Velika brodogradilišta i dalje su u teškoj situaciji, prenosi Poslovni Dnevnik.
Statistički, hrvatska brodogradnja u prvom polugodištu ostvarila je velik skok izvoznih rezultata, za čak 112% i s više od pola milijarde eura već je iznad cjelogodišnjih rezultata iz prethodnih godina.
No, ove brojke ne odražavaju i sliku kroz koju prolazi ova nekoć moćna branša. Izvozni skok rezultat je isporuke jedne od najimpozantnijih novogradnji hrvatskih škverova, polarnog kruzera Scenic Eclipse, vrijednog 170 milijuna eura kojeg je australski MKM Yachts gradio u Rijeci.
Iščekivanje rezultata
No, svi veliki škverovi u ovoj godini, uz ionako gotovo prazne knjige narudžbi, nemaju novih ugovorenih gradnji brodova. Svi oni u razgovorima uvjeravaju kako pregovaraju i na pragu su zaključenja ugovora o novim projektima, no tema jamstava za brodogradnju ove godine praktički se nije čula na Vladinim sjednicama.
Točnije, samo je u siječnju odobren dodatni iznos za jednu gradnju u Brodotrogiru, te dodatak ranijem jamstvu za dovršetak broda u pulskoj Uljanik Brodogradnji 1856, čime je de facto osigurano financiranje poslovanja kako bi bez drame dočekali dovršetak prodaje većinskog udjela, ističe Poslovni dnevnik.
Najdramatičnija je situacija u Uljaniku, čiji je račun već 40-ak dana u blokadi, peti put ove godine, a brod za koji mu je podebljano jamstvo, ribarica za Norvežane, nije dovršen. Rok je bio prosinac prošle godine, ali za dovršetak tog posla, kao i plutajućeg pontona za Izraelce, nema dovoljno sredstava.
Evidentno treba još jednu financijsku injekciju, ali tu Vlada, osim novim prolongatom jamstva, ne može uskakati. Prilika je novi pokušaj prodaje, što će biti jasnije 18. listopada, do kada je rok za uplatu jamčevine za sudjelovanje u dražbi za 55-postotni udjel. Početna cijena u ovom, trećem pokušaju dražbe, postavljena je na 9,67 milijuna eura, odnosno 35% procijenjene vrijednosti.
Slično kao Uljanik, ni 3. maj nema novca za dovršetak započete gradnje. Riječ je o brodu za kanadskog naručitelja, za koji je lani država izdala jamstvo od 47 milijuna eura i čiji je dovršetak planiran do proljeća iduće godine, ali se sada riječki škver suočava s problemom dodatnih sredstava kako bi obavio taj posao.
Osim toga, poslova u gradnji brodova imaju tek kao podizvođač u gradnji trupa za talijansku Itaquau. Škver je još angažiran u gradnji dokova za brodogradilište Viktor Lenac, a izvan klasične brodogradnje u iščekivanju je i rezultata okončanog natječaja za posao gradnje plinskih platformi za Inu, što je nova niša u koju ga je pozvao partner iz Rumunjske, tvrtka GSP.
Navodno je rumunjski poduzetnik svoju ponudu uvezao s mogućnošću preuzimanja nove tvrtke 3. maj 1905, na koju se prenosi daljnje poslovanje. Nedavno joj je povećan temeljni kapital, a u planu je i da preko nje bude realiziran posao gradnje dokova za Lenac. Jedan od poslova koji bi trebao odraditi 3. maj je i dovršetak kemijskog tankera, koji je svojedobno građen u Brodotrogiru, potom ga je preuzeo Brodosplit, no radovi su zapeli, kao i transport broda iz Splita u Rijeku.
Veliki teret
Splitski škver u pokušaju je nalaženja financiranja završetka polarnog kruzera iz slučaja vezanog uz VTB banku, a za koji je protestirano državno jamstvo od 32 milijuna eura.
U Brodosplitu nastoje s izvornim naručiteljem ili drugim kupcima dogovoriti model dovršetka broda čijom bi prodajom osigurali vraćanje duga državi za jamstvo. No, taj slučaj, kao i problem nedovršenih obalnih ophodnih brodova za MORH, navodi Poslovni dnevnik, predstavlja velik teret tom brodograditelju za buduće potpore države.
Država, dakle, ima konstantno negativna iskustva s velikom brodogradnjom, no, nekoliko je i dobrih iskustava. Brodotrogir je prvi iz skupine problematičnih koji se kod ugovaranja novih poslova sve manje obraća državi, a najpozitivnije iskustvo predstavljala je gradnja polarnog kruzera za MKM Yachts, inače drugog građenog u Hrvatskoj.
Iz ovog brodogradilišta najavili su nastavak gradnje ove serije, a treći bi kruzer, uz određene promjene na samom projektu, bio luksuzniji i skuplji, oko 200 milijuna eura. No, i to je posao o kojemu će se razgovarati tek iduće godine.
Marija Brnić / Poslovni dnevnik
