50 nijansi bijele i plave: Ovo su najljepše plaže svijeta

By

-

17.08.2023.

TULUM, RIVIERA MAYA, Meksiko

Karipsko more s jedne i nevjerojatna arheološka nalazišta s druge strane čine ovu plažu jednom od najatraktivnijih na svijetu. Smještena je u Parku prirode Tulum i idealna za odmor i opuštanje, ali i zabavu. Tirkizno more, baršunasti pijesak, “it” kafići i restorani, dan koji započinje margaritom i plesom na plaži – zvuči kao idealan godišnji odmor, piše Gloria.

NAVAGIO, ZAKINTOS, GRČKA

Neki kažu da je ova plaža ujedno i najfotografiranija u cijeloj Grčkoj te se po tome nalazi čak i ispred Akropole u Ateni. Vrlo je izolirana i do nje se može doći samo brodom. Litice, azurno more, sitni bijeli šljunak, olupina broda koja se može istražiti ronjenjem – ova grčka plaža ima sve. Ime je dobila prema brodu koji je krijumčario cigarete, a koji se ondje nasukao 1980.

GRACE BAY, TURKS & CAICOS

Godinama je birana za najljepšu plažu prema internetskom portalu TripAdvisor. Smještena je na otočiću Providenciales, a krase je bijeli pijesak, palme i tirkizno more s koraljnim grebenima i bogatim podvodnim svijetom. Zato je najveći mamac za ljubitelje ronjenja, koji odsjedaju u brojnim luksuznim hotelima i resortima, dodaje Gloria.

WHITEHEAVEN, QUEENSLAND, AUSTRALIA

Plaža čije ime u prijevodu s engleskog znači “bijeli raj” nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Whitsunday, u srcu Velikog koraljnog grebena. Najpoznatija australska plaža dugačka je sedam kilometara i zapljuskuju je tirkizne boje. Do plaže možete doći helikopterom ili brodom. Ondje je sniman i film “Pirati s Kariba”.

BAIA DO SANCHO, FERNANDO DE NORONHA, BRAZIL

Nalazi se na udaljenom otoku Fernando de Noronha, aktivnom vulkanskom arhipelagu od 21 otoka u Atlantskom oceanu, koji se nalazi otprilike 350 km od obale. Bijeli pijesak i smaragdno more okruženi su liticama s bujnom vegetacijom. Do plaže se može doći brodom ili pješice po strmoj stazi. Iznimno je popularna među roniocima zbog svoje bogate flore i faune.

ANSE SOURCE D‘ARGENT, SEJŠELI

Komadić raja je i ova plaža te je također jedna od najfotografiranijih na svijetu. Savršenom je čine bijeli pijesak, bujna vegetacija, ali i bogati životinjski svijet – velike kornjače i ugrožene vrste ptica. No, posebnost joj daju i granitne stijene pa su savršena kulisa za poziranje.

MAYA BAY, KOH PHI PHI, THAILAND

Obožavatelji Leonarda DiCaprija sigurno se sjećaju plaže Maya, koja je poslužila kao mjesto radnje poznatog filma “Plaža”. Glavna plaža unutar zaljeva duga je oko 200 metara, ima svilenkasto mekan bijeli pijesak, s podvodnim šarenim koraljima i egzotičnim ribama u iznimno čistom moru.

CAMPS BAY, CAPE TOWN, SOUTH AFRICA

Cape Town je na vrhu popisa najljepših gradova svijeta, a posebnost mu daje Camps Bay, najpopularnija gradska plaža. Okružuje je veličanstveni planinski lanac Dvanaest apostola i Stolne planine, a iako je voda hladnija zbog struja u Atlantskom oceanu, uz predivan krajolik i fascinantne zalaske sunca kupanje je savršeno.

DUGI OTOK, SAKARUN, HRVATSKA

I Hrvatska ima mnogo predivnih plaža, a među njima je i Sakarun. Smješten je u dubokoj uvali na sjeverozapadnom dijelu Dugog otoka, u blizini naselja Veli Rat, a dugačak je 800 metara. Spoj je kristalnog mora i bijelog pijeska, a potreban hlad za vrijeme najvećih vrućina pruža borova šuma kojom je plaža okružena.

PLAŽE KOJE SVIJETLE

Postoji samo nekoliko mjesta na planetu gdje možete svjedočiti ovom fenomenu. Na Maldivima, u Jamajci, San Diegu, Australiji, Tajlandu i Vijetnamu. Ovaj magični noćni efekt u moru i na pijesku proizvodi bioluminiscentni plankton.

FOTO: Procurile fotografije automobila izgorjelih u požaru na car carrieru Fremantle Highway

By

redakcija

-

16.08.2023.

0

Prve fotografije uništenih automobila na brodu Fremantle Highway procurile su u javnost preko nizozemskih medija.

Fotografije, između ostalog, prikazuju uništene automobile Porsche 911, Porsche Cayenne i Mini Clubman, koji su izgorjeli gotovo do neprepoznatljivosti, prenosi Splash247.

Boskalis, vlasnik kompanije Smit Salvage, koja provodi operacije spašavanja i tegljenja izgorjelog car carriera, izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da su fotografije procurile u javnost. Kompanija se ogradila izjavivši da njihovi djelatnici nisu fotografirali događaj, ali i da se provodi istraga o tome tko je proslijedio fotografije nizozemskom portalu RTL Nieuws. Boskalis dodaje da, prema njihovim saznanjima, fotografije je snimila stranka koja radi za brodovlasnika ili osiguravatelje. Vlasnik broda je Shoei Kisen, koji je brod iznajmio japanskom K-Lineu.

Međutim, otkriveno je da su fotografije iz unutrašnjosti broda prvi put objavljene u nedjelju na platformi X, nekadašnjem Twitteru, dan prije nego što su ih mediji objavili. Objavio ih je Andreas Mrosek, bivši zastupnik za „Alternatie für Deutschland“ u Bundestagu. Kako je došao do njih, nije poznato.

Autotransporter Fremantle Highway, ausgebrannt durch E-Autos. E-Autos sind Gefahrgut und müssen als solches behandelt werden. Man stelle sich einen E-Auto-Brand auf einer Seefähre vor! 200 Passagiere evakuieren! Schlimme Situation für Kapitän und Besatzung! pic.twitter.com/JsiAe965yG

— Andreas Mrosek (AfD) (@mrosek1958) August 13, 2023

Nakon što je na brodu 25. srpnja izbio požar, spasilačka društva započela su s procjenom štete, tegljenjem brod u luku i na kraju spašavanjem vozila koji su ostali netaknuti.

U trenutku nesreće na brodu je bio 21 član posade, indijski državljani, od kojih je jedan preminuo. Na brodu su se također bili pilot i superintendent. Evakuirao ih je brod i helikopter.

Car carrier je otegljen do luke Eemshaven 4. kolovoza, devet dana nakon što je izbio požar. Tegljenje je započelo nakon što se požar obuzdao, a dim nestao.

Nekoliko dana nakon što je brod stigao u luku, objavljeno je da je oko 800 automobila na brodu neoštećeno. Svi su se nalazili na prve četiri palube, a ostali su relativno netaknuti jer je paluba broj pet bila prazna. Na brodu je bilo ukupno 3.784 automobila, od čega 498 električnih. Svi automobili su novi, marki poput Porschea, Minija, Rolls-Roycea, Mercedes-Benz i Volkswagena.

Čelnici kompanije dovode u pitanje nagađanja da je požar započeo na jednom od električnih automobila. Navode da je velik broj električnih vozila na nižim palubama ostao netaknut, a brzina kojom je požar stavljen pod kontrolu i ugašen “nije uobičajen za požare na baterijama električnih vozila”. Rekli su da neće iznositi detalje, ali da će uzrok požara otkriti stručnjaci, navodi The Maritime Executive.

Još uvijek nije razrađen plan za uklanjanje izgorjelih automobila s broda pošto se većina njih od visokih temperatura rastalila. Peter Berdowski, izvršni direktor Boskalis-a, kaže da je najveći problem to što postoji opasnost od ponovnog požara tijekom uklanjanja vozila s broda.

HMM širi flotu novim heavy-lift brodovima: Čeka se i privatizacija najvećeg južnokorejskog brodara

By

redakcija

-

14.08.2023.

0

Vodeći južnokorejski brodar HMM napreduje sa svojom poslovnom strategijom unatoč snažnom padu u kontejnerskom sektoru i čekanju da korejske državne banke odluče o konačnoj prodaji, odnosno privatizaciji kompanije. Naime, HMM je potpisao ugovor za izgradnju četiri nova višenamjenska broda za teške terete, dok su ranije najavili izgradnju novih kontejnerskih brodova te brodova za prijevoz automobila, kao i kupnju rabljenih tankera i bulkera.

HMM je potpisao novu narudžbu s podružnicom China State Shipbuilding Corporation Huangpu Wenchong, a riječ je o izgradnji četiri višenamjenska broda za teške terete od 38.000 tona.

Brodovi, koje je dizajnirao Shanghai Merchant Ship Design and Research Institute (SDARI), bit će opremljeni naprednim značajkama, uključujući tri skladišta tereta s kombinacijom hidrauličkih sklopivih i podiznih poklopaca grotla, kao i niz dizalica uključujući 2 seta od 400 tona i 1 set dizalica od 200 tona, navodi Offshore Energy.

Brodovi su također dizajnirani imajući na umu održivost. Naime, bit će opremljeni sustavima za pročišćavanje ispušnih plinova (scrubbers) u skladu s uredbom “IMO 2020” za smanjenje emisija sumpora s brodova koja je stupila na snagu 2020. godine. Plovila će također biti opremljena uređajima za uštedu energije.

HMM je aktivan u sektoru transporta teških tereta još od 2007. i trenutno ima četiri plovila od 30.000 dwt stara 12 godina. Planiraju koristiti nove brodove za širenje u ovom sektoru. Svestrani dizajn ovih brodova čini ih neizostavnim dijelom flote za prijevoz različitih vrsta tereta, od suhog rasutog i teških tereta do kontejnera i opasnih materijala, javlja The Maritime Executive.

Suradnja između Huangpu Wenchonga i HMM-a dolazi u vrijeme rastuće potražnje za brodovima za teške terete na globalnom tržištu. Kako brodarske kompanije traže više specijaliziranih i prilagođenih rješenja, potreba za brodovima za teške terete značajno je porasla.

Osim ove narudžbe novih heavy-lift brodova, HMM pokušava diverzificirati svoju flotu i na druge načine. Tako je južnokorejski brodar s kineskim brodogradilištem GSI Nansha potpisao izgradnju tri broda za prijevoz automobila kapaciteta od 8.600 CEU, koji će biti isporučeni 2026. godine, prenosi Splash247.

U lipnju je južnokorejski brodar najavio da se namjerava vratiti na tržište plina te su dali ponudu za preuzimanje svoje stare podružnice Hyundai LNG Shipping vrijedne 233 milijuna dolara. HMM je također nedavno povećao flotu brodova za rasuti teret kupnjom newcastlemaxa vrijednog 46,5 milijuna dolara od Oldendorff Carriersa.

Brodar također ima pet potencijalnih kandidata koji su zainteresirani za potencijalno preuzimanje kompanije. Naime, za samo tjedan dana ističe prvi rok za prikupljanje ponuda za privatizaciju HMM-a. Korea Development Bank i Korea Ocean Business Corporation objavili su planove za prodaju državnog udjela preuzetog tijekom reorganizacije Hyundai Merchant Marine, a krajnji rok za podnošenje prijava je 21. kolovoza. Vlada planira odabrati jednu kompaniju i započeti pregovore o uvjetima akvizicije, koja se planira finalizirati do 2024. godine.

HMM je najveća brodarska kompanija u Južnoj Koreji, čija se flota sastoji od 88 kontejnerskih brodova, pet brodova za rasuti teret, deset naftnih tankera, četiri broda za prijevoz teških tereta, kao i tri spomenuta broda za prijevoz automobila (PCTC) u izgradnji.

Tajna praznih sarkofaga kod Silbe: Ovi su misteriozni sanduci stari preko 1500 godina

By

redakcija

-

14.08.2023.

0

Sarkofazi su nevjerojatno očuvani te se jasno ističu na morskom dnu. Da doplivate do njih, treba vam svega nekoliko minuta i maska za ronjenje

Posljednjih smo nekoliko dana osvajali visine hrvatskog morskog arhipelaga, a ovoga je puta došao trenutak da istražimo metre u dubinu. Dolazak na Silbu dogodio se u poslijepodnevnim satima, a posada Nautičkog jedra odlučila je istražiti kakve sve zanimljivosti krije drugi najšumovitiji otok u Hrvatskoj, prenosi Jutarnji list.

Nekog specifičnog cilja nije bilo, šetali smo se i odlučili otići do plaže dok je još dan. Na putu smo prošli pored poznate Torete, napuštenog hotela i kroz špicu Silbe. Sjeli smo uz more, a ja sam se odlučio okupati u uvali Pocukmarak. Uzeo sam masku za ronjenje i podvodnu kameru da za promjenu od brda, visina i otoka malo fotografiram podmorska bogatstva Jadrana. Dok sam plivao i ronio prema većoj dubini, na dubini od oko tri metra, 50-ak metara od obale uočio sam kamene oblike koji su izgledali oblikovano ljudskim djelovanjem.

Kameni oblici

Jedan od tih kamenih oblika bio je udubljen poput velikih vodenih posuda za stoku, a manji pored njega izgledao je kao odlomljeni dio istog takvog oblika. Netom pored njih nalazio se kameni poklopac koji je izgledao kao da savršeno pristaje spomenutim posudama. Pokušao sam fotografirati i snimiti što je više moguće materijala prije nego potpuno zađe sunce.

Nakon što sam popio nekoliko decilitara morske vode i iskašljao dušu u pokušaju hvatanja savršenog kadra, doplutao sam do obale i odlučio pobliže istražiti “svoje” otkriće. Odgovor na moje početno pitanje “Što je to?” pružio mi je Google maps otkrivši da su to rimski sarkofazi. Taj me podatak samo naveo na daljnje istraživanje.

Naš ugledni podmorski arheolog Zdenko Brusić 2008. je prilikom ronjenja otkrio nakupine kamenja koje su mu se činile brušene i obrađene na što je odlučio pobliže istražiti o čemu je riječ. Krajem godine okupio je ekipu mladih stručnjaka sa Sveučilišta u Zadru; dr. Matka Ilkića te znanstvene asistente; Martinu Čehar, Karlu Gusar i Matu Paricu. Provodili su istraživanje od 2008. do 2013. godine čiji je tijek i otkrića zapisao Mate Parica u znanstvenom radu “Kasnoantičko pristanište u uvali Pocukmarak na otoku Silbi” iz 2015. godine.

Pri iskopavanju kamenja na živoj je stijeni prvo pronađen poklopac sarkofaga dužine 1,80 metara, širine gotovo jedan metar i težine najmanje 1,5 tona. Naknadnim iskapanjem pronađen je jedan cijeli sarkofag te razbacani ostaci drugog sarkofaga i još dva pripadajuća poklopca. Prema morskom dnu ispod i oko sarkofaga, zaključili su kako su to bili nekadašnji dokovi za pristajanje manjih brodova. Nasip danas ima blagi pad i proteže se do maksimalne dubine oko tri metra. Kako bi datirali starost dokova i sarkofaga, uzeli su u obzir promjenu razine mora u odnosu na trenutnu razinu.

Nasip je na središnjem dijelu dugačak osam metara, najizdignutiji dio trenutno je 2,05 metara ispod prosječne razine mora, a najdublji je dio na 3,40 metara dubine. Prema tim brojkama i prosječnoj godišnjoj promjeni razine Jadranskog mora, zaključili su kako fragmenti ne mogu biti novovjekovni. Međutim, nesigurnost oko datiranja arheološkog nalazišta pojačali su fragmenti ostataka keramike od kojih najveći dio pripada glaziranoj keramici novovjekovnog doba.

Testiranje starosti

Pronađeni su i mnogi manji ulomci kojima je bilo teško odrediti porijeklo zbog lošeg stanja, ali su procijenili da su mnogi ostaci i stariji od novog vijeka. U posljednjoj fazi istraživanja 2013. godine pronađeno je nekoliko očuvanih drvenih dijelova konstrukcije gata te su ih odnijeli na laboratorijsko testiranje starosti.

Drvo kojim je podupirana konstrukcija na mjestima klizišta žive stijene posječeno je između 425. i 595. godine što je potvrdilo prvotnu teoriju Zdenka Brusića da je pronađeni lokalitet iz rimskoga doba. Trenutno je to jedini pouzdani podatak koji lokalitet postavlja u kasnoantičko razdoblje, a smisao mu daje i činjenica da se kršćanski sarkofazi u Dalmaciji razvijaju od III. pa sve do VII. stoljeća.

Moje je prvo pitanje bilo: “A gdje su kosturi pokopanih?” Zanimljivo je što kostura nije bilo, a razlog je tome što u njima nitko ni nije bio zakopan.

Prema ranijim istraživanjima s kraja 19. stoljeća sarkofage su u Hrvatskoj koristili za učvršćivanje i gradnju pristaništa, gatova i dokova. Primjer takve gradnje pronašao je još don Frane Bulić 1899. pronašavši sarkofage u plitkome moru Vranjica kod Splita te je u kasnijim istraživanjima pronađen isti primjer u luci Splitska na otoku Braču.

Iako su najspektakularniji za vidjeti, sarkofazi i nasip nisu prva otkrića antičkih i novovjekovnih relikata na prostoru Silbe. Na obali uvale Pocukmarak još 1924. godine geograf Ivo Juras otkriva arheološke ostatke navodeći da su pojedini poljski zidovi posuti ostacima starih posuda, žara i krovnih crjepova te da je u zemlji pronađen i bakreni novac Antonina Pija, rimskog cara od 138. do 161. godine.

Kameni nasip u uvali spominje se još i u bilješkama Petra Starešine u knjizi “Pomorstvo Silbe” iz 1971. godine koja navodi moguće postojanje antičke gospodarske zgrade (lat. vicus): ostatke zida s vezivom i krovnoga crijepa. Starešina spominje i nekoliko grobova u blizini mora od kojih je jedan u amfori koji datiraju u III. ili IV. stoljeće te smatra kako je naselje bilo aktualno u V. i VI. stoljeću. Zdenko Brusić pronašao je nekoliko ostataka grobova u amfori, a u jednom od grobova bila je narukvica od brončane žice te korodirani novčić iz IV. ili V. stoljeća.

Luka na ruti plovidbe

No, zašto gradnja gata baš u uvali Pocukmarak? Osim arheoloških naznaka da je u kasnoantičko doba Silba, a pogotovo uvala Pocukmarak, bila naseljena te je potreba za gatom postojala zbog njezinih stanovnika, uvala je dobro zaštićena od bure i juga. Zbog dubine do pet metara, gat dug 18 metara u zakrivenom dijelu uvale mogao je prihvatiti i zaštititi tek manje brodove, dok je gat koji se prostirao na otvoreni rub uvale mogao prihvatiti i znatno veće brodove, ali je na tom dijelu zaštita od vjetra bila znatno manja.

Nadalje, istraživanja Zdenka Brusića iz 1993. godine pokazala su kako je postojao sustav plovidbe u kasnoj antici na istočnojadranskoj ruti prema kojem se Silba savršeno uklapa u dotad zabilježeni sustav pristaništa. Ta ruta obuhvaća uvale u kojima antički gospodarski i ladanjski objekti u vrijeme kasne antike postaju stjecišta mornara, trgovaca, hodočasnika i ostalih putnika te su na takvim mjestima tijekom V. i početkom VI. stoljeća nicali ranokršćanski sakralni objekti.

A sada da stavimo malo povijest na stranu. Sarkofazi su nevjerojatno očuvani te se jasno ističu na morskom dnu. Da doplivate do njih, treba vam svega nekoliko minuta i maska za ronjenje, a nalaze se uz lijevu obalu uvale. Nije ih teško uočiti jer se nalaze na dubini od svega dva do tri metra te su dostupni i za one s malim kapacitetom pluća. Do njih možete zaroniti bez većeg problema jer na toj dubini tlak nije jak, a vaše uši će ostati zdrave i bez posljedica.

Topla je preporuka, ako već odete pogledati sarkofage, da ostanete do zalaska sunca koji se proteže do samoga kraja dana, s obzirom da sunce zalazi direktno na moru bez ikakvog otoka koji blokira zadnje zrake.

Mi smo ostali uživati u zalasku, a s mrakom je pala i moja želja za daljnjim kupanjem. Odlučno smo ustali i krenuli u nove avanture na Silbi, ovoga puta noćne.

Autor teksta: Ivan Validžić / Jutarnji list

Usred NP Kornati, na dubini od 30-ak metara, leže ostaci mletačkog broda

By

redakcija

-

14.08.2023.

0

Na morskome dnu, usred Nacionalnog parka Kornati, na dubini od 30-ak metara leže ostaci mletačkog broda. Brodolom se, pod nerazjašnjenim okolnostima, dogodio početkom 18. stoljeća, a trgovački brod bio je pun robe iz Otomanskog carstva. Šibenska ekipa HRT-a bila je s istraživačima ostataka broda.

Rastužila je prije 300 godina vijest o ovome brodolomu europske trgovce i uživatelje tada modernih poroka na tlu Starog kontinenta. Po kornatskome morskom dnu razasulo se na tisuće lulica za pušenje duhana, prenosi HRT Magazin.

– Ovo je jedinstveni teret. Ovakav veliki teret lulica nemamo do sada na Jadranu, rekla je Vesna Zmaić, voditeljica istraživanja.

Lulice su sastavljene od više dijelova – keramičkih i drvenih. Za razliku od europskih jednodijelnih.

Mletački trgovački brod bio je pun i fildžana – šalica za kavu bez ručke – te ostalog pribora za uživanje u kavi. Izrađenih u turskom gradu Kutahyi, tadašnjem središtu proizvodnje porculana za europske kupce.

– Za razliku od kineskog porculana, koji je bio skup i kojeg su si mogli priuštiti samo viši slojevi. Znači, ovo je bio porculan za širi puk, ističe Zmaić.

No i “roba široke potrošnje” bila je dragocjen teret.

– Ovaj brod je bio naoružan sa sedam željeznih topova, kaže Igor Mihajlović, Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Sačuvana su na dnu mora i željezna sidra, brodsko posuđe, a istraživačima pozornost plijene pronađeni osobni predmeti – poput svetačkog medaljona.

Svaki se nalaz precizno bilježi. A zatim i pažljivo obrađuje.

– Prvo i osnovno je da se desalinizira u slatkoj vodi naravno, kako bi se sva ta sol izvadila. Potom slijedi dalje mehaničko čišćenje ili prema potrebi dalje, objasnila je Lea Čataj, voditeljica Odjela za restauriranje arheoloških nalaza Hrvatskog restauratorskog zavoda.

U datiranju brodoloma pomažu i informacije o vremenu proizvodnje porculana u Kuthayi te druge povijesne činjenice, piše HRT Magazin.

– Možemo ga smjestiti u razdoblje nakon završetka Morejskog rata, koji se događao krajem 17. stoljeća između Venecije i Osmanskog carstva. Ukazuje na porast trgovine između Istoka i Zapada odmah nakon završetka ratnih aktivnosti, kaže Igor Mihajlović.

Što više otkrivenih detalja, olakšat će “češljanje” venecijanskog arhiva – u potrazi za odgovorom o kojem je točno brodu riječ.

BIMCO: Globalna flota kontejnerskih brodova povećat će se za čak 4,5 milijuna TEU-a kroz sljedeće dvije godine

By

redakcija

-

11.08.2023.

0

MSC-Loreto-and-MSC-Irina — Foto: Ilustracija / Yangzijiang Shipbuilding / Offshore Energy

Isporuke novih kontejnerskih brodova tijekom prvih sedam mjeseci ove godine dosegnule su novi rekord od 1,2 milijuna TEU, što je nadmašilo prethodni rekord za 0,2 milijuna TEU, pokazuju podaci iz BIMCO-a.

Budući da se brodovi i dalje manje recikliraju, kapacitet flote porastao je za 4,3% od siječnja, prenosi Offshore Energy.

Pomama brodara za novogradnjama smanjila se u odnosu na rekordnu 2021. godine, no i dalje je broj ugovorenih poslova dvostruko veći nego u periodu od 2010. do 2019. godine. Samo ove godine ugovorena je izgradnja novogradnji ukupnog kapaciteta od 1,3 milijuna TEU. Knjiga narudžbi i dalje je na visokoj razini, a kapacitet naručene flote trenutno je za samo 3.000 TEU manji od apsolutnog rekorda od 7,6 milijuna TEU zabilježenog u ožujku ove godine.

U stvarnosti, knjiga narudžbi novih kontejnerskih brodova toliko je velika da se predviđa da će iduće tri godine zaredom količina novogradnji isporučenih tijekom godine premašiti prethodni rekord od 1,7 milijuna TEU. Na temelju procjena, očekuje se isporuka ukupno od 2,4 milijuna TEU tijekom 2023., 2,9 tijekom 2024. te 1,9 milijuna TEU-a tijekom 2025. godine.

Kako javlja Offshore Energy, očekuje se da će se količina recikliranih brodova u narednim godinama povećati, s obzirom da će energetski učinkovitiji brodovi zamijeniti one manje učinkovite kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.

Unatoč recikliranju starijih brodova, očekuje se da će flota porasti za oko 4,5 milijuna TEU-a od početka 2023. do početka 2025., čime će se kapacitet ukupne svjetske flote povećati za gotovo 18%. Porast kapaciteta flote dolazi u trenutku kada se trenutni rast trgovine u mnogim ključnim regijama smanjuje, a izgledi za rast globalne ekonomije u godinama koje dolaze su slabi, kako je objasnio glavni analitičar za pomorstvo u BIMCO-u, Niels Rasmussen.

Prema podacima Container Trades Statistics, ukupna količina kontejnera obrađenih diljem svijeta pala je za 4,3% tijekom prve polovice 2023. u odnosu na isto razdoblje lani, a bila je tek 0,2% veća nego u prvoj polovici 2019. godine. Promet na važnim međunarodnim i regionalnim trgovačkim rutama pao je za ukupno 4,9% u odnosu na prethodnu godinu, ali je i dalje 3,1% veći nego tijekom prvog polovice 2019. godine.

Srećom, promet na ovim važnim rutama popravio se u drugom tromjesečju. Došlo je do smanjenja količine tereta od 2% u odnosu na prethodnu godinu, ali je promet i dalje za 5,3% veći nego 2019.

“Ističući pad trenutnog charter tržišta i vozarina, obujam prometa na trgovačkim rutama porastao je za 5,3% u usporedbi s drugim tromjesečjem 2019., dok je kapacitet flote porastao za 17%. Budući rast opskrbe možda će biti ugrožen zbog smanjenja brzine plovidbe, ali daljnji rast kapaciteta flote od oko 15% u sljedećih godinu i pol dokaz je kako će rast opskrbe ostati izazov za vlasnike i operatore brodova”, rekao je Rasmussen.

VIDEO: Prekrasan prizor drevne potopljene ceste kraj Korčule

By

redakcija

-

11.08.2023.

0

U svibnju ove godine u podvodnim arheološkim istraživanjima potopljenog neolitičkog lokaliteta Soline na otoku Korčuli, arheolozi su pronašli ostatke koji su i njih iznenadili.

Ispod naslaga morskog mulja, otkrivena je cesta koja je spajala potopljeno prapovijesno naselje Hvarske kulture s obalom otoka Korčule, priopćili su tada sa Sveučilišta u Zadru.

Radi se o pažljivo složenim kamenim pločama koje su bile dio komunikacije široke četiri metra koja je spajala umjetno stvoreni otok s obalom. Radiokarbonskom analizom očuvanog drva pronađenog u prošloj kampanji, cjelokupno naselje datirano je oko 4.900 godina prije Krista. Ljudi su hodali ovom komunikacijom i to prije gotovo 7.000 godina, prenosi Dubrovački dnevnik.

Istraživanje je plod suradnje više institucija i tvrtki, a u njemu su uz voditelja Matu Paricu sa Sveučilišta u Zadru bili Domagoj Perkić (Dubrovački muzeji), Ivan Šuta i Vedran Katavić (Muzej grada Kaštela), Katarina Batur (Sveučilište u Zadru), Marta Kalebota (Gradski muzej Korčula), Eduard Visković (Kantharos), uz asistenciju Dalibora Ćosovića iz ronilačkog centra Lumbarda Blue.

Video koji su tada objavili ima već 204 tisuća pregleda, a možete ga pogledati u nastavku.

STELLA MARIS II: Kruzer kakav Mediteran do tada nije vidio

By

redakcija

-

11.08.2023.

0

Stella-Maris-II — Foto: Ivo Batričević (privatni arhiv) / Dubrovački dnevnik

Na navozima bremenskog brodogradilišta Adler Werft izgrađena je početkom travnja 1960. godine novogradnja broj 19 koja je dobila ime BREMERHAVEN. Naručitelj, kompanija Bremer Helgoland – Dienst Argo – Reederei uposlila je brod na redovnoj putničkoj pruzi Bremerhaven – Helgoland.

Bio je to brod od 2694 bruto tona, dug 88 metara, a dva Deutz dizel glavna pogonska stroja ukupne snage 2687 kW preko dvije propele omogućavala su mu plovidbu brzinom od 15,5 čvorova. BREMERHAVEN je redovno plovio na ovoj uhodanoj i dobro organiziranoj pruzi sve do svibnja 1965. godine kada je u sudaru u luci Bremerhaven teško oštećen i djelomično je potonuo na pjeskovito morsko dno.

Foto: Ivo Batričević (privatni arhiv) / Dubrovački dnevnik

NAKON TEŠKE NESREĆE DOBIO PRILIKU

Nakon samo jednog tjedna uspješno je odsukan, osposobljen da se nekako održava na morskoj površini i raspremljen. U takvom je jadnom stanju uskoro pao u oko grčkom brodovlasniku Charalambosu Keusseoglou, osnivaču kompanije Sun Line, koji je vidio u njemu potencijal jednog dobrog broda za kružna putovanja. Otkupio ga je 1966. godine te ga odmah dao otegliti u brodogradilište pored luke Pirej u Grčkoj na potpunu rekonstrukciju, piše Dubrovački dnevnik.

Nakon preuređenja brod je zablistao svojom ljepotom, imao je smještaj za 200 putnika, a zaplovio je pod novim imenom STELLA MARIS II. Odmah je postao simbolom modernih luksuznih putovanja kakve Mediteran do tada još nije vidio. Za njega su govorili kako je “the best little cruise ship in the world” (najbolji mali kruzer na svijetu). Bio je prethodnicom većine kasnijih putničkih kruzera koji su svojim komforom i luksuzom unaprijedili svijet brodskih kružnih putovanja.

VJERNI GOSTI NAVRAĆALI I U NAŠ GRAD

Kao malo koji sličan brod, STELLA MARIS II je imala svoje vjerne putnike koji su se uvijek i rado ponovo vraćali. Pune 32 godine plovila je neumorno krstareći Sredozemljem, a znala je često navratiti i u naš grad. Prvo joj je uplovljavanje u luku Gruž bilo već 17. rujna 1967. godine. U ljeto 1978. plovi na tri dvotjedna krstarenja iz Venecije tičući luke: Dubrovnik, Krf, La Valletta, Tunis, Costa Smeralda, Elba, Portofino, Nica te natrag Portofino, Costa Smeralda, Tunis, La Valletta, Katakolon, Krf, Dubrovnik, Venecija. S polaskom 30. kolovoza 1978. iz Venecije tiče luke: Split, Dubrovnik, Kotor, Krf, Itea, Korint, Mikonos, Delos, Kusadasi, Hydra i Pirej gdje završava putovanje 12. rujna. U objavljenim programima putovanja za 1981. i 1982. godinu, plovila je na krstarenju s polaskom iz Nice, tičući luke: Portofino, Tunis, La Valletta, Katakolon, Krf, Dubrovnik i Veneciju.

SKONČALA U INDIJSKOM REZALIŠTU

Nakon ujedinjenja kompanija Sun Line i Epirotiki Line 1996.g. u novu tvrtku Royal Olympic Cruises (ROC), uprava društva je odlučila otpisati manje i starije brodove te sagraditi dva nova, brza i veća. Kasnije se ispostavilo da će ih ova odluka, izgradnja brzih kruzera OLYMPIA EXPLORER i OLYMPIA VOYAGER, dovesti do propasti kompanije. Posljednji put STELLA MARIS II je posjetila Dubrovnik 27. srpnja 1990. godine tičući luke: Venecija, Dubrovnik, Krf, La Valletta, Messina, Capri, Elba, Portofino, Nica.

Odani i vjerni putnici starijih brodova nikada nisu prihvatili ove moderne i brze brodove što je u konačnici uvjetovalo slabim interesom za putovanja, manje prihoda te na koncu i stečajem ROC-a. STELLA MARIS II je prodana 1998. brodaru Viking Bordeaux SA. iz Luksemburga, te je dobila novo i prikladno ime VIKING BORDEAUX. Često je plovila u vodama oko Malvinskih otoka (Falklandskih) ali i na vinskim turama između luka Bordeaux i Nantes. Pod imenom BORDEAUX koncem studenog 2004. je raspremljena u nizozemskom Eemshavenu. Novog je kupca našla u travnju sljedeće godine u južnoafričkom brodaru Indian Ocean Cruises, koji je nakon potpune rekonstrukcije uposlio pod imenom MADAGASCAR na kružnim putovanjima po egzotičnim lukama i otocima istočne afričke obale.

Slabo organizirana i neiskusna kompanija je uskoro doživjela poslovni krah, a brod se od 2006. našao na prisilnom vezu u Durbanu. Sljedeće godine ga je kupio još jedan južnoafrički brodar Razzmatazz Ocean Cruises, pa brod opet mijenja ime, ovaj put u RAZZMATAZZ. Iz Durbana poduzima kraća kružna putovanja, nažalost samo nakratko, jer je zbog dugovanja vlasnika, RAZZMATAZZ uskoro ponovo prisilno vezan u Durbanu. Ponuđen na prodaju, kupca je 2008. godine našao u indijskim rezalištima u Alangu gdje je do konca godine konačno izrezan u staro željezo.

Autor teksta: Ivo Batričević, Dubrovački dnevnik

Novi turistički raj: Ostanite u krevetu, a putujte svijetom

By

redakcija

-

11.08.2023.

0

anantara — Foto: Screenshot / Anantara, Dhigu, Maldives Resort

Jedni nemaju vremena za putovanja, druge onemogućuje financijska situacija, a treći osjećaju nelagodu biti daleko od kuće. No, svi oni mogu putovati – u mašti. I to ne onoj koja se događa u glavi iza zatvorenih očiju, već vizualiziranoj u metaversu pomoću kompjuterskog programa.

Kibernetički prostor postao je, naime, novi turistički raj u kojem avatari bezbrižno uživaju u atraktivnim svjetskim destinacijama bez potrebe fizičkog odlaska na put, prenosi Gloria. Zvuči izuzetno privlačno, naročito kad se sjetimo svih gnjavaža koje prate fizičko putovanje: pakiranja kovčega, nesnosnih gužvi na kolodvorima i u zračnim lukama, (su)putnika koji imaju potrebu nametnuti se drugima samo zato što dijele isti hotel ili prijevozno sredstvo, neracionalnih cijena smještaja i hrane…

*Foto: Screenshot / Anantara, Dhigu Maldives Resort*

Prema nedavnom istraživanju Booking.coma, globalne internetske platforme za rezervaciju smještaja, kojim je bilo obuhvaćeno više od 24 tisuće osoba iz 32 zemlje, gotovo polovina spremna je i željna barem jedan dio svog odmora provesti u virtualnoj stvarnosti. Stoga su hotelski lanci odlučili proširiti poslovanje i na svijet imaginacije. Nizozemski citizenM među prvima je kupio zemljište u Sandboxu, jednom od novonastalih virtualnih svjetova, pa “izgradio” hotel opremljen dizajnerskim namještajem. Njihovim putem su krenule i grupacije InterContinental Hotels & Resorts te Dream Hotel Group, koje su otvorile virtualne hotele čija su predvorja ukrašena digitalnim djelima suvremenih umjetnika, a gosti ih mogu kupiti u kripto valutama. I britanski hotel LEVEN, koji je fizički smješten u Manchesteru, širi svoje poslovanje u imaginarnim destinacijama. Uskoro otvara hotel u modnom kvartu virtualnog Decentralanda, koji su arhitekti oblikovali pomoću umjetne inteligencije.

No, i oni koji smatraju da su virtualni svjetovi samo zabava za bogate i dokone, također će poći na takva putovanja kako bi unaprijed istražili željenu fizičku destinaciju, dodaje Gloria. Virtualne ture u svom objektu već nude neki poznati luksuzni resorti kako bi povećali zainteresiranost putnika za boravak, primjerice Anantara Dhigu na Maldivima. Obilazak u koji se može upustiti besplatno na njihovoj internetskoj stranici, omogućuje potpuni uvid u smještajne jedinice kao i sve popratne sadržaje, plažu i cijeli otočić gdje je smješten resort te pruža panoramski pogled iz zraka na čitavu lokaciju, pa se pri dolasku gosti već osjećaju kao kod kuće.

Bernard Marr, njemački marketinški stručnjak i predavač te autor nekoliko knjiga o umjetnoj inteligenciji i njenom utjecaju na turizam, smatra da su prednosti virtualnih putovanja nemjerljivi. “Try before you buy” (Probaj prije nego što kupiš), kaže Marr u jednom od svojih izlaganja na YouTubeu, nadovezujući se na rezultate spomenutog istraživanja. Turisti žele znati što mogu očekivati na odabranoj lokaciji kako bi im stres bio što manji, a to posebice vrijedi za one koji – iz profesionalnih ili privatnih razloga – putuju na izložbe, koncerte, sajmove i konferencije.

Umjetna inteligencija će imati i veliki utjecaj u organizaciji putovanja, smatra Marr. Osim što će uz pomoć aplikacije turisti i putnici moći rezervirati karte za sva prijevozna sredstva, imat će mogućnost komuniciranja s računalnim programom koji će ih izvještavati o svim promjenama u vezi putovanja. Ali i savjetovati o najzanimljivijim mjestima koja treba posjetiti u odabranoj destinaciji, pa čak i nuditi mogućnost audio ture. Među prvim takvim platformama je Amadeus Go&Get, koji se reklamira kao virtualni pomoćnik za putovanja. I dok je za većinu takvih iskustava dovoljno posjedovati pametni telefon, odnosno prijenosno računalo, za neka virtualna putovanja su potrebne 3D naočale. Tako će najveće zrakoplovne kompanije uskoro uvesti virtualna putovanja u svrhu zabave i opuštanja putnika tijekom dugih letova koji će, s VR naočalama na glavi, biti mentalno preneseni na tropsku plažu, saharsku pustinju ili u mondeni svjetski grad.

Najveća knjiga narudžbi u povijesti: MSC ugovorio izgradnju još 10 kontejnerskih brodova na LNG

By

redakcija

-

10.08.2023.

0

Najveća brodarska kompanija na svijetu Mediterranean Shipping Company (MSC) ponovno posluje s kineskom brodograditelju Zhoushan Changhong International Shipyard. Ovaj put riječ je o narudžbi od dodatnih deset kontejnerskih brodova s pogonom na LNG.

Prema dogovoru, Zhoushan Changhong International Shipyard izgradit će deset kontejneraša s pogonom na LNG. Svaki će imati kapacitet od 10.300 TEU, priopćilo je brodogradilište.

Ove dual-fuel kontejnerske brodove od 10.000+ TEU neovisno je razvila i dizajnirala CIMC-ova podružnica CIMC Ocean Engineering Design and Research Institute (CIMC ORIC). Sa svojih 300 metara dužine, 45,6 metara širine i gazom od 12,5 metara, ovaj tip plovila ujedno i najveći kontejnerski brod koji može uploviti u Crno more kroz Bospor i Dardaneli, priopćilo je brodogradilište, a prenosi Offshore Energy.

Ovi brodovi postizat će brzine od 20 čvorova, a imat će najveći tank LNG goriva kategorije C u svojoj klasifikaciji. Dizajn plovila omogućuje pogon na LNG i konvencionalna goriva, a brodovi su namijenjeni za rute od Kine do Europe te od Kine do SAD-a. Indeks energetske učinkovitosti (EEDI) ovih plovila premašuje referentne vrijednosti koje je postavio IMO, sa značajnim smanjenjem emisija štetnih plinova od 50%.

Ključni aspekt dizajna brodova je njegov dual-fuel glavni stroj i generator, koji su optimizirani za korištenje LNG-a, te prilagodljiva konfiguracija koja također omogućuje potencijalo korištenje amonijaka i metanola kao brodskog goriva.

Brodovi će biti isporučeni između druge polovice 2026. i tijekom 2027. godine. Cijena narudžbe nije objavljena.

U ovoj godini, Changhong International osigurao je narudžbe za ukupno 16+4 brodova, uključujući LR2 product tankere i dual-fuel kontejnerske brodove na LNG. Brodogradilište je dosad izgradilo 48 brodova, a rokovi isporuke pomiču se do 2027. godine. Što se tiče kontejnerskog sektora, brodogradilište radi brodove kapaciteta od 3.000 do 12.000 TEU, dok će strateški naglasak tvrtke biti usmjeren na plovila koja koriste LNG, metanol i druge ekološki prihvatljive alternative brodskim gorivima. Uz to, brodogradilište radi na osiguravanju narudžbi za MR chemical tankere i LR2 tankere.

Najnovija narudžba dio je ugovora potpisanog početkom 2023., kada je MSC naručio deset brodova od 11.500 TEU na LNG. CIMC ORIC također je projektant ovih brodova, a novogradnje će se isporučiti između 2025. i 2026. godine.

Nadalje, brodovi su dizajnirani s maksimalnom učinkovitosti te imaju 5 % nižu potrošnju goriva u usporedbi s brodovima iste veličine. Osim dual-fuel pogona, koji omogućuje rad i na LNG i na konvencionalno gorivo, brodovi će također imati napredan ‘ammonia-ready’, odnosno imat će mogućnost pogona i na amonijak.

Vodeća kompanija kontejnerskog brodarstva snažan je zagovornik LNG-a kao brodskog goriva i nedavno se pridružio koaliciji SEA LNG s ciljem istraživanja mogućnosti bio-LNG-a, posebno obnovljivog sintetičkog LNG-a.

“U skladu s našim obvezama postizanja nultih emisija do 2050., LNG na bazi fosilnih goriva smatramo gorivom u tranziciji i u potpunosti očekujemo da će BIO i obnovljivi sintetički LNG biti ključni dio naše dugoročne strategije”, rekao je Bud Darr iz MSC Grupe.

Ranije ove godine, MSC je postao prvi brodar koji je premašio nevjerojatnih 5 milijuna TEU u kapacitetu flote. U samo 22 mjeseca, MSC je povećao svoju flotu sa 4 milijuna TEU na 5 milijuna TEU.

Alphalinerovi izračuni pokazuju da je MSC od kolovoza 2020. kupio 306 kontejnerskih brodova kapaciteta od 1,2 milijuna TEU, u osnovi kupujući svaki brod kojeg su se mogli domoći.

Švicarski kontejnerski div ima najveću knjigu narudžbi u povijesti industrije, s oko 130 naručenih kontejnerskih brodova.

50 nijansi bijele i plave: Ovo su najljepše plaže svijeta

FOTO: Procurile fotografije automobila izgorjelih u požaru na car carrieru Fremantle Highway

HMM širi flotu novim heavy-lift brodovima: Čeka se i privatizacija najvećeg južnokorejskog brodara