Impresivna monografija teška gotovo pet kilograma Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije, pravi je magnum opus splitskog kolekcionara raritetnih razglednica iz Dalmacije, Igora Goleša.
Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije treće je izdanje iz serijala Zaboravljena Dalmacija, u kojemu Igor Goleš kroz kartoline pripovijeda etnografsku, političku, socijalnu i na brojne načine zanimljivu povijest Dalmacije. U posljednjoj knjizi objedinjeno je 1.646 rijetkih razglednica iz tristotinjak malih i velikih dalmatinskih mjesta.
‒ Kolekcionarstvo je nešto što vučem, valjda, genetski iz svoje obitelji. Naime, svi su se oduvijek bavili sakupljanjem nečega. Moj prvotni odabir je, kao i većini sakupljača amatera, bila filatelija, a potom se sasvim slučajno dogodilo da su me zainteresirale i stare razglednice, rekao nam je Igor Goleš.
‒ Prve koje sam počeo tražiti na tržištu su bile one Rogoznice kod Šibenika, a potom i svih okolnih mjesta. S vremenom se interesna sfera proširila na čitavu Dalmaciju. Govorimo naravno o razglednicama s kraja 19. stoljeća pa najkasnije do 1940. godina. Najdraže su mi one s prikazima starih restauracija, gostionica i crkvenih motiva.
Zaboravljena Dalmacija
Ideja o tiskanju knjige u kojoj bi se na jednom mjestu prikazale najljepše stare razglednice Dalmacije rodila se nakon par godina sakupljanja. Nakon što je pregledao sve privatne zbirke razglednica Dalmacije na našim prostorima, u Italiji te Austriji, Igor se teško mirio s činjenicom da su mnoge od razglednica skrivene u privatnim albumima i da ih šira publika možda nikada neće imati priliku vidjeti.
‒ Pothvat je bio gotovo pa nemoguć jer je trebalo privoliti sve vlasnike da pristanu uručiti skenove svojih najvrjednijih primjeraka u svrhu publiciranja. Kolekcionarski svijet je često jalov, ali uspio sam uvjeriti gotovo sve u ispravnost svojih namjera.
U serijalu Zaboravljena Dalmacija može se vidjeti gotovo 2.200 različitih rijetkih razglednica iz gotovo 70 privatnih i nekoliko institucionalnih zbirki.
‒ Razglednice prikazuju tristotinjak dalmatinskih sela i gradova, a čak više od 90% razglednica nije bilo poznato ili publicirano u Hrvatskoj prije izlaska mojih knjiga. Ne čudi stoga da su knjige postale poslastice za sve ljubitelji povijesti s ovih prostora, a kako i ne bi kada samo u njima možete vidjeti, primjerice, prve dalmatinske hotele i pansione, procesije, sokolske sletove, pljačke crkvi, pomorske i željezničke nesreće, lokalne redikule, trgovine i netaknute krajolike, kazao nam je Igor.
Zaboravljena Dalmacija obišla je cijeli svijet
Iako nikada nije radio na marketingu ove knjige, Igor nam priča kako je knjiga polako postala prava medijska senzacija. Zahvaljujući tome, primjerci knjiga iz serijala Zaboravljena Dalmacija obišli su gotovo cijeli svijet.
‒ Tema je sama po sebi toliko zanimljiva da su mediji jedan po jedan otkrivali ovu moju priču i pisali o njoj. Tako je priča došla i do velikog broja naših ljudi u dijaspori. Knjige su putovale zaista na sve kontinente, čak i u neke nama egzotične zemlje, poput Bolivije i Paname, ali i u Sjevernu Ameriku, Kanadu, Australiju i Novi Zeland.
O popularnosti knjiga najbolje svjedoči činjenica da je jedan primjerak, zahvaljujući našem pomorcu, dospio sve do daleke i divlje Amazone.
‒ Primjer za koji pitate je onaj kako je jedan naš pomorac ponio dvije knjige u Brazil gdje ih je potom proslijedio svom rođaku koji živi u srcu Amazone, u Manausu. Fascinantno je zapravo gdje sve ima naših potomaka, a moje srce se iznimno raduje kada vidi da sam stvorio djelo koje svima njima donosi duh Dalmacije u njihove domove, rekao nam je Igor.
‒ Priča o Brazilu je iznimno zanimljiva, tamo je dvadesetih godina prošlog stoljeća više tisuća naših zemljaka (ponajviše iz Blata na Korčuli) emigriralo u potrazi za boljim životom. Danas ondje imamo tisuće njihovih potomaka. Nedavno ste mogli vidjeti i kako je novi čileanski predsjednik Gabriel Borić dalmatinac porijeklom s otoka Ugljana. Tko zna, možda moja knjiga nekada dođe i do njega?
Popularizaciji serijala Zaboravljena Dalmacija doprinijela je i Igorov poznati Instagram profil @zaboravljena_dalmacija te web stranica www.zaboravljenadalmacija.hr, na kojima, kaže nam Igor, konstanto pristiže mnogo poruka iz cijelog svijeta.
‒ Ljude zanimaju njihovi preci, obiteljska stabla, informacije… Zaboravljena Dalmacija je postala mnogo više od same monografije starih razglednica.
Raritet razglednica
Zanimalo nas je kako, kao kolekcionar, Igor uspijeva prepoznati koliko je neka razglednica rijetka, a samim time i vrijedna.
‒ Da bi se prepoznala rijetkost neke razglednice, a time i njena vrijednost, potrebne su godine strastvenog rada i neprestanog učenja. Uči se iz razmjenjivanja iskustava s kolegama koji se ovim hobijem bave nekoliko desetljeća, odlascima na sajmove antikviteta, svakodnevnim praćenjem gotovo četrdeset internetskih aukcija na kojima se pojavljuju razglednice s ovih prostora, i tako dalje. Nemoguće je znati koliko se primjeraka pojedine razglednice svojedobno otisnulo, iako su, po svemu sudeći, u pitanju većinom bili simbolični tiraži od nekoliko desetaka do nekoliko stotina razglednica, pojasnio nam je Igor.
U svojoj zbirci Igor ima barem tridesetak razglednica za koje se smatra da su jedini poznati primjerci. Najdraže su mu upravo zbog tog osjećaja da ih samo on posjeduje. Upravo zato, zanimalo nas je koji su primjerci u Igorovoj kolekciji najrjeđi i najskuplji.
‒ Kada sam prvi put naletio na prvu razglednicu HNK Hajduk iz 1913. godine, tada je to bila tek druga poznata u kolekcionarskim krugovima. Platio sam je 800€. Danas znam za čak 6 primjeraka, a nije isključeno da ih nema još barem toliko. Najstariji primjerak iz moje zbirke je razglednica Splita iz 1894. godine, a najskuplja upravo ova Hajduka iz 1913. koju sam spomenuo.
Prosječne tržišne cijene i vrijednosti topografskih razglednica Dalmacije su od nekoliko desetaka eura do 200 ili 300€ po primjerku, ako govorimo o raritetima. Često se dogodi da se iste kupe ispod cijene, ali i da se na aukcijama znatno pretplate. Sve ovisi o nizu faktora, pa je tako i kod mene slučaj, pojašnjava nam Igor.
Razglednice pomorske tematike
S obzirom da smo portal specijaliziran upravo za pomorsku tematiku, željeli smo saznati više o tome kakve se razglednice i dokumenti pomorske tematike kriju u Igorovoj bogatoj kolekciji.
‒ Naravno da u zbirci imam i dosta razglednica pomorskih motiva. Upravo sam nedavno nabavio litografiju Visa koju sam tražio gotovo deset godina. Vrlo je rijetka i prikazuje motiv viške bitke. Ovaj primjerak je poštanski upotrijebljen 1902. godine i poslan u Split, a samo izdanje je tiskano vjerojatno 1898. Znam još samo za 2 primjerka ove razglednice u drugim zbirkama.
Kada pričamo o Visu zanimljivo je napomenuti da je oko 1900. godine tiskano nekoliko različitih razglednica s motivima ove bitke. Ponosno su Višani tada promovirali ovaj događaj, dok danas imam osjećaj da 90% turista koji posjećuju otok pojma nemaju o njemu, kao i da je to bila prva pomorska bitka na svijetu u kojoj su sudjelovali oklopljeni brodovi i brodovi na parni pogon. Šteta što se ovaj događaj danas bolje ne promovira kao što su to nekada radile stare razglednice, pojasnio nam je Igor.
‒ Vrlo su rijetke i cjenjene razglednice s lanternama Dalmacije, ima ih svega nekoliko. Meni najdraža je ona lanterne Mulo kod Rogoznice iz 1898. godine. Postoji čak i čitav serijal od 8 real photo razglednica s prikazima austrijskog bombardiranja otoka Palagruže koju su tada okupirali Talijani. Kad smo već kod toga, jeste li znali da se u tim bitkama pred Palagružom odigrala i prva svjetska bitka podmornica? Danak je platila talijanska podmornica Nereide.
Pomorski dokumenti
Ne skuplja Igor Goleš samo razglednice. Mogu se tu naći i pomorski dokumenti i drugi zanimljivi predmeti, a njegova kolekcija svakim danom sve se više širi.
‒ Može se reći da svi ti stari dokumenti na koje sam nailazio tijekom svojih kolekcionarskih potraga ozbiljno prijete da s trona svrgnu moju najveću kolekcionarsku strast – razglednice. Dokumenti otvaraju jednu čitavu novu sferu koja navodi na proučavanje povijesti Dalmacije, kaže nam Igor.
Neke od najinteresantnijih pomorskih dokumenata pronašao je, kaže nam, u dalmatinskom „kapetanskom Eldoradu“ – Pelješcu. Među svima se svakako ističe arhiv obitelji Župa.
‒ Članovi ove obitelji su plovili od 18. stoljeća pa sve do 1939., a zadnji aktivni kapetan je bio Nikola Župa. Obitelj je izuzetno studiozno čuvala svaki komadić njihove pomorske povijesti, ali nažalost u požaru njihove kuće 1922. mnogo toga je uništeno. Najbolje što sam tu pronašao je inventurna knjiga jedrenjaka Zabulon iz 1878., pomorska knjižica Stjepana Župe iz 1872., te kapetanska diploma njegovog oca Nikole iz 1838., priča nam Igor.
Posljednji kapetan iz obitelji, Nikola Župa, zapovijedao je s brodovima Arcadia, Zrinski, Vojvoda Putnik, Aleksandar, Princ Pavle, Gundulić i Balkan, a sačuvao je mnogo dokumenata sa svog služenja, pojasnio nam je Igor.
‒ U njima se može iščitati mnogo primjera kakav su život tadašnji pomorci vodili, što se jelo i pilo na brodovima, s kojom posadom je bilo najviše problema i slično. Nevjerojatno je da su tada mornari znali ploviti neprestano i po 2-3 godine na brodovima što je u današnjim okolnostima nemoguće. Osobito velik problem kapetanima je predstavljalo dezerterstvo posade, pa tako primjerice kapetan Nikola Župa moli svoju posadu da, ukoliko žele dezertirati tijekom pristajanja u Argentini, to i prijave njemu kako bi mogao obavijestiti policiju i kako kompanija ne bi morala plaćati veliku kaznu argentinskim vlastima, prepričava nam Igor.
‒ Mnogo je tu još zanimljivih predmeta, možda meni najdraže su vizit karte kapetana Joze Šunja koji je 1861. spasio na Newfoundlandu posadu američkog jedrenjaka za što ga je Abraham Lincoln nagradio zlatnim satom s posvetom. Ovaj sat danas se čuva u dubrovačkim muzejima, a koliko ja znam, vizit karte nema nitko, nema sačuvanih u niti jednoj muzejskoj zbirci. Posjedujem čak 8 vizit karti kapetana Šunja različitih iz perioda od 1860. do 1900. godine. Inače vizit karte iz 19. stoljeća su jako jako rijetke i svaka poznatih osoba tog vremena osobito je cjenjena, objasnio nam je Igor.
Izložba Zaboravljena Dalmacija u Pomorskom muzeju u Splitu
Za kraj razgovora, Igor Goleš otkrio nam je i neke planove za budućnost.
‒ U prosincu i siječnju bih trebao imati izložbu Zaboravljena Dalmacija u Pomorskom muzeju u Splitu. Svakako ću neke od rijetkih vizit karti koje sam spomenuo tamo izložiti i javnost će ih moći po prvi put vidjeti. Bit će izloženi i neki drugi zanimljivi predmeti iz mojih zbirki s temom Zaboravljene Dalmacije, najavljuje Igor Goleš.
Detalje o izložbi Zaboravljena Dalmacija u Pomorskom muzeju u Splitu moći ćete pronaći na portalu Pomorac.hr.
Nagradna igra – Osvoji knjigu Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije
Ne propustite sudjelovati u nagradnoj igri koju organiziramo u suradnji s Igorom Golešom!
Sve detalje o sudjelovanju u nagradnoj igri u kojoj možete osvojiti vlastiti primjerak knjige Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije možete pronaći na našem Instagram profilu:
View this post on Instagram
