su se dugo vodile burne rasprave o angažmanu kineske državne brodarske tvrtke Cosco u firmu koja upravlja jednim od četiri kontejnerska terminala u luci Hamburg. Tek u svibnju 2023. njemačka je vlada odobrila tu investiciju, ograničavajući pritom kineski udio na manje od 25 posto, navodi SEEbiz.

Novom nacionalnom strategijom se predviđa i “bolje europsko koordiniranje s ciljem osiguranja europske lučke infrastrukture”. No, ta suradnja neće biti jednostavna, jer su europske luke istovremeno i žestoka konkurencija, posebno one u Rotterdamu ili Antwerpenu.

U strategiji se ističe da konkurentnost ovisi o modernoj lučkoj infrastrukturi, povezanosti s unutrašnjim dijelom zemlje, ali i troškovima manipulacije teretom te visini državnih propisa i naknada.

Njemačka vlada ističe i veliku važnost pomorskih luka u procesu ekološke tranzicije gospodarstva.

“Za energiju vjetra na moru i perspektivno uvođenje zelenog vodika preko terminala za tekući plin potrebna nam je dobra lučka infrastruktura”, rekao je premijer Donje Saske Stephan Weil. “Novac koji se ulaže u luke je pametno uložen”, smatra on i dodaje da su te investicije od nacionalnog interesa.

No kada se o novcu radi, tu je nacionalna strategija još nejasna. Njemačke savezne pokrajine koje se nalaze uz morsku obalu inzistiraju na jačem financijskom angažmanu savezne države za morske luke, ističe SEEbiz.

Prema izjavi nadležnih ministara iz Hamburga, Bremena, Donje Saske, Schleswig-Holsteina i Mecklenburg-Vorpommerna, nacionalno financiranje i povećanje nadoknade za posebne financijske izazove s kojima se suočavaju morske luke moraju biti sljedeći koraci nakon predstavljanja ovog dokumenta “kako bi se krenulo u djelovanje”. Traži se 400 milijuna eura godišnje za održavanje i operativno poslovanje luka, dok savezna država trenutno plaća 38 milijuna eura za sve luke.

Ministar prometa Wissing u tom je kontekstu ipak naglasio da je savezna vlada posljednjih deset godina ulagala godišnje po pola milijarde eura u poboljšanje prometne povezanosti luka s unutrašnjošću.

VIDEO: Strašna nesreća: Kontejnerski brod udario u most u Baltimoreu, najmanje 20 osoba nestalo

0
Foto: Screenshot X

Najmanje 20 osoba nestalo je ili poginulo nakon što je kontejnerski brod udario u most u katastrofalnoj nesreći koja se sinoć dogodila u Baltimoreu, gradu u američkoj saveznoj državi Maryland.

Kontejnerski brod Dali od 9.962 TEU sinoć je oko 1:30 sati po lokalnom vremenu udario u potporni stup mosta Francis Scott Key u Baltimoreu, nakon čega se most djelomično urušio u rijeku Patapsco. Prema prvim izvješćima, u trenutku nesreće na mostu dugom 2,57 km nalazilo se najmanje 20 ljudi i brojna vozila.

Prometna uprava Marylanda i Obalna straža SAD-a potvrdili su nesreću, a strahuje se da je velik broj ljudi poginuo. Obzirom na niske temperature vode, čak i oni koji su možda preživjeli urušavanje mosta u opasnosti su od smrti od hipotermije.

Svi članovi posade, uključujući dva pilota, na sigurnom su i nema izvješća o ozlijeđenima na brodu. Neki mediji izvijestili su da je na mjestu nesreće primijećeno i zagađenje. Brod Dali, dugačak 300 metara, u vlasništvu je Grace Ocean Investmenta sa sjedištem u Singapuru, prema podacima VesselsValuea.

Gradonačelnik Baltimorea naglasio je da su hitne službe na mjestu događaja te da je akcija spašavanja u tijeku. Zasad nema potvrđenih žrtava, a traga se za najmanje sedam ljudi koji su završili u rijeci.

Dali pod zastavom Singapura isplovio je iz luke Baltimore oko 1 ujutro po lokalnom vremenu prema Colombu (Šri Lanka), prema podacima s MarineTraffica. Prema snimkama nesreće, brod izgrađen 2015. povremeno je gubio snagu prije sudara s mostom.

Većina terminala u luci Baltimore nalazi se iza srušenog mosta, zbog čega velik broj brodova ne može isploviti. Luka Baltimore je po količini tereta glavna luka SAD-a za uvoz i izvoz automobila i kamiona, RoRo tereta, uvoz gipsa, te druga luka za uvoz šećera i izvoz ugljena.

VIDEO: Požar na Jadrolinijinom brodu: Planula ciminjera Postire

0
Foto: Dubrovački dnevnik

Javna vatrogasna postrojba “Dubrovački vatrogasci” sinoć je zaprimila dojavu o požaru na Jadrolinijinu brodu Postira na vezu u dubrovačkom Gružu.

Kako Slobodna Dalmacija doznaje, zapalile su se dimovodne cijevi na dimnjaku, a na intervenciji su sudjelovala šestorica gasitelja s tri vozila.

U požaru nema ozlijeđenih i brzo je stavljen pod kontrolu.

Putnici s broda su sigurno iskrcani, ali u problemu su se našli otočani i svi oni koji su čekali isplovljavanje legendarnog člana “bijele flote” na pruzi prema Koločepu, Lopudu i Šipanu. Kako se doznaje, oko 50 ljudi je ostalo čekati na obali, pa su neki potražili prijevoz barkama i gliserima kako bi stigli svojim domovima.

Na službenoj mrežnoj stranici “Jadrolinije” objavljeno je kako je “brodska linija 807 Dubrovnik – Koločep – Lopud – Suđurađ u prekidu”.

Brod Postira je izgrađen 1963. godine u pulskom Uljaniku kao jedan iz serije “četiri P”, a činili su je Postira koja je jedina još u pogonu, legendarni i stanovnicima Elafita itekako poznati Perast, te Porozina i Punat..

S dužinom od 44,6 metara i širinom od 8,1 metara te kapacitetom od 380 putnika postala je simbol dubrovačkog akvatorija, a ljudima s Elafita omiljeni brod.

Inače, ovo nije prvi put da je planuo brodski dimnjak Postire, to se već jednom dogodilo 2015. godine kada je posada broda požar uspjela ugasiti do dolaska vatrogasaca, navodi Dubrovački dnevnik.

Otkrivena ilegalna prodaja goriva iz Hrvatske: Na tajnim računima u Rumunjskoj skriveni milijuni eura

0
Foto: Ilustracija / Marko Gracin / Novi list

Europsko tužiteljstvo, njihov ured u talijanskoj Bologni, blokirao je u Rumunjskoj imovinu vrijednu oko 2,4 milijuna eura koju se povezuje s ljudima uključenima u složenu prijevaru s gorivom.

Riječ je o slučaju koji se počeo rasplitati još lani, kada je u Italiji otkriven lanac ilegalne prodaje goriva koje je dolazilo iz rafinerija u Hrvatskoj i Sloveniji. Nakon što bi bilo prodano fiktivno je izvezeno u Veliku Britaniju i Rumunjsku, a zatim talijanskim firmama koje su postojale samo na papiru, javlja N1.

Shema složene prijevare

Svime su upravljali članovi zločinačke grupe. Gorivo je zatim prodavano tvrtki iz Parme koja je gorivo dobivala po cijeni koja je uključivala troškove prijevoza i marži, ali su bile konkurentne i često niže od cijena što su definirane indeksom cijena sirovine u rafineriji na određeni dan.

Nakon što je lani zaplijenjena imovina vrijedna oko 20 milijuna eura, sada je dio ilegalne imovine pronađen i u Rumunjskoj.

Europsko tužiteljstvo tvrdi da je u pitanju istraga složene prekogranične prijevare s PDV-om. Ono što je do sada zaplijenjeno nije, tvrdi EPPO pokrilo cjelokupnu štetu proračunu EU-a uzrokovanu ovim malverzacijama. Naime, ona se za sada procjenjuje na 92 ​​milijuna eura.

Imovina skrivena u Rumunjskoj

“Iz tog razloga, kada su delegirani europski tužitelji u Bologni pronašli imovinu jednog od osumnjičenih u Rumunjskoj, zatražili su od svojih kolega u Bukureštu da ih zaplijene, što je promptno i izvršeno, zahvaljujući operativnom modelu EPPO-a kao jedinstvenog ureda”, pojašnjeno je.

Prema nalogu što ga je na zahtjev EPPO-a izdao Sud u Parmi, zaplijenjeno je 18 nekretnina koje se nalaze u Bukureštu a pripadaju jednom od osumnjičenika. Uz to, zamrznuto je i 14 bankovnih računa, kao i udjeli u rumunjskim tvrtkama koje posluju u sektoru nekretnina i u sektoru trgovine gorivom. Radi se o ukupnoj vrijednosti od oko 2,4 milijuna eura.

Tko je sve uključen u prijevaru?

EPPO pojašnjava da se ova istraga odnosi na kriminalnu skupinu koju vode tri osobe. Riječ je o Talijanima koji rade iz Dubaija, Miamija i Napulja. Sumnjiči ih se da su iz rafinerija u Hrvatskoj i Sloveniji unosili naftne derivate na talijansko područje radi njihove kasnije preprodaje po niskoj cijeni. Koristili su niz fiktivnih tvrtki da sakriju tragove.

U pitanju je složena kriminalna shema koja iskorištava pravila EU-a o prekograničnim transakcijama između država članica , budući da su oslobođeni PDV-a. To je omogućilo tvrtki da preprodaje petrokemijske proizvode ispod tržišnih cijena, putem 17 nebrendiranih benzinskih postaja smještenih u pokrajinama Brescia, Ferrara, Lodi, Modena, Parma, Piacenza, Reggio Emilia i Verona – čime je stekla nezakonitu prednost u odnosu na poštene gospodarske subjekte.

Više od 90 milijuna eura štete

Procjenjuje se da je shema prouzročila štetu poreznoj upravi od više od 92 milijuna eura, koja se odnosi na neplaćeni porez od 2016. godine. Imovina koja se nalazi u Rumunjskoj pripada zakonskom zastupniku tvrtke koja se istražuje u Parmi.

“Nalog za zamrzavanje izvršen je u Rumunjskoj u skladu s odredbama članka 31. Uredbe o EPPO-u, koje omogućuju brže prekogranične istrage. Prema tim odredbama, delegirani europski tužitelji EPPO-a mogu zatražiti od svojih kolega u drugim državama članicama sudionicama da poduzmu određene istražne mjere, na brži i sveobuhvatniji način nego u tradicionalnim metodama pravosudne suradnje”, pojasnili su iz EPPO-a, navodi N1.

PRIČE POMORACA: Japan i zbrinjavanje sivih voda

0
Foto: Ilustracija / MAN ES

U redakciju portala Brodovi u Rijeci javio se pomorac Vanja Biondić. Plovi na kruzeru i trenutno se nalazi u Japanu.

Podijelio je svoju dogodovštinu koju su imali kada je riječ o zbrinjavanju sivih (otpadnih) voda u Japanu.

Na krstarenju po Japanu, imamo overnight (ostajemo preko noći) u Tokiju. Kako smo malo na knap s kapacitetom tankova za sive vode (otpadne vode iz lavandina, tuša/kade i praonice rublja), upitali smo agenta da li možemo predati sive vode na kraj.
Agent odgovara da će provjeriti mogućnost predaje na kraj.
I dodaje: UNUTAR SVIH JAPANSKIh LUKA SE SIVE VODE MOGU ISPUŠTATI U MORE U LUCI AKO SU TRETIRANE U SKLADU S MEPC227(64)

Za one koji žele znati više, tu je link.

Shema kako taj sustav funkcionira

VIDEO: Luksuzna jahta vlasnika PSG-a uplovila u riječku luku

0
Foto: Vedran Karuza / Novi list

U riječku luku jutros je uplovilo jedno od najimpozantnijih plovila u njenoj povijesti. Radi se o jahti Al Mirqab, jednoj od najvećih na svijetu, koja se nalazi u vlasništvu Hamada bin Jassima bin Jabera Al Thanija, bivšeg premijera Katara i vlasnika nogometnog kluba Paris Saint Germaine, piše Novi list.

Jahta je porinuta 2008. godine. Duga je čak 133 metra i široka 19. Izgrađena je od čelika i može krstariti maksimalnom brzinom od 23 čvora.

Radi se o totalnom luksuzu na vodi – Al Mirqab ima golemi spa centar, deset velikih apartmana za ukupno 24 gosta, kino, vanjske barove, unutarnji bazen i vanjski jacuzzi te platformu za slijetanje helikoptera. Opslužuje ju ukupno šezdesetak članova posade. Procjenjuje se da je vrijedna više od 300 milijuna dolara.

Većinu godine jahta provodi oko grčke obale, a u Rijeci bi se, kako Novi list neslužbeno doznaje, trebala zadržati dulje vrijeme. Najmanje mjesec dana, a možda i duže.

Hamad bin Jassim bin Jaber Al Thani bio je vladajući emir Katara od 1995. do 2013. godine. Jedan je od najbogatijih ljudi na svijetu, a u imovini mu se uz ostalo nalazi i vrijedna Picassova slika “Les Femmes d’Alger” koju je na aukciji platio čak 179 milijuna dolara. Imovina mu se procjenjuje na preko dvije milijarde funti, a britanski tabloidi ga nazivaju “čovjekom koji je kupio London”.

Tvrtka 3. maj 1905 dobila novu predsjednicu uprave

0
Foto: Vedran Karuza / Novi list

Vjera Marić nova je predsjednica Uprave 3. maja Rijeka 1905. Odlučio je to, neslužbeno Novi list doznaje, Nadzorni odbor ove trećemajske tvrtke kćeri na svojoj jučerašnjoj sjednici.

Time je stavljena “točka na i” potrage za kadrovskim rješenjem čiji će prvi i primarni zadatak biti da, uz Edija Kučana, čim prije posloži sve preostale kockice da bi ovo povezano društvo 3. maja moglo početi preuzimati poslove i ugovarati nove projekte – od pripreme dokumentacije potrebne za prijenos koncesije, sukcesivnog prebacivanja ljudi, definiranja organizacijske sheme do niza drugih detalja koji su još ostali za odraditi.

Poslovno oživljavanje

Da su fokus i aktivnosti na poslovnom oživljavanju trećemajske tvrtke kćeri upućuje i činjenica da je jučer došlo do rošade i u samom Nadzornom odboru u kojem je funkciju predsjednika preuzeo Robert Blažinović, ravnatelj Uprave za industriju resornog Ministarstva gospodarstva, dok Juraj Šoljić ostaje predsjednik NO-a u matičnom 3. maju.

Uz Vjeru Marić, drugi član Uprave 3. maj 1905 bit će direktor matičnog brodogradilišta Edi Kučan, kao iskustveni most između starog i novog 3. maja. Intencija je, kako doznajemo, da se na ovaj način i u matičnom društvu i u tvrtki kćeri mogu fokusiranije posvetiti svojim prioritetima, prenosi Novi list.

U idućim tjednima, odnosno najkasnije do početka ljeta, treba ozbiljno zasukati rukave da 3. maj 1905 može početi odrađivati prve projekte, dok će, s druge strane, Kučan sa svojim suradnicima morati uložiti dodatne napore da se novogradnja 527, u naravi samoiskrcavajući brod za prijevoz rasutog tereta Algoma Endeavour, kojeg je matični 3. maj ugovorio s kanadskim brodarom Algoma, završi i isporuči u zadanim vremenskim okvirima.

Osim toga, tu su i dva pontona koja 3. maj gradi za Viktor Lenac za potrebe obnove njihovog najvećeg doka, a sve u cilju da se Dok 11 čim prije osposobi i vrati u funkciju.

U 3. maju od 1999.

Nova predsjednica Uprave 3. maja 1905 Vjera Marić na novu funkciju prelazi s pozicije project managera i AKZ specijalista. Po struci je diplomirani inženjer kemijske tehnologije, a u 3. maju zaposlila se još 1999. godine kao mlada pripravnica.

Uspješno je odradila povjereni joj projekt na Scenic Eclipsu II, gdje je sa strane 3. maja vodila gradnju i djelomično opremanje trupa ovog luksuznog polarnog kruzera, vrijednog više od 160 milijuna eura, navodi Novi list.

Taj impozantni brod, koji je rezultat poslovne suradnje koju je Scenicova tvrtka MKM Yachts sklopila s 3. majem, na riječkim se navozima uspio završiti unutar planiranih rokova i financijskih okvira.

Kobilica za taj brod, podsjetimo, u 3. maju položena je u svibnju 2021. godine, godinu dana kasnije ta je Scenicova novogradnja porinuta u more, a početkom travnja prošle godine Eclipse II je isplovio iz Rijeke na svoje prvo inauguracijsko putovanje.

U Scenic grupi, odnosno MKM Yachtsu, koja je prije nekoliko godina uzela u potkoncesiju jedan manji dio riječkog brodogradilišta, planiraju gradnju novog kruzera, većih dimenzija, što bi bio poželjan posao uz koji bi 3. maj 1905 mogao poslovno stasati, a valja podsjetiti i da je upravo u tijeku, do 15. travnja, i javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju ove trećemajske tvrtke kćeri.

U Dubrovnik uplovila flotila NATO brodova: Pred gradom ih dočekao ophodni brod Omiš

0
Foto: Ahmet Kalajdžić / Dubrovački vjesnik

U grušku luku jutros je uplovila flotila NATO brodova. Dočekao ih je patrolni brod Hrvatske ratne mornarice Omiš pet do šest milja južno od Dubrovnika, piše Dubrovački vjesnik.

Flota je predvođena brodom Louise-Marie (F931), fregatom klase Karel Doorman pomorske komponente belgijskih oružanih snaga koja je puštena u službu 2008. godine. To je druga od dvije fregate ove klase koje su kupljene od Kraljevske nizozemske mornarice 22. prosinca 2005. godine. Prvotno je pušten u rad 1991. u Nizozemskoj, gdje je služio kao HNLMS Willem van der Zaan (F829). Krstarica je ime dobila po brodu kojeg je 1840. godine kupila belgijska mornarica, a koji je pak dobio ime po kraljici Louise-Marie od Belgije. Na belgijskom vojnom brodu dugom 124 metra nalazi se 148 članova posade.

Drugi vojni brod je talijanski Francesco Morosini (P431), pučinski patrolni brod sa 162 člana posade duljine 143 metra. Ime je dobio po 108. i prilično ratobornom mletačkom duždu kojeg su stari Dubrovčani sasvim sigurno poznavali i klonili ga se koliko god su mogli. Taj je sudjelovao u Peloponeškom ratu, a nekoliko se puta zalijetao i prema Grčkoj. Do sada je ukupno pet talijanskih ratnih brodova nosilo ime ovog njihovog slavnog ratnika, ističe Dubrovački vjesnik.

Foto: Ahmet Kalajdžić / Dubrovački vjesnik

Patrolni brod Francesco Morosini drugi je od sedam sličnih višenamjenskih brodova. Visoke je operativne fleksibilnosti, dizajniran za izvršavanje raznih zadaća vojne prirode, kao što su patroliranje, logistički transport i borbe, ali i civilne zaštite. Dva krmena modularna područja omogućuju, zapravo, ukrcaj kontejnera prikladnih za različite potrebe misije, kao što su logistički i medicinski kontejneri, a istovremeno omogućuju ukrcaj specijalnih snaga ili složenog zapovjedništva.

Treći najveći vojni brod je turski sa 187 članova posade. Duljina broda je 136 metara.

“To je posjet NATO skupine od 22. do 25. ožujka. Brodovi su tu u sklopu programa Hrvatske vojske. Mi, Luka Dubrovnik i Lučka uprava imamo sastanak s njima, a hoće li brodovi biti otvoreni za posjet javnosti to još ne znamo”, kaže direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž.  

Cijelu galeriju fotografija možete pogledati ovdje.