O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 295

Otpisani: Kruzeri koji su u 2022. završili u rezalištu

0
Foto: Cruise Industry News

Nekoliko starijih i manjih brodova za krstarenje prodano je u rezališta tijekom 2022. godine, čime se nastavio trend rashodovanja kruzera koji je započeo u ranim danima pandemije.

Dok je tijekom 2022. godine u službu ušlo 20 novih brodova za krstarenja, ukupno 18 kruzera otpisano je u rezalištima u Turskoj, Indiji i Pakistanu, piše Cruise Industry News.

Pročitajte i: Godina oporavka: 20 novih kruzera koji su zaplovili u 2022. godini

Evo cijelog popisa kruzera koji su ove godine prodani u staro željezo:

Fuji Maru
Kapacitet: 326 putnika
Tonaža: 23.235 GT
Godina izgradnje: 1989.
Nasukan: siječanj 2022.
Rezalište: Gadani, Pakistan

Nakon što je nekoliko godina proveo izvan službe, bivši Fuji Maru završio je svoju ‘karijeru’ početkom prošle godine. Ovim kruzerom nekada je upravljao Mitsui O.S.K. Line, a plovilo izgrađeno 1989. nasukano je u rezalištu Gadani u Pakistanu.

Foto: MarineTraffic

Century Harmony (ex-Carnival Fascination)
Kapacitet: 2.040 putnika
Tonaža: 70.367 GT
Godina izgradnje: 1994.
Nasukan: veljača 2022.
Rezalište: Gadani, Pakistan

Bivši Carnival Fascination, klase Fantasy, u veljači prošle godine nasukan je na obali rezališta Gadani Ship Breaking Yard. Kruzerom je do 2020. upravljao Carnival Cruise Line.

Foto: MarineTraffic

Oriental Dragon (ex-Sun Viking)
Kapacitet: 882 putnika
Tonaža: 18.455 GT
Godina izgradnje: 1972.
Nasukan: veljača 2022.
Rezalište: Gadani, Pakistan

Originalno izgrađen za Royal Caribbean International, bivši Sun Viking također je u veljači nasukan na obali rezališta Gadani Shipbreaking Yard u Pakistanu. Ovaj brod izgrađen 1972. godine imao je dugu karijeru, ploveći za nekoliko operatera. Prije nasukavanja korišten je kao plutajući kasino u Aziji.

Foto: MarineTraffic

Carnival Sensation
Kapacitet: 2.040 putnika
Tonaža: 70.367 GT
Godina izgradnje: 1993.
Nasukan: travanj 2022.
Rezalište: Aliaga, Turska

Nakon što je Carnival Cruise Line početkom 2022. odlučio ‘umiroviti’ ovaj kruzer, Carnival Sensation isplovio je izravno u rezalište u Aliagi u Turskoj. Plovilo klase Fantasy potom je u travnju nasukano, čime je završilo svoju karijeru dugu 30 godina.

Foto: VesselFinder

Delphin
Kapacitet: 470 putnika
Tonaža: 16.214 GT
Godina izgradnje: 1975.
Nasukan: travanj 2022.
Rezalište: Aliaga, Turska

Delphin, koji je godinama bio arestiran i na vezu u Brodogradilištu Viktor Lenac, u ožujku je prodan na usmenoj javnoj dražbi radi podmirenja dugovanja sada već bivšeg brodovlasnika ovog kruzera prema škveru u Martinšćici i dvjema splitskim tvrtkama – Brodsko upravljanje d.o.o i SSM Crew. Posljednji je njime upravljao Passat Cruises, a u Hrvatskoj se nalazio još od 2015. godine. Ovaj brod izgrađen 1975. nakon prodale zaplovio je u Tursku – gdje je recikliran zajedno s drugim starim kruzerima.

Foto: MarineTraffic

Titan (ex-Salamis Filoxenia)
Kapacitet: 400 putnika
Tonaža: 15.402 GT
Godina izgradnje: 1975.
Nasukan: travanj 2022.
Rezalište: Gadani, Pakistan

Bivši Salamina Filoxenia u travnju je stigao u Gadani Shipbreaking Yard, čime je završila 47 godina duga karijera ovog kruzera. Ovaj kruzer kapaciteta za 400 gostiju karijeru je započeo kao sovjetski trajekt, a zatim je 1980-ih prenamijenjen u brod za krstarenje.

Foto: MarineTraffic

SuperStar Libra
Kapacitet: 1.494 putnika
Tonaža: 42.285 GT
Godina izgradnje: 1988.
Nasukan: svibanj 2022.
Rezalište: Aliaga, Turska

Nakon što je od 2018. do 2022. služio kao plutajući hotel u Njemačkoj, SuperStar Libra izgrađen 1988. u svibnju je prodan u tursko rezalište. Nekada su njime upravljali Norwegian Cruise Line i Star Cruises.

Foto: MarineTraffic

Odin (ex-Black Watch)
Kapacitet: 807 putnika
Tonaža: 28.613 GT
Godina izgradnje: 1972.
Nasukan: lipanj 2022.
Rezalište: Alang, Indija

Još jedan klasični brod za krstarenje, bivši Black Watch, prodan je u staro željezo u Alangu u Indiji. Posljednji je njime upravljao Fred. Olsen Cruise Lines, no ovaj brod izgrađen 1972. nije plovio od početka pandemije.

Foto: VesselFinder

Marella Dream
Kapacitet: 1.506 putnika
Tonaža: 55.000 GT
Godina izgradnje: 1986.
Nasukan: lipanj 2022.
Rezalište: Aliaga, Turska

Nakon što je dvije godine proveo na vezu u Grčkoj, Marella Dream je u lipnju nasukan radi recikliranja u rezalištu Aliaga Shipbreaking Yard. Tvrtka Marella Cruises je tijekom 2020. povukla iz službe ovaj kruzer od 55.000 bruto tona, koji je zatim nekoliko mjeseci proveo usidren u zaljevu Elefsis.

Foto: VesselFinder

Star Pisces
Kapacitet: 1.090 putnika
Tonaža: 40.053 GT
Godina izgradnje: 1991.
Nasukan: srpanj 2022.
Rezalište: Alang, Indija

Star Pisces je prvi brod bivše flote Star Cruisesa koji je prodan u rezalište. Nakon što je kompanija u siječnju 2022. otišla u stečaj, ovaj kruzer izgrađen 1991. u srpnju je stigao u Alang.

Foto: VesselFinder

Pearl II (ex-Saga Pearl II)
Kapacitet: 446 putnika
Tonaža: 18.627 GT
Godina izgradnje: 1981.
Nasukan: srpanj 2022.
Rezalište: Aliaga, Turska

Bivši Saga Pearl II ne plovi od početka 2019. godine, a u srpnju je prodan turskom rezalištu. Ovaj brod izgrađen 1981. plovio je u flotama nekoliko operatera, uključujući Saga Cruises i TransOcean Tours.

Foto: VesselFinder

Gold Club (ex-Golden Iris)
Kapacitet: 1.000 putnika
Tonaža: 16.852 GT
Godina izgradnje: 1977.
Nasukan: srpanj 2022.
Rezalište: Aliaga, Turska

Golden Iris je u 2022. završio svoju ‘karijeru’ dugu pet desetljeća. Posljednji je njime upravljao izraelski Mano Cruises, a ovaj kruzer izgrađen 1977. nasukan je u turskom Aliaga Shipbreaking Yard u srpnju.

Foto: VesselFinder

Horizon
Kapacitet: 1.442 putnika
Tonaža: 47.000 GT
Godina izgradnje: 1990.
Nasukan: kolovoz 2022.
Rezalište: Aliaga, Turska

Nakon što je tvrtka Pullmantur sredinom 2020. podnijela zahtjev za stečaj, Horizon star 32 godine konačno je 2022. prodan u rezalište, nakon što je dvije godine proveo usidren u zaljevu Elefsis u Grčkoj.

Foto: VesselFinder

Marella Celebration
Kapacitet: 1.250 putnika
Tonaža: 33.930 GT
Godina izgradnje: 1984.
Nasukan: rujan 2022.
Rezalište: Aliaga, Turska

Marella Celebration u rujnu je završio u rezalištu Aliagi, nakon što je dvije godine proveo usidren u Grčkoj. Posljednji je ovim brodom izgrađenim 1984. upravljao Marella Cruises.

Foto: VesselFinder

TSM Singapore (ex-Zenith)
Kapacitet: 1.441 putnika
Tonaža: 47.255 GT
Godina izgradnje: 1992.
Nasukan: rujan 2022.
Rezalište: Alang, Indija

Nakon gotovo tri godine neizvjesnosti, bivši Zenith izgrađen 1992. prodan je u rezalište 2022. godine. Izvorno je izgrađen za Celebrity Cruises, a plovio je za Pullmantur Cruises prije nego što je 2019. prodan Peace Boatu. Potom je preimenovan u TSM Singapore, a u rujnu je nasukan u Indiji.

Foto: VesselFinder

Carnival Ecstasy
Kapacitet: 2.040 putnika
Tonaža: 70.367 GT
Godina izgradnje: 1991.
Nasukan: studeni 2022.
Rezalište: Aliaga, Turska

Nakon Carnival Sensationa, i Carnival Ecstasy je u studenom završio u rezalištu. Ubrzo nakon povlačenja iz flote Carnival Cruise Linea, brod klase Fantasy isplovio je u Aliagu, gdje se trenutno reciklira.

Foto: VesselFinder

Gem (ex-SuperStar Gemini)
Kapacitet: 1.948 putnika
Tonaža: 50.764 GT
Godina izgradnje: 1992.
Nasukan: studeni 2022.
Rezalište: Alang, Indija

Nakon što je nekoliko mjeseci proveo u Šri Lanki bivši SuperStar Gemini u studenom je prodan u rezalište u Indiji. Ovim brodom izgrađenim 1993. upravljao je Star Cruises, a sada se reciklira zajedno sa sestrinskim brodom, bivšim SuperStar Aquariusom.

Foto: VesselFinder

Arius (ex-SuperStar Aquarius)
Kapacitet: 1.530 putnika
Tonaža: 51.039 GT
Godina izgradnje: 1993.
Nasukan: studeni 2022.
Rezalište: Alang, Indija

Slično kao i SuperStar Gemini, bivši SuperStar Aquarius je u studenom prodan u rezalište Alang Shipbreaking Yard. Prije toga, bivši brod Star Cruisesa proveo je nekoliko mjeseci u Šri Lanki.

Foto: VesselFinder

“AFERA MATRIKULA”: Zapelo suđenje okrivljenima za krivotvorenje pomorskih knjižica

0
Foto: Ilustracija / Novi list

Jučer je još jednom u riječkom Županijskom sudu odgođen početak suđenja devetorici optuženih koji se terete da upleteni u lanac makinacija, lažiranja oko pomorskih knjižica i upisivanje neodrađenog plovidbenog staža. Ovog puta u sudnicu nisu došla četvorica optuženika, a izostala je i odvjetnica jednog okrivljenika.

Sljedeća rasprava zakazana je za dva mjeseca, a tada bi trebalo biti objavljeno i je li sudsko vijeće prihvatilo prijedlog jednog optuženika da se protiv njega razdvoji postupak, javlja portal Burin.hr.

Ni od prošlog ročišta u studenom prošle godine nije bilo ništa, jer su tada izostala druga dvojica optuženika i dvoje odvjetnika.

Optužnica USKOK-a podignuta je protiv 37 okrivljenika, ali se u međuvremenu većina nagodila s USKOK-om oko kazni, tako da na kraju na optuženičkoj klupi sjedi manjina koja je odlučila u sudskom procesu tražiti šanse za bolji prolazak u kaznenom postupku. Optuženi su za kaznena djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja isprave i ovjeravanja neistinitog sadržaja, pomaganja u primanju mita te poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti.

Makinacije s ovjeravanjem plovidbenog staža

Prvooptuženi u procesu je Riječanin Siniša Mišković (51), kao odgovorna osoba u riječkoj tvrtki Macon, koja je dopusnicom Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture stekla pravo na upise plovidbenog staža pomoraca u CIMIS (Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav Ministarstva mora), a ujedno je bio odgovorna osoba u tvrtki Alioth Shipping and Trading LTD.

Miškoviću se stavlja na teret da je od 2013. do 2017. godine, u Rijeci, Zadru, Šibeniku i Splitu, osobno ili uz pomoć drugooptuženog Ismeta Hađiosmanovića (61) iz Viškova pronalazio pomorce koji su, kako bi ostvarili pravo na stjecanje pojedinih zvanja pomoraca te pravo na stjecanje i obnovu svjedodžbi o osposobljenosti pomoraca, bili zainteresirani da im se za određeni novčani iznos u CIMIS i pomorske knjižice upiše i ovjeri plovidbeni staž koji nisu odradili.

Fiktivni ugovori o radu

USKOK tereti Miškovića da je prvo, radi prikazivanja da su pomorci odradili plovidbeni staž, u više navrata izrađivao fiktivne ugovore o radu s većim brojem pomoraca koje je ovjeravao svojim potpisom i pečatom svojeg inozemnog trgovačkog društva. Potom je na temelju tako sačinjenih ugovora u CIMIS i pomorske knjižice pomoraca upisivao neodrađeni plovidbeni staž te je pomorske knjižice ovjeravao potpisima časnika broda i pečatom broda. 

Po potrebi je, tvrdi USKOK, potpisima časnika broda i pečatom broda ovjeravao i stranice dnevnika prakse pojedinih pomoraca i podnosio njihove pomorske knjižice na ovjeru neodrađenog plovidbenog staža Lučkoj kapetaniji u Rijeci, na temelju čega su ti pomorci neosnovano ostvarivali pravo na stjecanje pojedinih zvanja te pravo na stjecanje i obnovu svjedodžbi o njihovoj osposobljenosti.

Postupajući na ovakav način Mišković je od okrivljenih pomoraca – ukupno njih 35 – preuzeo ukupno najmanje 7.100 eura i 6.300 kuna. Te iznose je, sukladno prethodnom dogovoru, podijelio s drugookrivljenim Hađiosmanovićem, tvrdi USKOK.

Prije šest godina privedeno 37 aktera slučaja

Afera je buknula u listopadu 2017. godine, kada je privedeno svih 37 aktera slučaja, a prvookrivljeni Mišković pritvoren. Prvi rezultati istrage pokazali su da je raspolagao i s nekoliko pečata brodova, od kojih je jedan prije više godina izrezan, a drugi su promijenili naziv.

Tada se ispostavilo da je među osumnjičenima, mimo dvojice glavnih aktera, najveći broj pomoraca sa srednjom stručnom spremom, ali da ima i dizaličara, elektroničara, vozača, automehaničara, strojobravara, brodostrojara, ugostitelja i skladištara. Prvi nalazi istrage pokazali su da je za lažiranje pomorske knjižice u jednom slučaju plaćeno čak 2.500 eura. Optužnica je podignuta u kolovozu 2018. godine, piše portal Burin.hr.

Sveučilište u Dubrovniku: “Nema osnove za povrat novca pomorcu. Po kojoj bi osnovi Sveučilište moglo provjeravati adekvatnost svjedodžbi?”

0
Foto: Ilustracija / MMPI

Još uvijek nema rješenja niti odgovora na pitanje tko je odgovoran za sustavne i višegodišnje propuste u slučaju pomorca iz okolice Dubrovnika, kojemu je Lučka kapetanija Dubrovnik, nakon uspješnog završetka Posebnog programa obrazovanja pomoraca (PPOP) na Sveučilištu u Dubrovniku, odbila pristup završnom ispitu uz obrazloženje da njegovo srednjoškolsko obrazovanje nije odgovarajućeg smjera. Sveučilište u Dubrovniku izjasnilo se da nema osnove za povrat novca pomorcu, bez obzira hoće li mu na kraju biti odobreno polaganje završnog ispita.

Nadležne institucije i dalje nemaju odgovor na pitanje tko je odgovoran za niz propusta, niti su još uvijek predložile rješenje ovog apsurdnog slučaja.

Nakon što se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prethodno kratko izjasnilo kako je upoznato s ovim slučajem, na novinarski upit konačno se oglasilo i Sveučilište u Dubrovniku. Nadležne službe Sveučilišta upitali smo zašto odgovorne osobe nisu reagirale prilikom upisa pomorca na PPOP te planira li Sveučilište pomorcu vratiti uplaćeni novac ili mu omogućiti stjecanje svjedodžbe ukoliko se utvrdi da za to ima pravo. Također, upitali smo nadležne službe je li nakon otkrivanja ovog ‘presedana’ na Sveučilištu u Dubrovniku proveden inspekcijski nadzor, odnosno postoji li još pomoraca koji dijele sličnu sudbinu.

“Po kojoj bi osnovi Sveučilište moglo provjeravati adekvatnost svjedodžbi?”

Odgovor Sveučilišta u Dubrovniku prenosimo u cijelosti:

„Sveučilište u Dubrovniku izvodi Posebni program obrazovanja pomoraca za prvog časnika palube na brodu od 3.000 BT ili većem te drugog časnika stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3.000 kW ili jačim, prema sadržaju i uvjetima koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske propisalo Pravilnikom o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, a sukladno Međunarodnoj konvenciji o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca 1978., s naknadnim izmjenama i dopunama.

Nadležna lučka kapetanija izdaje pomorcu svjedodžbu o osposobljenosti nakon položenog ispita, a po završetku odgovarajućeg obrazovanja i ispunjavanju drugih uvjeta, kao i potvrdu o odgovarajućem broju mjeseci plovidbene službe. U tom kontekstu postavlja se pitanje po kojoj bi osnovi Sveučilište u Dubrovniku moglo provjeravati adekvatnost svjedodžbi o osposobljenosti koje je nadležna lučka kapetanija već izdala na temelju takvih srednjoškolskih svjedodžbi za niža časnička zvanja, ako mu ministarstvo nadležno za pomorstvo nije dalo takvo ovlaštenje spomenutim pravilnikom?

Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku, na temelju ovlaštenja resornog ministarstva, sukladno važećim propisima izvodi Posebni program obrazovanja pomoraca, polaznicima izdaje potvrdnice po njegovom završetku te ispunjava sve ugovorom preuzete obveze, pa u smislu fiskalne odgovornosti ne postoji osnova za eventualne povrate naknade za uslugu obrazovanja koja je u cijelosti izvršena.

Sveučilište u Dubrovniku će se i u daljnjem radu pridržavati važećih propisa, a vjerujemo da će nadležne institucije zakonitim postupanjem iznaći prihvatljivo rješenje za pomorce koji se nađu u sličnom položaju“, stoji u odgovoru Sveučilišta u Dubrovniku.

Pomorac prilikom prijave Sveučilištu priložio srednjoškolsku svjedodžbu

Podsjetimo, Lučka kapetanija Dubrovnik je pomorcu još 2011. godine odobrila ukrcaj u svojstvu vježbenika stroja na temelju spornog dokumenta – svjedodžbe Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik o završenom obrazovnom programu strojarstvo u trajanju od 4 godine, čime je pomorac stekao zanimanje strojarski tehničar.

Pomorac je zatim 2013. godine položio ispit kojim je stekao Svjedodžbu o osposobljenosti za časnika stroja odgovornog za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 KW ili jačim, što je također odobrila LK Dubrovnik. U međuvremenu je, kao i svi pomorci, bez problema redovito obnavljao brevete i stjecao nove, te konačno u rujnu 2021. na Sveučilištu u Dubrovniku upisao Posebni program obrazovanja pomoraca (PPOP).

Tek u srpnju 2022. godine Lučka kapetanija utvrdila je da srednjoškolsko obrazovanje koje je pomorac stekao nije u skladu sa Člankom 34. Pravilnika o zvanjima i svjedožbama o osposobljenosti pomoraca (»Narodne novine«, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19 i 85/21).

Sveučilište u Dubrovniku u odgovoru navodi kako smatra da je za propust odgovorna Lučka kapetanija Dubrovnik. Međutim, pomorac je prilikom upisa na PPOP službama Sveučilišta u Dubrovniku, uz sve ostale potrebne dokumente, priložio i spornu srednjoškolsku svjedodžbu. Preslik svjedodžbe srednjoškolskog obrazovanja nautičkog, brodostrojarskog ili drugog odgovarajućeg smjera jedan je od dokumenata kojeg je pomorac obavezan priložiti prilikom upisa na Posebni program obrazovanja pomoraca.

Sveučilište smatra kako nema ovlasti za provjeravanje svjedodžbi o osposobljenosti koje je lučka kapetanija izdala na temelju srednjoškolskih svjedodžbi. Međutim, službe Sveučilišta ne nude odgovor na pitanje zašto nadležne osobe nisu provjerile je li srednjoškolsko obrazovanje pomorca u skladu s Pravilnikom o zvanjima i svjedožbama o osposobljenosti pomoraca, kao ni kako je pomorac za kojeg je Lučka kapetanija utvrdila da nema odgovarajuće srednjoškolsko obrazovanje uopće upisan na Posebni program obrazovanja pomoraca.

Foto: Screenshot UNIDU

Čeka se rješenje Ministarstva, neki predlažu oduzimanje svjedodžbi

Podsjetimo, pomorac je bio primoran slučaj dati na rješavanje Upravnom sudu u Splitu, koji je sredinom prosinca prošle godine odlučio poništiti odluku Lučke kapetanije Dubrovnik da se pomorcu onemogući izlazak na završni ispit te je Kapetaniji, a time i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture naložio da donesu novo rješenje.

“Nisam prikazao neistinite podatke, a snosim posljedice propusta nadležnih službi. Pravnica je čak predložila da mi se oduzmu svi dosad stečeni breveti!”, razočaran je pomorac.

Odgovor Ministarstva

Podsjetimo, prije desetak dana kratko se oglasilo i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, navodeći kako su upoznati s ovim slučajem. “Na saznanje o postojanju ovog slučaju, provedena je detaljna analiza kojom je utvrđeno da se radi o pojedinačnim slučajevima vođenim unutar sustava lučkih kapetanija, koji ne dovode u pitanje cjelokupni sustav stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti u skladu s odredbama STCW Konvencije.

Sva daljnja postupanja u odnosu na navedenu problematiku provode se u skladu sa odredbama Pomorskog zakonika („Narodne novine br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19) i Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine br. 47/09, 110/21)”, kratko su odgovorili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

SPH: “Pomorac ne smije snositi posljedice radi propusta administracije!”

Slučaj je komentirao i Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske.

„Stav Sindikata pomoraca Hrvatske je da se ne smije dopustiti da pomorac snosi posljedice radi propusta administracije koji su u navedenom slučaju neupitni. Bitno je naglasiti da je pomorac dugi niz godina kvalitetno obavljao svoje poslove te da je kompanija na kojoj pomorac plovi zadovoljna njegovim radom.

Od trenutka kada smo upoznati sa činjenicama predlažemo traženje rješenja tamo gdje je problem i nastao – u Ministarstvu mora prometa i infrastrukture. Nažalost, do današnjeg dana nije ponuđeno zadovoljavajuće rješenje.

SPH poduzima sve korake koji su u našoj nadležnosti, a za dobrobit pomoraca. Kao i uvijek, i u ovom slučaju na prvom mjestu nam je zaštita interesa pomorca te u javnosti istupamo u skladu s tim“, kazao je Neven Melvan.


V.T.

Barkajol Berto Gregov : “Barkajoli su jedinstvena stvar i imaju potencijala kao turistička atrakcija”

0
Foto: Dino Kajić / HRT Radio Zadar

Barkajol Berto Gregov radi na barci od svoje osamnaeste godine.  Posao je započeo kao pripravnik 1993. godine i sve do danas ostao je vjeran svojoj profesiji. Za naš Radio Zadar govorio je o tradiciji barkajola u Zadru, vlastitom iskustvu, ali i o dobrom potencijalu u turizmu. 

Tradicija barkajola postoji preko sedamsto godina, jer prije van grada nije bilo naselja, bila su polja, a grad je bio praktički otok i onda je postojala potreba da se grad poveže barkama i brodovima. Sad je zima i posla praktički nema jer život je van grada, ali kad dođe sezona onda oživi cijeli grad pa tako i naš posao. Turista ima i uvijek će ih biti jer naš grad Zadar je atraktivan, u njega se ulaže i rezultati su vidljivi. Najbolje su mušterije turisti od 50-ak godina jer ih većinom ne brine cijena, došli su vidjeti i potrošiti. Naši gosti su prvenstveno Nijemci, Austrijanci ali u zadnje vrijeme Amerikanci, Englezi i dosta velik broj Poljaka, piše HRT.

Da barkajoli postanu glavna turistička ponuda ima potencijala, ali uz Donat i Morske orgulje to je teško, ali ako bi se tu uložilo to bi se moglo jako dobro napraviti jer ovo je jedna jedinstvena stvar i ne može se često vidjeti u drugim gradovima.  

Nevjerojatna priča o Ocean Majestyju: Plovi već 56 godina, a puno je puta posjetio i Dubrovnik

0
Foto: Ivo Batričević / Privatna arhiva

OCEAN MAJESTY, lijepi i skladni putnički kruzer koji je posljednjih godina često uplovljavao u grušku luku, originalno je bio projektiran za španjolskog državnog brodara Compania Trasmediterranea kao putnički trajekt kapaciteta 100 automobila za plovidbu iz Barcelone i Valencije prema Balearima, Sjevernoj Africi i Kanarskim otocima.

Izgrađen je 1966. pod imenom JUAN MARCH kao novogradnja broj 93 u brodogradilištu Union Naval de Levante u Valenciji i bio je jedan od četiri broda blizanca klase Albatros. U istom brodogradilištu je izgrađen i LAS PALMAS DE GRAN CANARIA, dok su u Bilbau u Soc. Espanola de Construcion Naval izgrađeni ClUDAD DE CAMPOSTELA i SANTA CRUIZ DE TENERIFE, piše Ivo Batričević za Dubrovački Dnevnik.

Bili su to brodovi od 8983 bruto tona, dužine 137, širine 19 metara kojima su glavni B &W diesel strojevi ukupne snage 11800 kilovata proizvedeni u Maquanista Terrestre y Maritima u Barceloni, omogućavali plovidbu brzinom od 21 čvora. Prevozili su 124 putnika u prvom i 376 u turističkom razredu, dok se u udobnim sjedištima moglo smjestiti još 250 putnika.

Jedan od brodova izgorio u požaru

Četverac, za to vrijeme udobnih i modernih trajekata, je uspješno plovio dvadeset godina, pa su i ostali zapamćeni kao veoma kvalitetni i pouzdani brodovi. JUAN MARCH je 1985. godine prodan ciparskom brodaru Sol Mediterranean Services za kojeg pod imenom SOL CHRISTIANA u paru s brodom blizancem SOL OLYMPIA II, nekadašnjim SANTA CRUZ DE TENERIFE, održava liniju iz Pireja za Heraklion, Rodos, Limassol i Haifu. Nažalost, SOL OLYMPIA II je iste godine izgorio u požaru, nakon čega je kompanija otišla u stečaj.

SOL CHRISTIANA je za novog vlasnika, ciparskog Health Shippinga, pod imenom KYPROS STAR, zaplovila prvo prema Aleksandriji, a potom u najmu za talijansku Adriaticu između Patrasa i Brindisija. Uskoro, 1989. godine, brod još jednom mijenja vlasnika. Ovaj put je to Chios Breeze Marine koji mu daje i novo ime OCEAN MAJESTY.

Rekonstrukcija trajala godinama

Brod je bio usidren u luci Perama pokraj Pireja u Grčkoj gdje je odmah trebao biti preuređen u brod za kružna putovanja. Zbog financijskih problema, posao se na njemu neplanirano produžio sve do 1994. godine.

Rekonstrukcija, koja je koštala 36 milijuna dolara, obuhvatila je cijelu nadgradnju i prostor za automobile, a ugrađeni su i novi Wartsila glavni pogonski motori ukupne snage od 13200 kilovata s kojima postiže brzinu od 18 čvorova. Potpuno novi brod sada ima 10417 bruto tona i može prihvatiti 620 putnika u 273 putničke kabine, a o njima se brine 235 članova posade.

U prvo vrijeme plovi u najmu grčkog Epirotiki Linesa, ali pod imenom OLYMPIC i povremeno kao HOMERIC. Jedan manji posao s britanskim touroperatorom Page & Moy kojeg je brod samo za tu priliku 1995. obavio pod imenom OCEAN MAJESTY, pokazao se u konačnici kao uspješan. Nakon što su putnici oduševljeno prihvatili novi brod, Page & Moy  odlučio ga je uzeti u dugoročni najam.          

Preplovio je svijet

OCEAN MAJESTY je oplovio i svijet od kraja 1999. godine, s dočekom milenijske godine. Solidno građeni brod za stariji srednji društveni sloj, većinom britanskih umirovljenika, i dalje uspješno plovi za Majestic Cruise Line pod najmom agencije Page & Moy.

Od 2013. godine plovi u najmu njemačke kruzing kompanije Hansa Touristik. I dalje uspješno plovi međutim ni njega nije zaobišla Covid-19 kriza, te je dvije godine bio u raspremi pored brodogradilišta Chalkis u Grčkoj. Zbog starosti broda i međunarodne konvencije SOLAS 2010. godine koja ne dozvoljava plovidbu putničkih brodova starijih od 40 godina u međunarodnoj plovidbi osim po posebnim uvjetima, brodu je prijetio odlazak u rezalište.

Međutim OCEAN MAJESTY je 2022. zaplovio i uspješno plovio od svibnja do listopada te se trenutno nalazi u raspremi na sidrištu pored grčke luke Chalkida. Ako se što ne promjeni, jer iza njega je već 56 godina plovidbe, brod je spreman za nove izazove. Hansa Touristik je najavila kako će brod ploviti za novu sezonu 2023. godine od svibnja do listopada. Nadamo se kako će nas ponovo posjetiti.

Ivo Batričević

Plavi svijet Branka Šuljića: Kroz povijest su se na najpoznatijoj regati Sydney – Hobart upisali i lošinjski jedriličari

0
Foto: Branko Šuljić / Novi list

Gotovo tijekom čitavog radnog vijeka, koji nije bio baš kratak, pisanje u novoj radnoj godini počinjao sam s lošinjskom tematikom. Konkretno, događanjima u Malom Lošinju i na Malom Lošinju, gradu i otoku. Tematika je uvijek bila ista – Novogodišnja natjecanja u podvodnom ribolovu. Bila su to velika natjecanja, godinama najmasovnija na svijetu, puno puta kvalitetom jača od svjetskih prvenstava. I uvijek su održavana posljednjih dana u godini, 29. i 30. prosinca, a na Staru godinu obavljana je svečana podjela trofeja najuspješnijima. Sve skupa tri dana za pamćenje. Ta je manifestacija na lošinjsko otočje dovodila i one koje podvodni ribolov nije previše privlačio, piše Branko Šuljić za Novi list.

Pa se, stjecajem okolnosti, sve počelo razvodnjavati… Konkurencija se stanjivala, inozemni odaziv postao je više nego skroman, termin je premješten u prvu polovinu prosinca. Još prije spuštanja na današnju razinu prestao sam odlaziti na Lošinj, ali nisam prestao pratiti što se događa u tamošnjem podmorju. Ali, vremena se mijenjaju, uzalud je plakati za vodom što je otekla. I onda – sinula je ideja!

Svjetski velikani

U danima blagdana, pa još uz ovako gnjilo vrijeme, čitao sam dosta više od prosjeka. Sinula je tako ideja kako godinu početi tekstom vezanim uz Lošinj. Da nastavim tradiciju… Tema nije podvodni ribolov, ali je morska. U danima između Božića i Nove godine mnogi su mediji izvještavali o velikoj jedriličarskoj regati koja se održava u australskom moru, od Sydneyja do Hobarta. Regata duga 628 morskih milja. Uvijek starta na Božić u 13 sati luke Sydney. Jedriličarski znalci smatraju je jednom od najtežih na svijetu, zbog iznimno teških uvjeta južnih mora u kojima se jedri.

Znam, mnogi će pitati: kakva je veza te regate s Lošinjom..? Velika, kratak je odgovor! Na dugu listu pobjednika regate Sydney – Hobart, a lani je imala 77. izdanje, upisan je i jedan Lošinjan. Vjerujem, rijetki to znaju.

U svojoj sportskoj povijesti Mali Lošinj iznjedrio je velikane svjetskog jedrenja. Svaki bolji poznavatelj jedrenja i povijesti sporta na našim prostorima zacijelo zna za dvije lošinjske posade koje su nastupile na istim Olimpijskim igrama u istoj klasi. Bilo je to u finskom Helsinkiju 1952. godine. U klasi Star za Italiju su jedrili, i osvojili zlatnu medalju, Agostino Straulino i Nicolo Rode, a za Jugoslaviju Mario Fafangel i Karlo Bašić. Zacijelo jedinstven slučaj u svijetu, dvije posade iz tada malog mjesta u istoj klasi, ali pod dvije zastave. A tada nije bilo kupovanja i prodavanja državljanstva, što je danas uobičajena praksa. Talijanska posada bila je neusporedivo uspješnija, ne samo na tim Igrama, nego tijekom čitave karijere, bili su višestruki prvaci Italije i Europe, svjetski prvaci, pobjednici mnogih međunarodnih regata. Mora se, međutim, reći da su imali i neusporedivo bolje uvjete za bavljenje sportom.

Pobjednik regate

Dao je Lošinj još uspješnih i kvalitetnih jedriličara, a navedena četvorka ostala je najpoznatija. U njihovoj sjeni ostao je i pobjednik regate Sydney – Hobart Gino Knezić. Na čuvenoj regati trijumfirao je 1988. godine. U krstašu »Illusion« pobijedio je u konkurenciji 119 brodova, od kojih je 38 odustalo. O Ginu Kneziću ponešto znam, a kompletnu informaciju potražio sam na provjerenoj adresi. Kada je riječ o lošinjskom otočju, to je Julijano Sokolić, živa otočna enciklopedija. Ponešto mi je ispričao, a ostalo sam saznao iz njegove knjige »Lošinjska sportska jedra«.

Gino Knezić rođen je u Ćunskom i dosta je mlađi od sudionika Olimpijskih igara u Finskoj. U lošinjskom brodogradilištu izučio je zanat za brodotesara i priključio se jedriličarskom klubu Jugo, što je izrastao u okrilju škvera. Tu se upoznao s jedrenjem i njime dobro ovladao. Mlad se otisnuo u svijet – 1960. godine – i skrasio u Australiji, u Melbourneu, u državi Viktorija. Nisam našao informaciju o tome je li otišao legalnim putem, ili je pobjegao, kao što su to učinile tisuće mladih otočana, s obzirom na to da je u to vrijeme bilo gotovo nemoguće dobiti dokumente za odlazak u inozemstvo. Na drugoj strani svijeta upustio se u poduzetništvo, bio je uspješan u graditeljstvu. Uključio se i u jedrenje, u Yacht Club Sandringham. Pokazao se vještim jedriličarom, počeo nizati pobjede na prestižnim regatama, u zemlji gdje je jedrenje popularno i visoko razvijeno.

Vrhunac jedriličarske karijere bila je regata Sydney – Hobart 1988. godine. Gino Knezić podignuo je trofej namijenjen pobjedniku. Vrijedi istaknuti i podatak da je tada imao 53 godine. I proglašen je za Ocean Racera godine australskog kontinenta.

Neusporedivo

U krstašu »Illusion« rutu od Sydneyja do Hobarta Gino Knezić projedrio je za tri dana, 15 sati, 29 minuta i 27 sekundi. Nasuprot njemu, u posljednjem izdanju čuvene regate skiper John Winning u brodu »Andoo Comanche« prošao je istu rutu za jedan dan, 11 sati, 56 minuta i 48 sekundi. Tako velika razlika ne znači da je današnji pobjednik toliko bolji od onoga iz 1988. Uostalom, neki su jedriličari kroz cilj lanjske regate prošli tek 1. siječnja ove godine. Rezultate treba pomno raščlanjivati i staviti u kontekst vremena. Gino Knezić jedrio je u brodu dužine 10,3 metra, dok je »Andoo Comanche« suvremeni oceanski krstaš dužine 30,5 metara. Poznavateljima jedriličarskog sporta dodatna objašnjenja nisu potrebna. Kolika je površina jedara, razlika u kvaliteti brodova i navigacijskim mogućnostima, pa logistička podrška… Nemoguće je uspoređivati, posljednjih desetljeća tehnika i tehnologija napreduju velikim koracima.

Olimpijac Dario Salata

Olimpijske propozicije onog vremena onemogućile su nastup i petog lošinjskog jedriličara u klasi Star na Igrama u Helsinkiju. I to sam saznao zahvaljujući Julijanu Sokoliću.

Taj peti bio je Dario Salata. Trostruki prvak Italije u klasi Star, sudionik više europskih i svjetskih prvenstava. Straulino i Rode bili su, međutim, bolji i imali prednost u olimpijskoj reprezentaciji Italije. Salata je ipak sudjelovao na dvije Olimpijade – 1948. u Londonu u klasi Swalow i 1952. u klasi R-5,5. Rođen je u Osoru, a počeo je jedriti u Malom Lošinju.

Branko Šuljić

Splitski studenti kao pomorski inovatori: s 3D printerom izradili model trupa ‘K2‘ jedrilice

0
Foto: 2022IOMWorlds.com / Ilustracija

Do kraja prošle godine odvijao se projekt  “Studentice i studenti kao pomorski inovatori” tvrtke Sailboat RC u suradnji sa Studentskim poduzetničkim inkubatorom namijenjen studentima Sveučilišta u Splitu okupljenim u Studentskom poduzetničkom inkubatoru.

Jedan od rezultata projekta je model trupa “K2” jedrilice kojeg su izradili studenti uz pomoć 3D printera, a u suradnji s tvrtkom Sailboat RC koja se bavi dizajnom i proizvodnjom radio upravljanih jedrilica i distribuira vlastite proizvode diljem svijeta, piše Otvoreno more.

Potporu im je dala Splitsko-dalmatinska županija (SDŽ) kroz program “Pomorska baština”.

Tijekom trajanja projekta odabrane su najperspektivnije studentice i studenti koji su prošli kroz sve procese funkcioniranja uspješnog startupa u pomorskom sektoru zajedno s predstavnicima tvrtke Sailboat RC i Studentskog poduzetničkog inkubatora.

Sudionici su se upoznali sa svakodnevnim zadacima proizvodnje – kako funkcioniraju marketing startupa, segmentacija tržišta, nabava, upravljanje ljudskim resursima i inovacijama, a dodatno je stavljen naglasak i na ekološke norme te mogućnosti promocije obnovljive energije vjetra.

Međutim, tu edukaciji nije bio kraj – tijekom projekta odabrani kreativci bili su izravno uključeni u proizvodnju 3D printanog trupa renomirane “K2” jedrilice koja je poharala svjetsku IOM klasu jedrilica. Ista se paralelno usporedila i testirala s onom iz sasvim drugačije metode proizvodnje iz same tvrtke te su provedene analize i zaključci zajedno s mentorima iz Sailboat RC-a.

Održala su se predavanja koja su obuhvatila poslovnu i tehničku stranu poduzetničkog pothvata u pomorskom sektoru te se vršilo 3D printanje zadanog modela trupa “K2” jedrilice uz njegovu paralelnu izradu preko stakloplastike gdje su svi sudionici izravno mogli temeljito proučiti procese inovacije unutar startupa koji djeluje i na međunarodnoj sceni.

Konačni ciljevi ovog programa su: stvoriti ponudu proizvoda i doživljaja utemeljenu na tradiciji pomorstva, očuvanje, zaštita, razvoj i promicanje pomorske baštine, promicati povijesne i prirodne vrijednosti i pomorsku baštinu Splitsko – dalmatinske županije, promocija projekta “Pomorsko je dobro”, poticanje primjene odgovarajućih ekoloških standarda u zaštiti i valorizaciji pomorskog okoliša te smanjiti štetne posljedice onečišćenja s pomorskih objekata i edukacija lokalnog stanovništva.

Izvješće pokazalo: Pomorci najviše nezadovoljni hranom

0
Foto: The Maritime Executive

Zdravlje i održavanje fizičke kondicije na brodu prioriteti su mnogih pomoraca. No, najnovije izvješće Seafarer Happiness Index pokazuje da su pomorci nezadovoljni upravo ovim aspektima života na brodu. Zabrinjava činjenica da pomorci kao ključne probleme navode nezadovoljavanje osnovnih potreba i neodgovarajuću prehranu.

Razina zadovoljstva pomoraca prehranom koja je dostupna na brodu samo u prošlom kvartalu pala je sa 7,81 na 7,53, prema Seafarer’s Happiness Index. Pomorci u anketi mogu ocijeniti svoje zadovoljstvo raznim aspektima života na moru na skali od 1 do 10.

U prošlom je kvartalu zabilježeno više čimbenika koji su izgleda pridonijeli ovom padu. Zabrinjava da je značajan broj pomoraca u anketi kazao da je opskrba namirnicama na brodu konstantno bila pri kraju, zbog čega je pala kvaliteta hrane. Mnogi su zbog toga bili prisiljeni danima jesti istu, nedovoljno nutritivnu hranu.

Bilo je više pritužbi o korupciji na brodovima. “Naš kapetan i kuhar masno zarađuju kupujući loše namirnice te uzimajući ostatak novca namijenjenog za hranu”, rekao je jedan pomorac. “Sav trud koji uložite u to da se zdravo hranite dok ste na kopnu jednostavno propadne dok ste na brodu.”

Još jedna zamjerka pomoraca je nedostatak vremena, ali i opreme za vježbanje na brodu kako bi održali kondiciju. Pomorci kažu kako su često previše zaposleni ili umorni od dugog rada da bi provodili vrijeme u teretani. Neki su također istaknuli da unatoč Konvenciji o radu pomoraca (MLC), koja navodi da “valja razmotriti uključivanje pogodnosti kao što je sportska oprema i oprema za vježbanje”, zbog nedostatka izričitih uputa to znači da je tumačenje prepušteno kompanijama.

Svako malo poboljšanje uvjeta života na moru je važno, bilo da je riječ o namirnicama, internetskoj vezi, radnoj opremi, plaćama, radnim satima… Međutim, jedino poboljšanje svih osnovnih uvjeta diljem cijele pomorske industrije može donijeti stvarne, dugoročne pozitivne promjene za pomorce.


Sudjelujte i vi u anketi Seafarer’s Happiness Index >>ovdje<<.

Azara Crew Agency zapošljava referenta u Šibeniku: Postanite dio Azara teama!

0
Foto: Ilustracija / University of Waterloo

Ako posjedujete izvrsne komunikacijske i organizacijske vještine te imate oko za detalje, ne propustite ovu priliku!

Azara Crew Agency nudi mogućnost zaposlenja na radno mjesto Pomoćnika referenta ukrcaja u svojem uredu u Šibeniku.

Pomoćnik referenta ukrcaja odgovoran je za obavljanje administrativnih poslova vezanih uz organizaciju ukrcaja pomoraca, rad u agencijskom programu te komunikaciju sa zainteresiranim strankama.

Potencijalni kandidati trebaju vrlo dobro poznavati engleski jezik te posjedovati mogućnost brze prilagodbe, zaključivanja i obavljanja radnih zadataka. Završeno školovanje pomorskog smjera te iskustvo rada na sličnim pozicijama su prednost, ali nisu uvjet.

Svi zainteresirani mogu poslati svoju prijavu na info@azara.hr, a u naslov email-a upišite radno mjesta za koje se prijavljujete.

Uspjeh hrvatskog brodogradilišta: Tehnomont će ove godine isporučiti šest novih brodova

0
Foto: HRT

Ulazak Hrvatske u eurozonu posebno će dobre učinke imati na naše izvoznike. Potvrđuju to i u pulskom brodogradilištu Tehnomont iza kojeg je uspješna poslovna 2022., a ove godine nadaju se isporučiti čak šest novih brodova.

U Brodogradilištu Tehnomont u Puli gradi se brod za škotskog naručitelja, a ribarit će oko otočja Shetland na maksimalnoj dubini od 400 metara. Vrhunski proizvod koji nastaje u Tehnomontovim halama, javlja HRT.

Direktor proizvodnje Mladen Rabota ekipu HRT-a proveo je kroz brod u kojem se može skladištiti do 50 tona ribe. Za lov će biti zadužena posada od 12 ljudi. Brod će imati tri kabine za putnike, 2 četverokrevetne, 1 dvokrevetna, kapetanova kabina te salon. Cijena broda je 5,5 milijuna eura. 

U brodogradilištu radi još 130 ljudi. Brodograditelj Tomislav Smoljan kaže da je posao fizički zahtjevan, ali i da treba imati znanja, a brodomonter Karlo Živolić ističe da je u brodogradnji od 18. godine i da nije požalio. Poslovanje je stabilno unatoč pandemiji, ratu i inflaciji koji su poremetili cijene. Uprava pozdravlja ulazak u eurozonu.

– Mi smo izvoznici, tu neće biti problema s tečajnim razlikama. To nas veseli, a ono drugo – plivamo kako god znamo i umijemo. Cijene se nisu stabilizirale, teško je bilo što unaprijed ukalkulirati, puno toga je iz uvoza, cijene rastu…, kaže Gordana Deranja, predsjednica Uprave Tehnomonta.

Unatoč tomu, Tehnomont se ove godine nada stranim naručiteljima predati šest brodova – ribarskih, patrolnih i vatrogasnih.

Iako se velika i mala brodogradnja ne mogu uspoređivati, veseli činjenica da je industrija u Puli još živa.